Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O USLOVIMA ZA UPUĆIVANJE ZAPOSLENIH NA PRIVREMENI RAD U INOSTRANSTVO I NJIHOVOJ ZAŠTITI: Savez samostalnih sindikata Srbije podneo inicijativu za ocenu ustavnosti člana 8. Zakona, jer smatraju da dovodi u nepovoljniji položaj zaposlene na privremenom radu u inostranstvu u odnosu na one koji rade u zemlji, te da je u suprotnosti sa Zakonom o radu


Ugovori radnika koje su srpske firme poslale na privremeni rad u inostranstvo, mogu da važe unedogled i za njih ne važi odredba iz Zakona o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013 i 75/2014) da radni odnos na određeno vreme može da traje najduže 24 meseca, tvrde u Savezu samostalnih sindikata Srbije.

Iz tog razloga Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) u januaru 2016. godine podneo je Ustavnom sudu inicijativu za ocenu ustavnosti člana 8. Zakona o uslovima za upućivanje zaposlenih na privremeni rad u inostranstvo i njihovoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 91/2015 - dalje: Zakon), ali do danas nije dobio nikakav odgovor.

Prema rečima Duška Vukovića, potpredsednika SSSS, u odnosu na njihove kolege u zemlji, ovaj član Zakona diskriminiše zaposlene na određeno vreme upućene privremeno na rad u inostranstvu.

- Najveći problem je što u ovom delu Zakona piše da se vreme provedeno na radu u inostranstvu ne računa u ukupan rok koji zaposleni može da provede u statusu na određeno, a koji po Zakonu o radu može da traje dve, maksimalno tri godine - kaže Vuković. - To, onda, znači da poslodavac može radnika da zaposli u zemlji na određeno, onda ga pošalje u inostranstvo da radi, pa ga vrati ovde, i tako on provede šest-sedam godina u istom statusu.

U Ministarstvu rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja odgovaraju da ova odredba Zakona predstavlja pogodnost i za zaposlenog i za poslodavca: firmama koje nemaju poslove u zemlji omogućava da posluju na stranim tržištima, a radnicima na određeno vreme da u zemlji rade pune dve godine, jer im se vreme provedeno na radu u inostranstvu ne bi računalo u zakonsko ograničenje od 24 meseca.

Vuković objašnjava da je na ovaj problem ukazivano još u radnoj grupi dok se pripremao Zakon. Na prigovore sindikalaca, međutim, tvorci propisa nisu reagovali.

- Pomenuti član formulisan je na takav način zato što je Zakonom o radu već propisano da ugovori o radu na određeno vreme mogu trajati najviše 24 meseca, a da upućivanje na privremeni rad u inostranstvo nije predviđeno kao izuzetak ovim Zakonom - kažu u Ministarstvu. - U suprotnom, zaposleni na određeno vreme upućeni na privremeni rad u inostranstvo bi mogli za određenog poslodavca da rade samo 24 meseca, bilo u zemlji bilo u inostranstvu.

Posle pola godine od primene Zakona za nadležne je još rano da sumiraju efekte, ali kažu da sada imaju sveobuhvatne i kvalitetne podatke o zaposlenima u inostranstvu.

Nadležni su prilikom donošenja Zakona obećavali da će on poboljšati bezbednost naših ljudi na radu u inostranstvu. Duško Vuković, međutim, smatra da se to nije dogodilo.

- Poslodavac ima obavezu da poštuje Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS", br. 101/2005 i 91/2015), odnosno zakon zemlje u koju se radnik upućuje, što nije dovoljno da bi se sprečile nesreće - kaže Vuković.

- Predlagali smo da radnici imaju predstavnike za bezbednost koji bi se javljali inspekciji u Srbiji, ali to nije usvojeno, zaključuje Vuković.

Izvor: Vebsajt Novosti, J. Ž. S., 22.07.2016.
Naslov: Redakcija