Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRETVARANJU PRAVA KORIŠĆENJA U PRAVO SVOJINE NA GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU UZ NAKNADU: U krug lica na koja se primenjuje konverzija uz naknadu uvode i lica koja su pravo korišćenja na zemljištu stekla posle 11. septembra 2009. godine, kupovinom objekta sa pripadajućim pravom korišćenja, od lica koje je imalo upisano pravo korišćenja na zemljištu, a koja nisu njihovi pravni sledbenici u statusnom smislu


Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture sačinilo je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu (dalje: Zakon), i isti uputilo nadležnim organima i organizacijama, radi davanja mišljenja. Očekuje se da će Predlog zakona biti utvrđen do kraja ove godine.

U obrazloženju za donošenje Zakona navodi se da su u primeni istog uočeni određeni nedostaci, koje je potrebno otkloniti, precizirati i redefinisati pojedine norme, odnosno otkloniti određene tzv. vakuum situacije koje se u praksi javljaju.

Takođe, navedeno je i da postoji potreba za relaksiranjem normi koje se odnose na bankarske garancije kod instituta prava zakupa u postupcima konverzije, a sve u cilju konačnog okončanja svojinske transformacije.

Institut konverzije uz naknadu uveden je u pravni život Republike Srbije Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014, 145/2014, 83/2018, 31/2019 i 37/2019 - dr. zakon), koji je stupio na snagu 11. septembra 2009. godine, a odnosio se na kategoriju lica koja je pravo korišćenja stekla na osnovu zakona o svojinskoj transformaciji u postupcima privatizacije i stečaja, odnosno u izvršnim postupcima, kao i na sva ostala lica koja su navedena u članu 102. stav 9. Zakona o planiranju i izgradnji.

U tekstu Nacrta zakona predlaže se izmena u članu 1. Zakona, pa se u krug lica na koja se primenjuje konverzija uz naknadu uvode i lica koja su pravo korišćenja na zemljištu stekla posle 11. septembra 2009. godine, kupovinom objekta sa pripadajućim pravom korišćenja, od lica koje je imalo upisano pravo korišćenja na zemljištu, a koja nisu njihovi pravni sledbenici u statusnom smislu.

Ovo izmenom širi se domen konverzije uz naknadu jer se ova norma odnosi na svako sticanje kupovinom nakon 11.9.2009. godine, bez obzira da li je prethodnik lice iz privatizacije, stečaja ili izvršenja.

Dalje predlaže se i izmena člana 3. Zakona, tako što se uređuje način obračuna visine naknade za konverziju i propisuje da tako utvrđena naknada predstavlja tržišnu vrednost predmetnog građevinskog zemljišta.

Nacrtom zakona, izvršeno je usklađivanje člana 4. Zakona, sa članom 105. Zakona o planiranju i izgradnji, pa se istim predviđa da pravo na konverziju pored lica iz člana 1. stav 2. Zakona, koja su upisana u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, kao nosioci prava korišćenja na građevinskom zemljištu, imaju i lica iz člana 105. stav 5. Zakona o planiranju i izgradnji.

Menja se i član 6. Zakona, tako što se predviđa da se odredbe ovog zakona ne odnose se na imovinu kupljenu u postupku javnog oglašavanja, po tržišnim uslovima, koja obuhvata pravo svojine na objektu sa pripadajućim pravom korišćenja na izgrađenom građevinskom zemljištu u skladu sa posebnim zakonom, a pre zaključenja ugovora o kupovini imovine, odnosno dela imovine privrednog društva ili drugog pravnog lica u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje privatizacija stečajni i izvršni postupak, niti na građevinsko zemljište koje je ušlo u procenu kapitala privrednih društava koja su privatizovana u skladu sa propisima koji su uređivali privatizaciju i svojinsku transformaciju, prenosom udela, odnosno akcija u tom privrednom društvu pod tržišnim uslovima, do dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009), kao ni imovinu koja je po okončanom postupku privatizacije teretnim pravnim poslom stečena od subjekta privatizacije, do dana stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009), koja obuhvata pravo svojine na objektima i pravo korišćenja na građevinskom zemljištu.

Nacrt zakona, predviđa i izmenu člana 7. Zakona, tako što se dodatno pojašnjava da se umanjenja naknade za konverziju odnose na situacije bez obzira na to gde se nepokretnost nalazi, dok se u članu 8. Zakona dodatno precizira šta se smatra zemljištem pod objektima i zemljištem za redovnu upotrebu objekata.

Takođe, izvršeno je pojašnjenje člana 11. Zakona, u situacijama kada nije moguća naturalna restitucija.

Nadležni organ, po dobijanju zahteva za konverziju proverava da li su uz zahtev podneti svi propisani dokazi i po službenoj dužnosti pribavlja od Agencije za restituciju potvrdu da li je parcela koja je predmet zahteva za konverziju u postupku restitucije, kao i da li ta parcela može biti predmet vraćanja u naturalnom obliku u smislu zakona kojim se uređuju uslovi, način i postupak vraćanja oduzete imovine i obeštećenja.

Ako nadležni organ utvrdi da je parcela predmet zahteva u postupku restitucije dužan je da bez odlaganja donese rešenje o prekidu postupka, dok se pravosnažno ne okonča postupak vraćanja oduzete imovine, odnosno dok se ne donese konačno rešenje kojim je utvrđeno pravo na obeštećenje, odnosno potvrda da nije moguće vraćanje imovine u naturalnom obliku.

Menja se i član 12. Zakona pa ubuduće, podnosilac zahteva može odustati od zahteva u roku od osam dana od prijema obaveštenja nadležnog organa o visini naknade, a o čemu je nadležni organ dužan da pouči podnosioca zahteva u obaveštenju o visini naknade.

U članu 13. Zakona, izvršeno je drugačije propisivanje bankarske garancije, kako bi se strankama omogućilo da je na lakši način pribave, budući da je dosadašnja norma bila neprimenjiva u praksi.

Nacrtom je predviđeno da će se po zahtevima podnetim do dana stupanja na snagu ovog zakona, rešavati po propisima po kojima su započeti, kao i da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sl. glasniku RS".

Izvor: Redakcija, Bojana Kovačević, 21.11.2019.