Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

OCENA USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI: Podneta inicijativa za ocenu ustavnosti odredaba Zakona o izvršenju i obezbeđenju, koje izvršiteljima omogućavaju da bez naloga suda ulaze u stanove, plene i popisuju imovinu dužnika. Za ulazak u stan zbog namirivanja dugovanja, privatnim izvršiteljima dovoljan Zaključak koji sami donose


Kad privatni izvršitelji zakucaju na vrata sa rešenjem o dugu koji je napravio stanar koji se sa te adrese odselio pre pet godina, popisaće imovinu vlasnika stana. Bez obzira na to što nije odgovoran za dug, njegov greh je što stanara nije na vreme odjavio. Ima pravo da ga tuži i da dokazuje da su stvari njegove, a ne dužnikove, međutim to neće odložiti izvršenje, pa ni moguću prodaju popisane imovine. Izvršitelj može da mu uđe u stan čak i kada nije kod kuće. Uz dva svedoka, a možda i uz asistenciju policije, ako je ranije neko baš na toj adresi pokazivao otpor ili postoji procena da je tako bezbednije. Izvršitelji ipak više vole kad je gazda kod kuće. Dug svakako mora da se namiri. Sa računa, od ušteđevine ili prodajom stvari – svejedno, jer ko iza sebe ima Zakon o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 31/2011, 99/2011 - dr. zakon, 109/2013 - odluka US, 55/2014 i 139/2014 - dalje: Zakon) i dovoljno široka ovlašćenja, nema nikakvu prepreku da to i uradi.

Krše li privatni izvršitelji Ustav Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) time što bez sudske odluke ulaze u stan i popisuju stvari dužnika odlučiće Ustavni sud, koji je početkom februara Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije (NOPS)dostavio rešenje kojim prihvata njihovu inicijativu i pokreće postupak za ocenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona.

Svetlana Manić, zamenica predsednice Komore izvršitelja, kaže da je ustavni osnov za uvođenje izvršitelja Član 137 Ustava, koji kaže da država deo svojih ovlašćenja može preneti na preduzeća, ustanove ili pojedince. Izvršitelji sprovode dve vrste odluka. Prve su one sa sudskom odlukom i druge na osnovu zaključka, koji izvršitelji donose za predmete koje su dobili upravo na osnovu prenetih ovlašćenja, a to su komunalna potraživanja. Zaključak izvršitelja praktično je pandan sudskoj odluci. Na osnovu toga ide se u izvršenje. Do kraja, pa i ulaskom u stan, ako nema drugog rešenja, navodi Manić.

Kada je reč o pravu nepovredivosti privatne svoje ili nepovredivosti stana, kako to Član 40 Ustava formuliše, Manić navodi da to ne znači da izvršitelji ne mogu da sprovedu izvršenje ako postoji neizmireno dugovanje. "Kažete, neću da plaćam, nemam drugu imovinu i neću da mi uđete u stan. To ne može tako. Imamo ovlašćenja za to. Policiju ne angažujemo uvek, jer su to dodatni troškovi, ali i to činimo ako postoji takva bezbednosna procena. Zakon nam je omogućio da na osnovu zaključaka izvršitelja u komunalnim predmetima sprovodimo sva izvršenja, pa i popisom stvari dužnika", precizira Manić.

Prilikom izvršenja stvari se uvek popisuju realno i po cenama koje garantuju da će biti prodate. Izvršitelj nema interes da umanjuje vrednost stvari. Ako je reč o predmetima koji zahtevaju stručno mišljenje, on će ga tražiti. To nije veštačenje, ali će tražiti pomoć. Izvršitelju je u interesu da se stvari što pre prodaju da bi namirio dug, navodi Manić.

Nakon popisa stvari, stavlja se zabrana raspolaganja i po pravilu se ostavljaju kod dužnika, koji i dalje ima mogućnost da plati dug na drugi način. Ko god smatra da je oštećen može da se žali sudu na nepravilnost u sprovođenju izvršenja.

Manić navodi i da izvršitelji uvek prvo pribegavajumogućnosti da se izvršenje obavi bez popisa stvari, čemu se pribegava samo u situacijama kada nema druge imovine iz koje se dug može naplatiti. "I tada kada stvari popišemo, dužniku se ostavlja mogućnost da dug izmiri. Popisane stvari ne moraju biti prodate. Ali dug mora da se plati. Tamo gde nema imovine konstatuje se nemaština i postupak se zaustavlja. Poverilac otpisuje dug, a i dužnik ostaje na čistom."

USTAV REPUBLIKE SRBIJE ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006)

Nepovredivost stana

Član 40

Stan je nepovrediv.

Niko ne može bez pismene odluke suda ući u tuđi stan ili druge prostorije protiv volje njihovog držaoca, niti u njima vršiti pretres. Držalac stana i druge prostorije ima pravo da sam ili preko svoga zastupnika i uz još dva punoletna svedoka prisustvuje pretresanju. Ako držalac stana ili njegov zastupnik nisu prisutni, pretresanje je dopušteno u prisustvu dva punoletna svedoka.

Bez odluke suda, ulazak u tuđi stan ili druge prostorije, izuzetno i pretresanje bez prisustva svedoka, dozvoljeni su ako je to neophodno radi neposrednog lišenja slobode učinioca krivičnog dela ili otklanjanja neposredne i ozbiljne opasnosti za ljude ili imovinu, na način predviđen zakonom.

Poveravanje javnih ovlašćenja i javne službe

Član 137

U interesu efikasnijeg i racionalnijeg ostvarivanja prava i obaveza građana i zadovoljavanja njihovih potreba od neposrednog interesa za život i rad, zakonom se može poveriti obavljanje određenih poslova iz nadležnosti Republike Srbije autonomnoj pokrajini i jedinici lokalne samouprave.

Pojedina javna ovlašćenja se mogu zakonom poveriti i preduzećima, ustanovama, organizacijama i pojedincima.

Javna ovlašćenja se mogu zakonom poveriti i posebnim organima preko kojih se ostvaruje regulatorna funkcija u pojedinim oblastima ili delatnostima.

Republika Srbija, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave mogu osnovati javne službe.

Delatnosti i poslovi zbog kojih se osnivaju javne službe, njihovo uređenje i rad propisuje se zakonom. 

Izvor: Vebsajt Politika, Jelica Antelj, 19.02.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija