NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNIM SLUŽBENICIMA: Ograničeno je članstvo državnih službenika u organima pravnog lica, ali i dodatni rad, odnosno obavljanje drugog posla, koji bi mogao da ugrozi njegov osnovni posao
Vršioci dužnosti (v. d.) na različitim funkcijama u javnoj upravi neće više moći beskonačno da se nalaze u tom statusu već će njihov mandat biti ograničen na najduže devet meseci, predviđeno je Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji se trenutno nalazi na javnoj raspravi. V. d. status u javnoj upravi (zaposleni u državnim organima, zdravstvu, prosveti, ustanovama kulture, socijalnim službama, javnim agencijama, što ne uključuje javna preduzeća) biće ograničen na šest meseci (plus eventualno još tri meseca) a državni organ, koji ga postavlja, moraće u roku od 30 dana da raspiše konkurs za tu poziciju, posle čega položaj ostaje upražnjen dok se ne popuni na konkursu.
– Ova novina može da izazove različite reakcije, ali mislim da je ovo upravo jedno od temeljnih mesta gde se vidi želja i volja da reformu sprovedemo na pravi način. Svi znamo koliko imamo ljudi u v. d. stanju i kolika je motivisanost onih koji su u v. d. stanju da rade svoj posao, ako nisu sigurni da li će i kada na konkursu biti izabrani kako bi u punom kapacitetu obavljali svoj posao – rekao je nedavno Branko Ružić, ministar državne uprave i lokalne samouprave.
U javnoj upravi prema poslednjim podacima radi oko 24.000 zaposlenih na neodređeno, bez republičkih javnih preduzeća, i cela reforma se upravo odnosi na ovaj broj. Nova pravila, u poslovanju državnih službenika, trebalo bi da počnu da se primenjuje od 1. januara 2019. Suština izmene propisa, kojim se uređuje rad državnih službenika, jeste depolitizacija, profesionalizacija i uspostavljanje sistema vrednovanja rada i nagrađivanje zaposlenih prema zaslugama i zalaganju i konstantnim proverama stručnosti.
Evropska komisija u izveštaju za 2017. sugeriše da je potrebno izmeniti Zakon o državnim službenicima zarad stvaranja depolitizovane državne uprave i osigurati upravljanje ljudskim resursima zasnovano na zaslugama. Evropska komisija ističe neophodnost definisanja jasnih kriterijuma za izbor kandidata za državnu službu u konkursnom postupku, kao i kriterijuma za sastav konkursne komisije. Ukazuje se i na neophodnost uvođenja konkursa za zaposlene na određeno vreme, kao i regulisanje statusa vršioca dužnosti državnih službenika na položaju. Još jedna od preporuka odnosi se i na promenu načina ocenjivanja državnih službenika, kako bi se osiguralo vrednovanje njihove radne uspešnosti zasnovane na kompetencijama.
Tako da je u izmenama i dopunama ovog zakona posebna pažnja usmerena na unapređenje sistema zapošljavanja, odnosno popunjavanja slobodnih radnih mesta, kroz jačanje konkursnog postupka u kome se povećava objektivnost i nepristranost. Konkurs se sprovodi pod šifrom, a obavezan deo je i provera znanja kandidata.
– Detaljnije su propisane konkursne procedure. Do sada je proveravano znanje kroz razgovor sa konkursnom komisijom. Ubuduće će morati da postoji pisani trag o toj proveri, to jest kojim znanjima i veštinama vlada potencijalni kandidat – objašnjava Ivana Savićević, pomoćnica ministra državne uprave i lokalne samouprave.
Ona naglašava da se uređuje i vrednovanje radne uspešnosti kao jednog od najvažnijih instrumenata za upravljanje ljudskim resursima. Uvodi se sistem kompetencija, koji će detaljno biti razrađen i usaglašen do kraja godine. U dosadašnjem sistemu ocenjivanja državnih službenika primetan je veliki broj najviših ocena ("ističe se" i "naročito se ističe", kojima je ocenjeno oko 91 odsto državnih službenika) što je narušilo svrhu i smisao procene i vrednovanja njihovog učinka.
Ovaj propis se posebno bavio prevencijom korupcije, odnosno sukobom interesa državnih službenik. Detaljno je regulisana zabrana primanja poklona državnog službenika i sa njim povezanih lica. Takođe, uvodi se obaveza državnog službenika da obavesti državni organ o prijemu poklona, kao i obaveza državnog organa da vodi evidenciju o svim poklonima koje su primili državni službenici. Ograničeno je članstvo državnih službenika u organima pravnog lica, ali i dodatni rad, odnosno obavljanje drugog posla, koji bi mogao da ugrozi njegov osnovni posao.
Izvor: Vebsajt Politika, Marijana Avakumović, 17.07.2018.Naslov: Redakcija