ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA: Pravo udruženja na podnošenje zahteva za zaštitu prava
Kakva prava u postupcima javnih nabavki imaju udruženja, da li u postupku zaštite prava imaju aktivnu legitimaciju za podnošenje istog i da li su ta prava ista kao i za sve druge privredne subjekte razmotrićemo kroz dalji tekst.
U otvorenom postupku javne nabavke odbačen je zahtev za zaštitu prava, za javnu nabavku vezanu za dežurstva od požara i fizičko tehničko obezbeđenje. U obrazloženju rešenja EFP 78390/22, naručilac navodi da je dana 29.10.2022 godine u 11:26 primio zahtev za zaštitu prava, a za koje je dalje utvrdio da nije u skladu sa članom 214 Zakona o javnim nabavkama ("Sl. glasnik RS", br. 91/2019 - dalje: ZJN). U daljem obrazloženju navodi da je rok za podnošenje ponude određen za 31.10.2022 godine u 10 časova, a da je navedeni zahtev podnet 29.10.2022 godine u 11:26, zbog čega je i odbačen u skladu sa odredbama člana 219 stav 5 ZJN. Podnosilac zahteva, Udruženje za privatno obezbeđenje Srbije, 03.11.2022 godine elektronskim putem podnosi žalbu i poziva se na član 214 stav 1 ZJN, kojim je predviđeno da se zahtev za zaštitu prava može podneti u toku celog. Podnosilac zahteva navodi da je naručilac pogrešno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primenio materijalno pravo. Republička komisija se dopisom br 4-00-757/2022 od 09.11.2022 godine, obratila podnosiocu zahteva sa zahtevom, da u roku od tri dana od dana prijema dopisa dostavi osnivački akt i statut, uzimajući u obzir predmet javne nabavke, a kako bi utvrdili da li Udruženje kao podnosilac zahteva ima aktivnu legitimaciju. U predmetnom zahtevu za zaštitu prava podnosilac se izjasnio da isti podnosi u javnom interesu i interesu članova. Razmatrajući dostavljene dokaze Republička komisija je utvrdila sledeće. Prema podacima javno dostupnim na sajtu Agencije za privredne registre, opis delatnosti udruženja: delatnost strukovnih udruženja, prema odredbama člana 11 Zakona o udruženjima ("Sl. glasnik RS", br. 51/2009, 99/2011 - dr. zakoni i 44/2018 - dr. zakon), osniva usvajanjem osnivačkog akta i statuta, a sve u cilju ocenjenih pretpostavki. Uvidom u Osnivački akt podnosioca zahteva, kao i Statutu dostavljen Republičkoj komisiji 21.11.2022 godine, utvrđeno je da su osnovni ciljevi udruženja podnosioca zahteva:
• Unapređivanje rada i zaštita interesa privatnog obezbeđenja u oblastima njihovog delovanja.
• Izgradnja saradničkih profesionalnih odnosa sa nadležnim organima i institucijama.
• Saradnja sa nacionalnim i međunarodnim udruženjima u oblastima privatnog obezbeđenja.
• Profesionalizacija i standardizacija usluga privatnog obezbeđenja.
• Razvijanje socijalnog dijaloga sa asocijalnim zaposlenim licima u privatnom obezbeđenju.
• Edukacija i profesionalizacija zaposlenih u privatnom obezbeđenju.
Republička komisija je ukazala da iz sadržine podnetog zahteva za zaštitu prava ne proizilazi da bi podnosilac zahteva izvršio predmetnu uslugu, da aktivnosti koje obavlja udruženje ne predstavljaju predmet javne nabavke radi čije realizacije se dodeljuje ugovor u postupku predmetne nabavke i da nisu u bilo kakvoj vezi sa pružanjem konkretnih usluga koje će izabrani ponuđač imati prema naručiocu, prilikom izvršenja ugovora o konkretnoj nabavci, već da podnosilac zahteva za zaštitu prava svoje pravo, aktivnu legitimaciju, zasniva na javnom interesu i interesu članova udruženja.
Republička komisija u konkretnom slučaju nalazi da podnosilac zahteva, u skladu člana 211 stav 3 ZJN, nema aktivnu legitimaciju za podnošenje zahteva za zaštitu prava u javnom interesu i interesu članova udruženja, pri čemu ukazuje i na odredbe člana 211 stav 1, a u vezi sa članom 49 stav 3 Zakona o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016, 95/2018 - autentično tumačenje i 2/2023 - odluka US - dalje: ZUP), po kojoj podnosilac zahteva ne može imati status punomoćnika članova udruženja. Zahtev za zaštitu prava može podneti svaki član udruženja za sebe neposredno ili preko punomoćnika u smislu odredba propisanih ZUP-om, a što podnosilac u konkretnom slučaju ne može biti. Posebno se ukazuje da je članom 204 stav 4 ZJN, propisano da je zabranjeno podnošenje zahteva radi ostvarivanja nekog drugog cilja, a ne onog zbog kog je to prvo priznato.
Iz odredbi člana 211 stav 2 ZJN proizilazi da samo Kancelarija za javne nabavke, Državna revizorska institucija i nadležno pravobranilaštvo u vršenju svojih ovlašćenja mogu podneti zahtev za zaštitu prava u javnom interesu, podnosilac zahteva ne može prema navedenim odredbama podneti zahtev u javnom interesu.
Republička komisija zaključuje da iako je zahtev za zaštitu prava podnet blagovremeno, predmetna žalba je ipak odbijena, jer udruženje u smislu odredbi člana 211. ZJN ne može podneti zahtev u okviru javnih interesa i ne poseduje aktivnu legitimaciju, jer ne poseduje interes za dodelu ugovora u konkretnom predmetnom postupku.
Iz svega napred iznetog nadzire se stav Republičke komisije da udruženja u postupku zaštite prava u većini slučaja/postupaka ne mogu imati aktivnu legitimaciju za podnošenje zahteva, osim ako predmet nabavke ne bi bio takav da bi udruženje moglo biti ugovorna strana.
Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.
Naslov: Redakcija