Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O MEĐUBANKARSKIM NAKNADAMA I POSEBNIM PRAVILIMA POSLOVANJA KOD PLATNIH TRANSAKCIJA NA OSNOVU PLATNIH KARTICA: Predviđeno je ograničavanje međubankarske naknade na 0,3 odsto, što bi trgovcima trebalo da snizi troškove držanja POS terminala za platne kartice, a građanima da omogući kupovinu jeftinijih proizvoda


Narodna banka Srbije predstavila je Nacrt zakona o međubankarskim naknadama i posebnim pravilima poslovanja kod platnih transakcija na osnovu platnih kartica kojim će se ograničiti međubankarske naknade sa dosadašnjih, u proseku, 1,5 odsto na 0,3 odsto, što bi trgovcima trebalo da snizi troškove držanja POS terminala za platne kartice, a građanima da omogući kupovinu jeftinijih proizvoda.

U Privrednoj komori Srbije, na prezentaciji Nacrta zakona, stručnjaci Narodne banke istakli su da je bankama do sada bio finansijski interes da štampaju više kartica, a ne da prodaju terminale firmama.

Suština novog zakona, poručuju iz NBS, jeste da se sa većom mrežom terminala u prodavnicama razvija "bezgotovinsko društvo".

Nacrtom zakona je predviđeno da međubankarska naknada za transakcije kod debitnih kartica ne može biti viša od 0,2 odsto vrednosti transakcije, dok kod kreditnih kartica ta naknada ne može biti veća od 0,3 odsto.

- Sa ovim zakonom očekujemo značajne promene za krajnje korisnike, kupce i trgovce. Kartica je kao proizvod izuzetno skupa za trgovca, a samim tim i za krajnjeg korisnika, jer postoji međubankarska naknada koja je glavni generator visokih provizija - kaže Dragana Stanić, generalni direktor Sektora za platni promet NBS.

Suština međubankarske naknade je, kako objašnjava, u tome da ona ne funkcioniše na ekonomskim principima konkurencije koji bi doveli do sniženja cena, već su provizije s vremenom postajale sve veće.

Zbog tih provizija banaka, i roba kod trgovaca koji imaju terminale za plaćanje karticama bila je skuplja, što je, kako navodi, na kraju plaćao svaki građanin kroz cenu kupljenog proizvoda.

Banke su do sada više izdavale strane kartice nego domaće, kaže Stanićeva, što je "dina" karticu dovodilo u nepovoljan položaj.

Na pitanje da li bi praksa ograničavanja ovih naknada, koja postoji i u EU, mogla da dovede do toga da se banke odluče da nova "primanja" nađu tako što bi povećale druge usluge u svojim ekspoziturama, Dragana Stanić ističe da banka uvek može da uvede i druge naknade.

- Poenta ovog zakona je u tome da trgovci znaju koliko iznosi naknada, što do sada nije bio slučaj. Ovim zakonom će se omogućiti da se naknada koja funkcioniše na nenormalnim principima ograniči i da se poveća transparentnost - objašnjava ona.

Izvor: Vebsajt Novosti, E. R., 20.09.2017.
Naslov: Redakcija