Povodom planiranih izmena Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) u delu koji se odnosi na pravosuđe, na koje se Republika Srbija obavezala u pregovorima za pristup Evropskoj uniji. Imajući u vidu da konsultacije koje sprovodi Ministarstvo pravde ne predstavljaju stvarnu javnu raspravu i skreću pažnju s ključne teme – političkog uticaja na pravosuđe. Podsećajući da broj poslanika spremnih da glasaju za izmenu nije presudan za demokratski karakter Ustava.
Očekujući uzajamno uvažavanje aktera u tom procesu i njihovu spremnost na ustupke radi iznalaženja najboljih rešenja. Ukazujući na značaj stvarne javne rasprave o izmenama Ustava u delu koji se odnosi na pravosuđe. U želji da široka i suštinska javna debata iznedri demokratski i dugovečni Ustav.
STRUKOVNA UDRUŽENJA SUDIJA I TUŽILACA NAGLAŠAVAJU
PREDLAŽU POLAZNE OSNOVE ZA USTAVNU REFORMU PRAVOSUĐA:
- Pravosuđe treba da bude zaštitnik interesa građana, a ne vlasti
Sudstvo i tužilaštvo moraju biti ustavom zaštićeni od zloupotrebe političke moći i nezavisni od zakonodavne i izvršne vlasti; svako, pa i najviši državni funkcioneri, moraju biti odgovorni za zloupotrebu i nesavesnost u vršenju javne funkcije.
- Pravosuđe treba da bude garant vladavine prava, ljudskih prava i građanskih sloboda
Sudska vlast i tužilaštvo, kao i nadležnost sudova i javnog tužilaštva, moraju biti ustavom ustanovljeni kao garant ustavnosti i zakonitosti, ljudskih prava i građanskih sloboda.
- Ustavne garancije nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva treba ojačati
Dostignute garancije nezavisnosti i samostalnosti ne smeju da budu narušene, a treba da budu unapređene. Nezavisnost i samostalnost nisu privilegije sudija i tužilaca, već garancija građanima da će pravda biti ostvarena – nezavisnije pravosuđe – izvesnija pravda. Ustav treba da garantuje materijalnu nezavisnost i samostalnost sudstva i tužilaštva. Razlozi za prestanak funkcije i razrešenje sudija i tužilaca treba da budu ustavna brana od nedozvoljenih uticaja na pravosuđe i sredstvo da se uklone nestručni i podložni nedozvoljenim uticajima; razrešenje ne sme da bude sredstvo zastrašivanja ili eliminacije nepoželjnih.
- Isključenje politike iz izbora i napredovanja sudija i tužilaca
O izboru i napredovanju sudija i predsednika sudova, javnih tužilaca i glavnih javnih tužilaca treba da odlučuju pravosudni saveti, a ne Narodna skupština, niti bilo koji drugi državni organ. Stručnost, integritet i otpornost na pritiske treba da budu osnovni kriterijumi za izbor sudija i tužilaca. Razradu ovih pitanja treba urediti zakonom.
- Isključenje politike iz funkcionisanja pravosuđa
Za nedostatke u funkcionisanju pravosuđa (npr. nedovoljna efektivnost, neujednačenost sudskih odluka), osim sudske, odgovorne su i zakonodavna i izvršna vlast (zbog čestih, neodgovarajućih i neusaglašenih zakona, neodgovarajućih nadležnosti, područja i organizacije rada pravosudnih organa, strukture, broja i uslova rada zaposlenih u njima). Načini rešavanja ovih pitanja (primenljivi zakoni, rasterećenje/ravnomerno opterećenje, odgovarajuća obuka sudija i tužilaca, vrednovanje njihovog rada, ujednačena primena prava, unapređenje argumentovanja odluka, posebno onih koje donose sudovi najviših instanci, pristup bazi propisa i odluka i njihovo lako pretraživanje) mogu biti različiti, zavisno od procene njihove celishodnosti i od promenljivih mogućnosti društva, pa njima nije mesto u ustavu, već u zakonima. Ti načini ne treba da destabilizuju pravni poredak, niti smeju da ugrožavaju nezavisnost sudija i samostalnost tužilaca.
- Isključenje politike iz pravosudnih saveta
Iz sastava Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca treba izostaviti političare – predstavnike zakonodavne i izvršne vlasti. Većinu u savetima treba da čine sudije, odnosno tužioci.
- Pravo sudija i tužilaca da misle i govore treba da bude neprikosnoveno
Ustavom potvrditi pravo sudija i tužilaca na slobodu misli i izražavanja u vezi sa profesijom i zaštitom nezavisnosti i samostalnosti pravosuđa.
- Tužilaštvo treba da bude ustavom osposobljeno da odgovori izazovima savremenog društva
Tužilaštvo treba da postane pravosudni organ, a u vršenju svoje nadležnosti treba da bude nezavisno od politike i izvršne vlasti. U okviru i pored osnovne funkcije – zaštite društva od kriminala, tužilaštvo treba da štiti osnovne pravne vrednosti – ustavnost i zakonitost, ljudska prava i građanske slobode svih u pravnom poretku (prava radnika i drugih). Potrebno je ukidanje prevaziđenog uređenja javnog tužilaštva tako da svi koji vrše funkciju u javnom tužilaštvu postanu javni tužioci sa punim pravima i odgovornošću.
O B A V E Š T A V A J U
Da će zajedno sa partnerima iz civilnog društva organizovati javne rasprave o ustavnim izmenama sa predstavnicima pravosuđa i građanima i
P O Z I V A J U
ZAKONODAVNU I IZVRŠNU VLAST, da o izmenama Ustava otvoreno debatuju, a ne da ih izglasavaju. Pitanje najboljeg pravosudnog sistema za naše društvo i državu je pitanje svih, a ne pitanje jedne vlasti. U debati o Ustavu rokovi ne smeju biti ograničavajući faktor.
STRUČNU I ŠIRU JAVNOST, da se uključe u debatu o ustavnim promenama sa pažnjom koju zahteva donošenje osnovnog i najvišeg pravnog akta naše države.
MEDIJE, da posvete posebnu pažnju procesu izmene Ustava i o tom pitanju, koje je od suštinskog značaja za svako demokratsko društvo, objektivno izveštavaju građane.
U okviru procesa izmena Ustava do sada su, u organizaciji Ministarstva pravde, održana četiri okrugla stola, a naredni su zakazani za 30. oktobar u Novom Sadu na temu Izvori prava - pitanje sudske prakse i 15. novembra 2017. godine u Beogradu na temu Mandat sudija - izbor, odgovornost i stručnost.
Izvor: Vebsajt Udruženje sudijskih i tužilačkih pomoćnika, 24.10.2017.