Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU: Inicijativa Zaštitnika građana za dopunu ZKP-a


Zaštitnik građana smatra da bi odredbu člana 294. stava 2. Zakonika o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014) trebalo dopuniti na taj način što bi se propisalo da razlozi zbog kojih je javni tužilac odložio saslušanje osumnjičenog i odredio njegovo zadržavanje najduže 48 časova od časa njegovog hapšenja ili odazivanja na poziv, budu navedeni kao obavezni deo rešenja o zadržavanju, stoji u Inicijativi za dopunu Zakonika o krivičnom postupku, koju je Zaštitnik građana podneo Vladi i Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Članovima 294. stavovima 1. i 2. Zakonika o krivičnom postupku propisano je da je lice uhapšeno u skladu sa članom 291. stavom 1. i članom 292. stavom 1. tog zakonika, kao i osumnjičenog iz člana 289. stava 1. i 2. tog zakonika, javni tužilac može izuzetno zadržati radi saslušanja najduže 48 časova od časa hapšenja, odnosno odazivanja na poziv, da o zadržavanju javni tužilac ili, po njegovom odobrenju, policija odmah, a najkasnije u roku od dva časa od kada je osumnjičenom saopšteno da je zadržan, donosi i uručuje rešenje, da u rešenju moraju biti navedeni delo za koje se osumnjičeni tereti, osnovi sumnje, dan i čas lišenja slobode ili odazivanja pozivu, kao i vreme početka zadržavanja.

Iz (gramatičkog tumačenja) navedenih odredaba Zakonika o krivičnom postupku proizlazi da uhapšeni i osumnjičeni može biti zadržan radi saslušanja samo izuzetno, da zadržavanje može trajati najduže 48 časova od časa lišenja slobode, da o zadržavanju u roku od dva časa od kada je osumnjičenom saopšteno da je zadržan mora biti doneto rešenje, ali da rešenje o zadržavanju kojim se lice lišava slobode ne mora da sadrži razloge za odlaganje saslušanja najduže 48 časova.

Kontrolišući zakonitost i pravilnost rada Ministarstva unutrašnjih poslova, Zaštitnik građana je u dosadašnjem radu uočio da rešenja o zadržavanju osumnjičenog najduže 48 časova od časa lišenja slobode, koja ovlašćena službena lica Ministarstva unutrašnjih poslova donose po odobrenju javnog tužioca u predistražnom postupku, ne sadrže razloge zbog kojih je potrebno zadržati osumnjičenog, odnosno izuzetno odložiti njegovo saslušanje najduže do 48 časova, uz pojavu da do momenta saslušanja osumnjičenog nije sprovedena ni jedna druga predistražna radnja.

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014)

Zadržavanje osumnjičenog

Član 294

Lice uhapšeno u skladu sa članom 291. stav 1. i članom 292. stav 1. ovog zakonika, kao i osumnjičenog iz člana 289. st. 1. i 2. ovog zakonika, javni tužilac može izuzetno zadržati radi saslušanja najduže 48 časova od časa hapšenja, odnosno odazivanja na poziv.

O zadržavanju, javni tužilac ili, po njegovom odobrenju, policija odmah, a najkasnije u roku od dva časa od kada je osumnjičenom saopšteno da je zadržan, donosi i uručuje rešenje. U rešenju moraju biti navedeni delo za koje se osumnjičeni tereti, osnovi sumnje, dan i čas lišenja slobode ili odazivanja pozivu, kao i vreme početka zadržavanja.

Protiv rešenja o zadržavanju osumnjičeni i njegov branilac imaju pravo žalbe u roku od šest časova od dostavljanja rešenja. O žalbi odlučuje sudija za prethodni postupak u roku od četiri časa od prijema žalbe. Žalba ne zadržava izvršenje rešenja.

Osumnjičeni ima prava predviđena u članu 69. stav 1. ovog zakonika.

Osumnjičeni mora imati branioca čim organ postupka iz stava 2. ovog člana donese rešenje o zadržavanju. Ako osumnjičeni sam, u roku od četiri časa, ne obezbedi branioca, javni tužilac će mu ga obezbediti po službenoj dužnosti, po redosledu sa spiska advokata koji dostavlja nadležna advokatska komora.

Izvor: Vebsajt Zaštitnika građana, 21.11.2017.
Naslov. Redakcija