Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKONI O TRGOVINI I O DEVIZNOM POSLOVANJU: ZAKONIMA JE DOZVOLJENO DA TURISTIčKE AGENCIJE PRILIKOM PRODAJE TURISTIčKIH ARANžMANA MOGU DA UGOVORE PRODAJU U DEVIZAMA, UZ OBAVEZU NAPLATE U DOMAćOJ VALUTI


Koliko god da presudnu ulogu u odabiru turističkog aranžmana igra cena toliko je i važno obratiti pažnju i koja banka stoji iza turističke agencije i po kom kursu ćemo platiti rezervaciju.

Ovo je jedna od bitnijih stavki iako mnogi na to ne obraćaju pažnju, upozorava finansijski portal "Kamatica". Kako objašnjavaju, turističke agencije nisu finansijske ustanova tako da same ne mogu da određuju kurs, već koriste kurs banke u kojoj imaju otvoren račun. Plaća se po prodajnom kursu na dan uplate koji je uvek veći od srednjeg ili kupovnog kursa.

Malo je onih koji znaju da se tom prilikom ne obračunava prodajni kurs, već efektivni prodajni kurs koji od njega može biti viši i 10 odsto – objašnjava Dušan Uzelac, direktor "Kamatice". Efektivni prodajni kurs je kurs koji se plaća prilikom plaćanja ka inostranstvu. Praktično, mi agenciji plaćamo u dinarima, ona ih pretvara u evre i plaća naše aranžmane. Pošto se naplaćuje u inostranoj valuti agencija mora da obavi konverziju, i to po efektivnom kursu matične banke. Uz sijaset nametnutih provizija od kojih godišnje ubiraju, oko 60 miliona evra, bankama je pružena prilika i da zarađuju na menjačkim poslovima u sektoru turizma. Agencije se, naravno, štite od gubitka tako što tu razliku u kursu prebacuju na klijente. Glavno je pitanje zbog čega turističke agencije ne iskazuju cene aranžmana u dinarima. Uzelac ističe da se ovakav haos na tržištu stvorio jer ne postoji regulativa koja bi nametnula drugačija pravila.

Agencije su ljute na banke, putnici na agencije i svako na svakoga jer ne postoji volja države da jednom zasvagda reši problem kod proizvoda čija se cena iskazuje u drugim valutama – smatra Uzelac, dodajući da bi sve lako moglo da se reši zabranom iskazivanja cene u drugim valutama. Tako bi se pojednostavio odnos između agencija i klijenata. A dok se to ne dogodi, on savetuje građanima da se pre plaćanja aranžmana raspitaju koji je kurs važeći kod banke kod koje agencija ima otvoren račun. Kako kaže: "Tako ćete izbeći da plaćate letovanje skuplje samo zato što je agencija vezana za banku koja ima mnogo viši kurs u odnosu na ostale."

Kupci turističkih aranžmana već nekoliko godina ukazuju na to da agencije aranžman obračunavaju po višem kursu banke, koji je veći nego u menjačnicama. Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija sredinom maja 2016. godine najavilo ja da će predložiti da agencije cenu aranžmana izražavaju u dinarima (a ne u stranoj valuti), ali samo za putovanja u Srbiji, iz čega se može zaključiti da će situacija sa inostranim aranžmanima ostati i dalje nepromenjena.

Rečeno je da postoji predlog da se kurs koji je nepovoljan po putnike ne primenjuje na domaće destinacije, odnosno da nije nužno da cena za domaće destinacije bude izražena u stranoj valuti, jer ni same agencije ne plaćaju u devizama. Pravilnik koji je u proceduri bliže će urediti ovu oblast vodeći računa da ni same agencije ne trpe štetu kada imaju obaveze plaćanja u devizama prema inostranstvu, kao ni sami putnici.

Aleksandar Seničić, predsednik Jute, kaže da jeste zastupnik plaćanja aranžmana za inostranstvo u dinarima, budući da je inflacija stabilna i više nema razloga da tako bude.

Ali ako se to dogodi i država propiše da obračunavamo cenu po srednjem kursu, istog trenutka će aranžmani poskupeti između dva i pet odsto. Agencije će to uraditi da bi se zaštitile jer i one moraju da kupe devize. Uvođenje tih izmena bilo bi najpoštenije jer vas više neće interesovati koji je kurs kada uplaćujete aranžman – kaže Seničić.

Mogućnost da se cene aranžmana vezuju za stranu valutu za Dejana Gavrilovića iz "Efektive" je nepoštena praksa koja bi morala da bude prekinuta. Ako se uz to doda i činjenica da banke imaju nekoliko prodajnih kurseva, jedan za menjačke poslove na blagajni, a drugi za plaćanje kredita ili turističkih aranžmana, dolazimo do toga da su građani višestruko oštećeni.

Ako aranžman košta 500 evra, samo na razlici između prodajnog kursa banke i NBS-a razlika je hiljadu dinara. A mi nemamo izbora već smo vezani za uslove banke sa kojom posluje agencija. Najpoštenije bi bilo da plaćanje bude po srednjem kursu, pa neka se agencije sračunaju. I neka nam sve iskažu u dinarima. Zašto bi izražavali u evrima kada su oni već ugradili svoju zaradu u cenu koju nam naplaćuju – smatra Gavrilović.

U Narodnoj banci Srbije kažu da turističke agencije prilikom prodaje turističkih aranžmana mogu da ugovore prodaju u devizama, dok je plaćanje isključivo u dinarima.

Ovo im je omogućeno i Zakonom o trgovini ("Sl. glasnik RS", br. 53/2010 i 10/2013) i Zakonom o deviznom poslovanju ("Sl. glasnik RS", br. 62/2006, 31/2011, 119/2012 i 139/2014), kojim se dozvoljava ugovaranje u devizama uz obavezu naplate u domaćoj valuti.

Pitanje primene kursa koji će turistička agencija koristiti prilikom obračuna cene aranžmana izraženog u stranoj valuti nije izričito regulisano propisom Narodne banke Srbije – kažu u NBS i dodaju da bi bilo svrsishodno da turistička agencija prilikom obračuna cene izražene u stranoj valuti koristi prodajni kurs banke sa kojom posluje organizator putovanja (iz kursne liste te banke za devize) ili zvanični srednji kurs Narodne banke Srbije koji važi na dan uplate.

Istovremeno iz NBS-a ukazuju da je turistička agencija saglasno Zakonu o zaštiti potrošača ("Sl. glasnik RS", br. 62/2014 i 6/2016 - dr. zakon), u obavezi da svog klijenta upozna sa svim uslovima iz ponude pa tako i o tome koji će kurs primeniti pre zaključenja ugovora.

Narodna banka Srbije će podržati svaku inicijativu koja se odnosi na rešavanje ovog problema – navode u NBS-u.

Izvor: Vebsajt Politika, Ivana Albunović, 18.07.2016.
Naslov: Redakcija