A.J. iz beogradskog naselja Mirijevo stigao je ovih dana neočekivan dopis - izvršitelj ga je obavestio da će određenog datuma početi postupak prinudne naplate zbog duga od 140.000 dinara, bez kamata i troškova izvršenja, koji nije namirio. A.J. je bio u šoku jer nije znao o čemu je reč.
- Na kraju se ispostavilo da je u pitanju dug prethodnog vlasnika stana u kome živim. Stan sam kupio još 2001. godine, međutim, iz nekih ličnih razloga, nisam podneo zahtev za knjiženje u katastru do pre godinu i po. Sad imam muke da dokažem da je stan moj, ali ne i dug - kaže A.J..
On je samo jedan od mnogih koji nisu na vreme uknjižili nekretninu koju su kupili. Ali ništa bolja situacija nije ni kad je u pitanju kupovina pokretnosti. Na primer, ljudi nisu na vreme preneli kupljene automobile na sebe, pa su im stizale kazne za nepropisno parkiranje prethodnog vlasnika. Dešavalo se čak i da ih policija obavesti da je njihovo vozilo korišćeno u izvršenju krivičnog dela.
Problem sa neknjiženjem kuća i stanova, a procene su da brojka daleko premašuje milion i po objekata, stvara sve veće muke i građanima, i poveriocima, i izvršiteljima. Do pre izvesnog vremena vlasnici stanova nisu ni mogli da se knjiže ako nisu bile uknjižene zgrade u kojima žive, a sada je to zakonski olakšano, mada i dalje uz komplikovanu i ne baš jeftinu proceduru.
Po Zakonu o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 106/2015), objašnjava beogradski izvršitelj Aleksandar Vulović, jedino što ostaje onome kome stigne dug prethodnog vlasnika jeste da sudu uloži prigovor trećeg lica.
- Prigovor trećeg lica, međutim, ne odlaže izvršenje - objašnjava Vulović. - Diskreciono pravo izvršitelja je da li će odložiti postupak po tom prigovoru ili neće, zakon ga na to ne obavezuje. Ja bih, recimo, priznao dokaz ako je upis u katastar pokrenut pre zabeležbe o izvršenju.
Zakon predviđa odlaganje izvršenja samo u slučajevima da ga zatraže bilo poverilac, bilo dužnik, ako se o tome međusobno sporazumeju.
Prema propisima, i treće lice može dobiti odlaganje izvršenja, ali samo ukoliko dokaže neko svoje pravo (npr. pravo svojine ili potraživanje).
Ukoliko treće lice, u konkretnom slučaju onaj koji nije na vreme uknjižio vlasništvo nad stanom koji je kupio, ne uspe ništa od svega ovoga, i ako dođe, recimo, do plenidbe tehničkih uređaja, umetnina, pa i samog stana, ne preostaje mu ništa drugo nego da tuži stvarnog dužnika.
- On ne bi mogao da povrati jednom već oduzet i prodat stan na licitaciji, ali bi u parničnom postupku mogao da nadoknadi novčanu štetu - objašnjava Vulović.
Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 18.12.2016.