Zastava Bosne i Hercegovine

UDRUŽENJE JAVNIH TUŽILACA I ZAMENIKA JAVNIH TUŽILACA: Netačna tvrdnja o blokadi daljeg izbora tužilaca, jer jedini organ nadležan za predlaganje kandidata Narodnoj Skupštini je Državno veće tužilaca koje svojim opštim aktima uređuje postupak selekcije i predlaganja kandidata. Budući da DVT ima slobodu uređivanja postupka selekcije i izbora, ne postoji nijedan razlog zašto bi rad ovog tela bio blokiran


19. jula 2017. godine na sajtu Ustavnog suda Srbije je dato kratko saopštenje: "U predmetima ocene ustavnosti i zakonitosti opštih pravnih akata Ustavni sud je: - pokrenuo postupak za utvrđivanje nezakonitosti u predmetu IUo-254/2016 i obustavio izvršenje pojedinačnog akta ili radnje preduzete na osnovu akta čiju nezakonitost ocenjuje."

Međutim, ovo kratko saopštenje je bilo povod za podnosioca inicijative, Alumni klub Pravosudne akademije, da pokrene u javnosti kampanju tendencioznim tumačenjem rešenja Ustavnog suda, koje još niko u stručnoj javnosti nije video.

Udruženje javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, kao strukovno udruženje, između ostalog zalaže se i za podizanje nivoa poverenja građana u rad javnog tužilaštva i unapređenje profesionalne etike.

Autori saopštenja Alumni kluba su kolege, polaznici Pravosudne akademije, koji jednog dana treba da budu izabrani za sudije ili zamenike javnog tužioca. Kao budući nosioci pravosudnih funkcija, već sada, u svojim obraćanjima javnosti trebalo bi da se pridržavaju osnovnih principa kodeksa etičkog ponašanja, tu pre svega mislimo na objektivno i nepristrasno izveštavanje javnosti.

Upravo nepoštovanje ovih principa podstaklo je predsednika Etičkog saveta Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, Lidiju Komlen Nikolić, da ukaže na nelogičnosti u saopštenju Alumni kluba.

U ovom momentu je samo pokrenut postupak utvrđivanja nezakonitosti Pravilnika o kriterijumima i merilima za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti kandidata u postupku predlaganja za zamenika javnog tužioca koji se prvi put bira ("Sl. glasnik RS", br. 80/2016 - daje: Pravilnik), što ne mora da znači da će biti i doneta odluka od strane Ustavnog suda u pogledu ove okolnosti. Međutim, iz saopštenja proizilazi da se već preujudicira odluka Ustavnog suda, iako donosilac akta po Zakonu o Ustavnom sudu ("Sl. glasnik RS", br. 109/2007, 99/2011, 18/2013 - odluka US, 103/2015 i 40/2015 - dr. zakon) ima pravo da odgovori na rešenje Ustavnog suda. Naravno mora takvo rešenje prvo da mu se dostavi.

 Netačna je tvrdnja da je blokiran dalji izbor tužilaca u Republici Srbiji, jer, podsećanja radi, jedini organ nadležan za predlaganje kandidata Narodnoj Skupštini je Državno veće tužilaca koje svojim opštim aktima uređuje postupak selekcije i predlaganja kandidata. Budući da Državno veće tužilaca ima slobodu uređivanja postupka selekcije i izbora, ne postoji nijedan razlog zašto bi rad ovog tela bio blokiran, svakako, ukoliko većina u Veću to bude želela.

U odnosu na predloženih 18 kandidata Narodnoj Skupštini, Udruženje smatra da ne postoji nijedan razlog da navedeni kandidati ne budu izabrani. Naime, predlog kandidata nije stavljen na osnovu Pravilnika, već Zakona i Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav), a primena Pravilnika u odnosu na postupak u kome su predloženi navedeni kandidati je okončana znatno pre odluke Ustavnog suda. Odluke Ustavnog suda stoga, mogu da deluju samo pro futuro, a ne i retroaktivno.

Netačna je tvrdnja Alumni kluba da je Državno veće tužilaca Pravilnikom pokušalo da izigra zahtev EU da Pravosudna akademija bude jedina tačka dolaska na sudijsku i tužilačku funkciju. Zahtevi EU u pogledu odabira, predlaganja i izbora kandidata ne propisuju kategoriju iz koje kandidati dolaze, već se tiču nezavisnosti od političkog uticaja, što je jasno izneto u Poglavlju 23. Kako će država odgovoriti na ovaj izazov, biće nam poznato tek nakon najavljenih ustavnih reformi.

 U odnosu na, kako ga Alumni klub naziva, pisani ispit Državnog veća tužilaca koji su u najvećem broju polagali sudijski i tužilački pomoćnici, treba pomenuti da je taj ispit sa najvećom ocenom položilo tek nešto više od polovine kandidata. Na žalost, na internetu nije dostupan podatak o procentualnoj zastupljenosti ocena na završnom ispitu Pravosudne akademije.

Pravilnik je donet nakon Odluka Ustavnog suda IUz – 497/2011 od 06.02.2014. i IUz – 427/2013 od 12.06.2014 godine. Navedenim odlukama, izričito je ustanovljeno, da prethodno rešenje, kojim su polaznici Pravosudne akademije imali prvenstvo prilikom izbora na pravosudne funkcije, samo po sebi nije u skladu sa Ustavom, jer upravo narušava Ustavom ustanovljene nadležnosti Državnog veća tužilaca i Visokog saveta sudstva.

Izvor: Vebsajt Udruženje javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca, 23.07.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija