Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ ZAŠTITI: NVO ukazuju da se Nacrtom zakona predviđa prinudni rad i redovno školovanje sa zadovoljavajućim uspehom kao uslov za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć


Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja upućeno je 506 zahteva za povlačenje Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti– od toga je 115 zahteva stiglo od organizacija civilnog sektora.

Grupa organizacija civilnog društva, koju čine Trag fondacija, A 11 – Inicijativa za ekonomska i socijalna prava, Evropski pokret u Srbiji, Astra, Autonomni ženski centar, Građanske inicijative, Fondacija "Centar za demokratiju", Inicijativa za razvoj i saradnju, Nacionalna koalicija za decentralizaciju, SeCons – Grupa za razvojnu inicijativu i CRTA, u toku prošle nedelje pokrenula je inicijativu za povlačenje Nacrta zakona iz procedure.

Oni zahtevaju da se otvori javna diskusija sa ključnim domaćim i međunarodnim akterima o prioritetima reforme sistema socijalne zaštite. Ova grupa organizacija pozvala je Evropske institucije i međunarodnu zajednicu da utiču na Vladu Srbije i Ministarstvo za rad da povuku postojeći Nacrt zakona. Resorno ministarstvo trebalo bi u roku od mesec dana da se izjasni o ovim predlozima.

Kako ističe Vladimir Radojičić, menadžer javnih politika iz Trag fondacije, osnovne primedbe civilnog sektora odnose se na činjenicu da se predloženim zakonskim izmenama predviđa prinudni rad kao uslov za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć i što se davanje novčane socijalne pomoći uslovljava redovnim školovanjem i ostvarivanjem uspeha u obrazovnom sistemu. Kritike se odnose i na mogućnost da brojne podzakonske akte propisuje ministar bez prethodnog propisivanja osnovnih pojmova, čime se sistem socijalne zaštite centralizuje, a novi Nacrt daje preširoka ovlašćenja centrima za socijalni rad u pogledu prikupljanja podataka o korisnicima, što stvara rizik od kršenja prava građana na privatnost.

Na konstataciju da je zakonopisac davanje socijalne pomoći roditeljima uslovio redovnim školovanjem zbog činjenice da svega 85 odsto romske dece redovno pohađa školu i da se svake godine sklopi oko 2.500 dečjih brakova, on kaže da je nedopustivo da pravo na socijalnu zaštitu bude uslovljeno redovnim školovanjem i zadovoljavajućim uspehom.

"Postoje drugi propisi kojima se to reguliše. Imajući na umu statističke podatke o broju romske dece koja su uključena u obavezno obrazovanje i procente dece, a posebno devojčica, koja napuštaju obrazovni sistem, činjenica je da je ovakvo propisivanje uslova za ostvarivanje prava na novčanu socijalnu pomoć diskriminatorno. Osim toga, u suprotnosti je sa principom najboljeg interesa deteta iz člana 3 Konvencije o pravima deteta", ističe Radojičić.

Na konstataciju da pomenuta konvencija svoj deci garantuje pravo na obrazovanje, kao i zaštitu od seksualne eksploatacije i ranih brakova, on kaže da se sa tim slaže, ali insistira na činjenici da se pravo na socijalnu pomoć ne sme uslovljavati obrazovanjem.

Podseća i da je uredba o radnoj aktivaciji korisnika novčane i socijalne pomoći doneta 2014. godine i da još "stoji" pred Ustavnim sudom i čeka ocenu ustavnosti.

"Ako se usvoji ovaj Nacrt zakona, prinudni rad biće zakonski regulisan, a on je zabranjen i ustavom i međunarodnim konvencijama. Ne možete usloviti davanje socijalne pomoći radnom aktivacijom korisnika, jer postoje osobe sa ozbiljnim zdravstvenim smetnjama koje nisu u stanju da rade", naglašava Vladimir Radojičić.

Na konstataciju da program naknade za javne radove, koji je namenjen korisnicima socijalne pomoći, postoji u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nemačkoj, Holandiji, Norveškoj, Mađarskoj, SAD, Kanadi i Australiji, on izražava bojazan da će se ovim zakonom i bolesne i nemoćne osobe naterati da rade i zarade socijalnu pomoć.

Menadžer Trag fondacije takođe naglašava da su Nacrtom zakona data preširoka ovlašćenja centrima za socijalni rad u pogledu prikupljanja podataka o korisnicima. Naime, budući da se o osobama koje u inostranstvu borave duže od 15, a kraće od 90 dana ne vodi službena evidencija, prikupljanje takvih podataka od strane centara za socijalni rad otvara "višestruke rizike od netransparentne razmene podataka ili njihove nedozvoljene obrade i zloupotrebe". Na primedbu da je reč o korisnicima socijalne pomoći koji odlaze na (sezonski) rad u inostranstvo i kojima za to vreme na tekući račun uredno stiže socijalna pomoć od države, Radojičić ističe da centri za socijalni rad nemaju ovlašćenja da kontrolišu ko boravi u inostranstvu duže od 15, a kraće od 90 dana.

"Službenici u centrima za socijalni rad nemaju mandat da se time bave i nisu obučeni da rukovode tim podacima. Bezbednost ličnih podataka građana mora biti neprikosnovena", zaključuje Vladimir Radojičić.

On ocenjuje i da je predlog zakonskog rešenja da lokalna samouprava neće smeti ni da postavi, ni da smeni direktora centra za socijalni rad bez prethodne saglasnosti nadležnog ministarstva suprotan preporukama Evropske komisije o decentralizaciji sistema socijalne zaštite.

Izvor: Vebsajt Politika, Katarina Đorđević, 13.08.2018.
Naslov: Redakcija