Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU: Oni koji pre Nove godine podnesu zahtev, a ne dobiju pre 1. januara 2017. godine novu elektronsku knjižicu, lečiće se na osnovu stare zdravstvene knjižice ukoliko je overena. Potvrdu za korišćenje zdravstvene zaštite izdaje nadležna ispostava RFZO za sva osigurana lica kojima je zdravstvena knjižica istekla, a zdravstvena kartica još nije izrađena. Od 16. decembra 2016. godine potvrda će važiti do izdavanja novog dokumenta, dok one izdate pre ovog datuma važe samo 30 dana


Zahteve za zamenu papirnih knjižica karticama zdravstvenog osiguranja, koji moraju da se podnesu do 31. decembra 2016. godine, predalo je 4.911.008 od ukupno 6.846.998 zdravstveno osiguranih. Već sada je jasno da nije moguće da do kraja godine svi dobiju nove zdravstvene isprave. Mnogi će zato od 1. januara kod lekara ići sa potvrdom da su podneli zahtev za izdavanje kartice, koja se dobija u filijalama RFZO.

Sve potvrde izdate od 16. decembra važiće neograničeno, odnosno do izrade nove zdravstvene isprave, dok će oni koji su ranije uzeli potvrdu morati ponovo da je traže ukoliko u međuvremenu ne dobiju karticu, s obzirom na to da potvrde izdate pre 16. decembra važe samo 30 dana.

U svim filijalama RFZO su gužve za zamenu zdravstvenih knjižica, jer je većina osiguranika čekala poslednji momenat za predaju zahteva. Dodatni problem je i to što Zavod za izradu novčanica mesečno može da štampa samo 350.000 zdravstvenih kartica.

- Imajući u vidu sve to, može se očekivati da se zamena zdravstvenih knjižica karticama realizuje najranije krajem marta 2017. godine - kaže Verica Lazić, direktor Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.

Osiguranici koji su dobili novu zdravstvenu ispravu u domovima zdravlja nailaze na tehničke probleme, jer se događa da bez stare knjižice ne može da se nađe zdravstveni karton pacijenta, a u nekim domovima zdravlja, da bi sebi olakšali posao, na čipovane kartice lepe papiriće s brojem kartona.

- Problemi u primeni zdravstvene kartice ne bi trebalo da postoje, jer se one mogu proveriti na četiri načina: preko veb-sajta RFZO, putem veb-servisa kome pristupaju zdravstvene ustanove, pomoću aplikacije "KZO čitač" i, u krajnjem slučaju, kontaktiranjem organizacione jedinice RFZO - objašnjava dr Verica Lazić. - Sve je to obezbeđeno kako bi se izbegao scenario vraćanja osiguranika sa šaltera zdravstvenih ustanova. RFZO je organizovao podršku svim zdravstvenim ustanovama u smislu obuke zaposlenih koji rade na šalterima. Problem je u tome što pojedine zdravstvene ustanove još nisu uspostavile, barem najprostije, elektronske evidencije kartona pacijenata.

Direktorka Lazić kaže da čak i najprostija excel baza, u kojoj su, osim jedinstvenog identifikatora pacijenta, na primer jedinstvenog matičnog broja građana, prisutni i atributi "broj kartona", "izabrani lekar", "polica i red na kojoj se karton pacijenta nalazi" i sl., mogu da obezbede ne samo efikasniju pretragu kartona pacijenta, već i da olakšaju čitav proces rada s pacijentima.

Zdravstvena kartica je preduslov za informatizaciju državnog zdravstva, koja je počela i elektronskim zakazivanjem pregleda, zasad u Nišu, Kragujevcu, Beogradu i Novom Sadu. U budućnosti, Integrisani zdravstveni informacioni sistem (IZIS), koji je počeo da se primenjuje u martu ove godine, prvo u Nišu, trebalo bi da omogući i uvođenje elektronskog zdravstvenog kartona i elektronskog recepta u čitavoj Srbiji. Kroz IZIS, recepte zasad realizuje osam apotekarskih ustanova: Niš, Beograd, Kruševac, Jagodina, Zaječar i Vršac, kao i dva doma zdravlja: Irig i Novi Kneževac.

Kada sistem zaživi, u svih 157 domova zdravlja u Srbiji i oko 1.000 apoteka, više od 60 miliona papirnih recepata, koliko se godišnje izda, biće zamenjeno elektronskim. Prema projekcijama koje su ranije pravljene, tako bi moglo da se uštedi više od 100 tona specijalnog papira i više od dva miliona evra, koliko se troši za izradu i štampanje recepata.

Elektronski recept omogućava da se lek naruči putem SMS ili mejlom, što je velika prednost, naročito za hronično obolele koji svakog meseca moraju da dođu kod izabranog lekara po terapiju.

U planu je i uvođenje elektronskog zdravstvenog kartona, gde će na jednom mestu biti kompletna istorija bolesti pacijenta, rendgenski snimci, elektrokardiografski nalazi, laboratorijske analize... Paralelno će, ipak, morati da se vodi i papirni zdravstveni karton, jer je jedino on validna sudsko-medicinska dokumentacija.

Iako mnogima nije jasno zašto se uopšte uvodi kartica umesto papirne knjižice, što će pojedince, firme, ili državu, u zavisnosti od toga ko plaća zamenu, koštati više od 2,7 milijardi dinara, direktorka RFZO Verica Lazić kaže da su prednosti zdravstvene kartice mnogobrojne.

- Uvođenje zdravstvenih kartica onemogućiće zloupotrebe, tj. falsifikovanje isprave, a sigurnosni sistemi obezbeđuju visoku zaštitu administrativnih podataka na čipu. Zdravstvena kartica značajno olakšava proces overe, bez potrebe da se, kao do sada, obavlja odlaskom u filijalu RFZO. Promene ličnih podataka o osiguraniku (adrese prebivališta, podataka o poslodavcu, izmena osnova osiguranja...) obavljaće se učitavanjem novih podataka na čip kartice, bez zamene same isprave, odnosno dosadašnjeg izdavanja nove zdravstvene knjižice - objašnjava direktorka Lazić.

Od početka uvođenja elektronskog zdravstvenog sistema u martu, do 16. novembra, registrovano je ukupno 11.390.684 pregleda na svim nivoima zdravstvene zaštite. Elektronski je izdato i oko 18 miliona recepata.

Samo u Kliničkom centru Srbije, našoj najvećoj zdravstvenoj ustanovi, u oktobru je preko IZIS zakazano više od 32.500 pregleda pacijenata, a za prvih dvadesetak dana u novembru - čak 45.700.

Izvor: Vebsajt Novosti, Biljana Radivojević, 18.12.2016.
Naslov: Redakcija