Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZVRŠENJU I OBEZBEĐENJU: Neknjiženjem kuća i stanova na svoje ime vlasnici se nađu u problemu kada na naplatu dođu računi bivšeg vlasnika. U tim situacijama sudu se ulaže prigovor trećeg lica, koji međutim ne odlaže izvršenje. Diskreciono pravo izvršitelja je da li će odložiti postupak po tom prigovoru ili neće, Zakon ga na to ne obavezuje. Zakon predviđa odlaganje izvršenja samo u slučajevima da ga zatraže bilo poverilac, bilo dužnik, ako se o tome međusobno sporazumeju


A.J. iz beogradskog naselja Mirijevo stigao je ovih dana neočekivan dopis - izvršitelj ga je obavestio da će određenog datuma početi postupak prinudne naplate zbog duga od 140.000 dinara, bez kamata i troškova izvršenja, koji nije namirio. A.J. je bio u šoku jer nije znao o čemu je reč.

- Na kraju se ispostavilo da je u pitanju dug prethodnog vlasnika stana u kome živim. Stan sam kupio još 2001. godine, međutim, iz nekih ličnih razloga, nisam podneo zahtev za knjiženje u katastru do pre godinu i po. Sad imam muke da dokažem da je stan moj, ali ne i dug - kaže A.J..

On je samo jedan od mnogih koji nisu na vreme uknjižili nekretninu koju su kupili. Ali ništa bolja situacija nije ni kad je u pitanju kupovina pokretnosti. Na primer, ljudi nisu na vreme preneli kupljene automobile na sebe, pa su im stizale kazne za nepropisno parkiranje prethodnog vlasnika. Dešavalo se čak i da ih policija obavesti da je njihovo vozilo korišćeno u izvršenju krivičnog dela.

Problem sa neknjiženjem kuća i stanova, a procene su da brojka daleko premašuje milion i po objekata, stvara sve veće muke i građanima, i poveriocima, i izvršiteljima. Do pre izvesnog vremena vlasnici stanova nisu ni mogli da se knjiže ako nisu bile uknjižene zgrade u kojima žive, a sada je to zakonski olakšano, mada i dalje uz komplikovanu i ne baš jeftinu proceduru.

Po Zakonu o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 106/2015), objašnjava beogradski izvršitelj Aleksandar Vulović, jedino što ostaje onome kome stigne dug prethodnog vlasnika jeste da sudu uloži prigovor trećeg lica.

- Prigovor trećeg lica, međutim, ne odlaže izvršenje - objašnjava Vulović. - Diskreciono pravo izvršitelja je da li će odložiti postupak po tom prigovoru ili neće, zakon ga na to ne obavezuje. Ja bih, recimo, priznao dokaz ako je upis u katastar pokrenut pre zabeležbe o izvršenju.

Zakon predviđa odlaganje izvršenja samo u slučajevima da ga zatraže bilo poverilac, bilo dužnik, ako se o tome međusobno sporazumeju.

Prema propisima, i treće lice može dobiti odlaganje izvršenja, ali samo ukoliko dokaže neko svoje pravo (npr. pravo svojine ili potraživanje).

Ukoliko treće lice, u konkretnom slučaju onaj koji nije na vreme uknjižio vlasništvo nad stanom koji je kupio, ne uspe ništa od svega ovoga, i ako dođe, recimo, do plenidbe tehničkih uređaja, umetnina, pa i samog stana, ne preostaje mu ništa drugo nego da tuži stvarnog dužnika.

- On ne bi mogao da povrati jednom već oduzet i prodat stan na licitaciji, ali bi u parničnom postupku mogao da nadoknadi novčanu štetu - objašnjava Vulović.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 18.12.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija