Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O BЕZBЕDNOSTI I ZDRAVLJU NA RADU: Izveštaj o sprovedenoj javnoj raspravi


Odbor za privredu i finansijeje na sednici, održanoj dana 30. maja 2019. godine, odobrio je sprovođenje javne rasprave o Nacrtu zakona o bezbednosti i zdravlju na radu i usvojio Program javne rasprave saglasno kojem je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja sprovelo javnu raspravu.

Javna rasprava sprovedena je u periodu od 05. do 25. juna 2019. godine.

Nacrt zakona sačinila je Radna grupa koju su činili predstavnici Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva zdravlja, Ministarstva rudarstva i energetike, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, Privredne komore Srbije, Saveza samostalnih sindikata Srbije, UGS Nezavisnost, Unije poslodavaca Srbije, Socijalno-ekonomskog saveta, Fakulteta zaštite na radu u Nišu, Fakulteta tehničkih nauka, NALED-a i Udruženja za bezbednost i zdravlje na radu Srbije.

Najvažniji razlog za donošenje Nacrta zakona je potreba da se posle 14 godina primene Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS", br. 101/2005, 91/2015 i 113/2017 - dr. zakon)preispitaju usvojena rešenja koja utiču na stvaranje bezbednih i zdravih uslova za rad u Republici Srbiji, imajući pritom u vidu opredeljenje Republike Srbije da postane članica EU, kao i adekvatno transponovanje rešenja iz Direktive 89/391/EEZ o uvođenju mera za podsticanje poboljšanja bezbednosti i zdravlja zaposlenih na radu.

Iz navedenih razloga predložene su intervencije u Zakonu u delu koji se odnosi na normativne nedostatke, a takođe, i u delukoji se odnosi na podizanje nivoa kompetencije stručnjaka za bezbednost i zdravlje na radu, donošenje programa za osposobljavanje za bezbedan i zdrav rad, unapređenja znanja u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, kao i ostalih pitanja koja su se pokazala kao sporna u praksi.

Učesnici na javnoj raspravi su bili: predstavnici socijalnih partnera republičke, pokrajinske, gradske, granske i druge organizacije sindikata, udruženja poslodavaca, predstavnici pravnih lica i preduzetnika sa licencom u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, predstavnici visokoškolskih ustanova, predstavnici službe medicine rada, predstavnici državnih organa, javnih službi, predstavnici udruženja u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu, predstavnici privrednih društava, predstavnici nevladinog sektora, stručna javnost i druge zainteresovane strane.

Nakon sprovedene javne rasprave razmotreni su svi pristigli predlozi, primedbe i sugestije i sagledana je mogućnost njihovog integrisanja u tekst navedenog Nacrta zakona, s ciljem unapređenja zakonskih rešenja.

Dana 04.07.2019. godine nakon sprovedene javne rasprave u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja održan je sastanak sa članovima Radne grupe na kojem su razmatrane primedbe, predlozi i sugestije koji su pristigli u toku javne rasprave i precizirani su pojedini pojmovi i odredbe Nacrta zakona do člana 60.

Predlozi i sugestije sa javne rasprave su razvrstane na sledeći način.

  1. Prihvaćeni i usaglašeni predlozi učesnika javne rasprave:

  • da se član 1. precizira tako da se pored profesionalnih bolesti uzmu u obzir i bolesti u vezi sa radom,

  • da se član 4. preformuliše tako da se prava, obaveze i odgovornosti u vezi sa bezbednošću i zdravljem na radu bliže se uređuju kolektivnim ugovorom, pravilnikom o bezbednosti i zdravlju na radu ili pravilnikom o radu (u daljem tekstu: opšti akt), odnosno ugovorom o radu,

  • da se u članu 5. stav1. tač. 3) i 4),preciziraju izrazi poslodavac i predstavnik zaposlenih za bezbednost i zdravlje na radu,

  • da se član 6. dopuni tako da se pravo na bezbednost i zdravlje na radu proširi i na lica koja su u radnom odnosu i lica angažovana van radnog odnosa i lica koja kod poslodavca obavljaju rad u skladu sa posebnim zakonima,

  • da se član 15. precizira tako da je poslodavac dužan da opštim aktom utvrdi prava, obaveze i odgovornosti u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu,

  • da se u članu 18. preformuliše stav1. tako što je umesto termina službe medicine rada odnosno službe zaštite zdravlja na radu, prihvaćen termin zdravstvena ustanova koja obavlja delatnost medicine rada,

  • da se iz člana 21. stav 3. brišu reči: opasnost. osimu izuzetnimslučajevima i zbog opravdanihrazloga,

  • da se član 23. stav 2. precizira da se izvođenja hitnih radova odnosi na na infrastrukturne objekte,

  • da se u članu 25. briše stav 2,

  • proširen je član 27. tako što je dodat stav 2. koji glasi: Prilikom izvođenja radova na visini, u dubini, u skučenom prostoru, eksplozivnim sredinama neposredni rukovodilac radova je dužan da izda dozvolu za rad. Poslodavac je dužan da uredi proceduru za izdavanje dozvola za rad.,

  • da se precizira član 32. stav 5.,

  • da se precizira član 33. tako što je precizno navedeno šta sadrži Program obuke za bezbedan i zdrav rad,

  • da se u članu 34. periodična obuka predstavnika zaposlenih vrši najkasnije u roku od dve godine od dana prethodne obuke, umesto predloga od četiri godine,

  • da se član 35. preformuliše tako da se dodatna obuka zaposlenih izvrši na radnim mestima u organizacionoj jedinici gde se povreda dogodila, sa obavezom obaveštavanja svih zaposlenih, kao i da pored štetnosti obuhvate i opasnosti,

  • da se u članu 39. preformuliše stav 1. tako da je poslodavac dužan da obezbedi da svi zaposleni budu obučeni da preduzmu odgovarajuće korake u skladu sa svojim znanjem i tehničkim sredstvima, koja su im na raspolaganju u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti po njihovu bezbednost i/ili bezbednost drugih i u slučaju kada neposredni rukovodilac, koji je odgovoran, nije prisutan, da bi izbegli posledice opasnosti,

  • da se u članu 40. stav 1. tačka 1) brišu reči u najvećoj mogućoj meri, a u tački 3)da se pored hemijskih uvrste i druge materije,

  • da se u članu 43. brišu stavovi 1.-3.,

  • da se u članu 44. preformulišu st. 2. i 3. a da se stav 4. briše,

  • da se član 46. dopuni stavom da savetnik za bezbednost i zdravlje na radu može obavljati poslove bezbednosti i zdravlja na radu i u delatnostima iz člana 47. ovog zakona,

  • da se u članu 48. stav 1. preformuliše tačka 8) koja glasi: prati i kontroliše primenu mera za bezbednost i zdravlje na radu u skladu sa organizacijom poslova bezbednosti i zdravlja na radu prema Opštem aktu iz člana 44. stav 2. o čemu vodi evidenciju;

  • da se naslov ispred člana 52. promeni i da se preformuliše stav 1. koji glasi: Za obavljanje poslova zaštite zdravlja zaposlenih na radu poslodavac je dužan da angažuje zdravstvenu ustanovu koja obavlja delatnost medicine rada, a za koju je ministarstvo nadležno za poslove zdravlja utvrdilo da ispunjava propisane uslove u skladu sa propisima iz oblasti zdravstvene zaštite; da se u stavu 2. tačka 6) uvrste i ciljani lekarski pregledi,

  • da se član 54. dopuni tako je poslodavac dužan da zaposlenom koji rad obavlja noću, obezbedi prethodni i periodični lekarski pregled i da troškovi lekarskih pregleda padaju na teret poslodavca,

  • da se član 60. stav 1. dopuni sa evidencijama o: izvršenim pregledima i ispitivanjima uslova radne sredine i o izdatoj ličnoj zaštitnoj opremi;da se reč svakodnevno briše,

  1. Predlozi učesnika javne rasprave oko kojih nije postignuta saglasnost:

  • da se u članu 5. stav 1. tač. 5), 9) i 23) preformulišu,

  • da se u članu 6. obuhvate obrazovne institucije; organizacije koje prevoze zaposlene; lica koja su upućena na rad preko agencije za privremeno zapošljavanje,

  • da se u članu 8. proširi stav 3) tako što će se preventivne mere bezbednosti i zdravlja na radu odnositi i na organizovanja i regulisanja železničkog saobraćaja i održavanja javne železničke infrastrukture,

  • da se u članu 11. stav 1. doda tačka 4) koja se odnosi na primenu organizacionih mera u smislu radnog vremena, vremena rada u toku rada, broja smena, broja zaposlenih u odnosu na broj izdvojenih lokacija,

  • da se u članu 14. doda tačka 10) koja se odnosi na raspored zaposlenih u skladu sa rasporedom na radnom mestu i odgovarajućoj stručnoj spremi predviđenoj za obavljanje navedenih poslova,

  • da se u članu 15. preformuliše stav 2),

  • da se dopuni članu 17. navodeći da se prilikom procene rizika od jonizujućih zračenja mora obavezno u tim uvrstiti i lice ovlašćeno za merenja radi procene izlaganja jonizujućim zračenjima profesionalno izloženih lica, pacijenata i stanovništva, u skladu sa pozitivnim propisima iz oblasti radijacione i nuklearne sigurnosti i bezbednosti,

  • da u članu 19 poslodavac pored lične zaštitne opreme obezbedi i sredstva odgovarajuća za zaposlenog,

  • u članu 20. stav 3. predvideti isključivo službu medicine rada,

  • da u članu 23. elaborat o uređenju gradilišta izrađuje investitor; da se rok od 8 dana skratiti na 3 dana za dostavljanje elaborata inspekciji rada; da se prijava radova u slučaju izvođenja hitnih radova,umesto usmeno i u pisanoj formi, vrši u elektronskoj formi,

  • da se u članu 44. doda stav kojim se određuje tačan broj savetnika i saradnika, a vezano za šifru delatnosti poslodavca, ukupan broj zaposlenih, povremeno angažovanih i sezonskih radnika, kao i angažovanih radnika drugog poslodavca, odnosno da je poslodavac koji ima više od 20 zaposlenih, dužan da ima najmanje jednog savetnika, odnosno saradnika za bezbednost do 250 zaposlenih, a nakon tog broja na svakih narednih 250 radnika minimum još jednog,

  • da u članu 45. kada poslodavac ima do 10 zaposlenih ne mora da ima položen stručni ispit; da za poslove izrade akta o proceni rizika poslodavac mora da angažuje savetnika ili saradnika za bezbedan i zdrav rad odnosno licencirana lica,

  • da se član 46. dopuni sa prirodno-matematičkih nauka i to: fizičke, hemijske ili fizičko-hemijske pored obrazovno - naučnog polja tehničko-tehnoloških nauka, odnosno da ima završene strukovne specijalističke studije ili master strukovne studije ili specijalističke akademske studije ili master akademske studije drugog stepena u oblasti tehničko-tehnoloških nauka inžinjerstva zaštite; da se definiše položaj lica sa stručnom spremom koja ne spada u oblast tehničkih nauka, imaju položen stručni ispit, a koji rade posao duže od tri godine,

  • da se u čl. 46. i 47. promene termini: savetnik za BZR i saradnik za BZR jer ova terminologija ne postoji u Katalogu radnih mesta zaposlenih u zdravstvenom sektoru,

  • da se u članu 48. stav 1. tač. 2), 3), 4), 10)-12) i 16) preformulišu; da se u stavu 3. na kraju doda da zbog toga ne sme da snosi posledice,

  • da se u članu 51. definiše šta se podrazumeva pod kontinuiranom edukacijom: seminar, savetovanje i koliko puta u toku tih 5 godina je neophodno; da se stav 3. briše ili da se preformuliše tako da je poslodavac dužan da licima iz stava 2. ovog člana, obezbedi plaćeno odsustvo i finansijska sredstva (hrana, smeštaj, dnevnice) za kontinuiranu edukaciju, radi obnavljanja licence, u skladu sa zakonom,

  • da se u članu 52. stav 2. tač. 2), 7), i 12) preformulišu,

  • da se u članu 55. doda stav da je poslodavac je dužan da Odboru, obezbedi tehničko-prostorne uslove u skladu sa prostornim i finansijskim mogućnostima, radi obavljanja aktivnosti predstavnika zaposlenih,

  • da se u članu 56. stav 1. tač. 1) i 2) preformulišu,

  • da se u članu 57. stav 1. preformuliše,

  • da se član 58. briše,

  • da se član 59. briše.

Nakon razmatranja svih primedbi i predloga, uvažavajući interese svih strana, predložiće se kompromisno rešenje kojim će se u najvećoj meri izaći u susret svim navedenim zahtevima i uskladiti sa uporednim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.

Izvor: Vebsajt Ministarstvo rada, 09.07.2019.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija