Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ ZAŠTITI - Tekst propisa


Član 1

U Zakonu o socijalnoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 24/2011) u članu 1. u stavu 1. posle reči "uslovi pod kojima usluge socijalne zaštite mogu pružati drugi oblici organizovanja" dodaju se zapeta i reči "osnivanje i rad Nacionalnog zavoda za socijalnu zaštitu i Komore socijalne zaštite". Reči: "nadzor nad radom ustanova socijalne zaštite, inspekcijski nadzor u vršenju delatnosti socijalne zaštite" zamenjuju se rečima: "nadzor u socijalnoj zaštiti". Posle reči: "položaj stručnih radnika i stručnih saradnika u socijalnoj zaštiti" brišu se zapeta i reči: "osnivanje Komore socijalne zaštite".

Član 2

U članu 10. U stavu 1. reči: "i pružanja usluga socijalne zaštite utvrđenih ovim zakonom, kao i radi obavljanja razvojnih, savetodavnih, istraživačkih i drugih stručnih poslova u socijalnoj zaštiti i ostvarivanja drugog zakonom utvrđenog interesa" zamenjuju se rečima: ", pružanja usluga socijalne zaštite i obavljanja drugih poslova u skladu sa zakonom".

U stavu 3 reči: "zavod za socijalnu zaštitu" zamenjuju se rečima: "centar za porodični smeštaj i usvojenje, centar za decu, mlade i porodicu, centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima"

Član 3

Član 12. menja se i glasi:

 "Na statut ustanove socijalne zaštite saglasnost daje osnivač.

Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova ustanova socijalne zaštite donosi direktor u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama.

Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji poslova centara za socijalni rad donosi direktor u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad zaposlenih u javnim službama a uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadležnog za socijalnu zaštitu."

Član 4

U članu 13. u stavu 1. posle reči: "opšti propisi o radu" briše se zapeta i dodaju se reči: "i propisi o javnim službama"

Član 5

U članu 14. u stavu 1 reči: "ostvaruju se ovim zakonom utvrđena prava i obezbeđuje pružanje usluga socijalne zaštite iz ovog zakona" zamenjuju se rečima: "se pružaju usluge procene i planiranja, sprovodi se postupak za ostvarivanje ovim zakonom utvrđenih prava i upućuje se na korišćenje usluga socijalne zaštite u skladu sa Zakonom"

Član 6

Naslov "Republički zavod za socijalnu zaštitu" iznad člana 16. menja se i glasi: "Zavod za socijalnu zaštitu"

U članu 16. u stavu 1. reči: "osniva se za obavljanje razvojnih, savetodavnih, istraživačkih i drugih stručnih poslova u socijalnoj zaštiti" zamenjuju se rečima: "obavlja razvojne, savetodavne, istraživačke i druge stručne poslova u cilju unapređenja socijalne zaštite, očuvanja načela i principa rada".

Stav 2. menja se i glasi: "Nacionalni zavod za socijalnu zaštitu osniva Republika Srbija a zavod za socijalnu zaštitu može osnovati i autonomna pokrajina odnosno jedinica lokalne samouprave."

Posle člana 16. uvodi se član 16a koji glasi:

                                                            "Član 16a

Centar za porodični smeštaj i usvojenje,

centar za decu, mlade i porodicu i

centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima

Centar za porodični smeštaj i usvojenje, obavlja poslove procene i pripreme hranitelja i usvojitelja kao i podrške hraniteljima i usvojiteljima u cilju ispunjenja najboljeg interesa korisnika usluge porodičnog smeštaja, deteta bez roditeljskog staranja i usvojitelja.

U Centrima za decu, mlade i porodicu pružaju se usluge namenjene deci i mladima u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima. Centar za decu, mlade i porodicu pruža i usluge porodicama koje su u riziku od izmeštanja deteta iz porodice.

Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima obavlja poslove zaštite prava i interesa žrtava trgovine ljudima, utvrđivanja njihovog statusa, procene potreba i planiranja podrške u skladu sa zakonom. "

Član 7

U članu 20. iznad stava 1, dodaje se novi stav 1. koji glasi:

"Programima unapređenja socijalne zaštite se razrađuju posebni ciljevi strateških dokumenata."

Dosadašnji stav 1. postaje stav 2.

Stav 2. koji postaje stav 3. menja se i glasi: "Programi iz stava 1. ovog člana moraju biti usaglašeni sa relevantnim planskim dokumentima u skladu sa propisima kojima se uređuje sistem planiranja u Republici Srbiji.

U stavu 3. koji postaje stav 4. reč: "Program" zamenjuje se rečju: "Programi". Reči: "obuhvata mere i aktivnosti za podsticaj i razvoj postojećih i novih usluga socijalne zaštite" zamenjuju se rečima: "sadrže mere i aktivnosti za ostvarivanje posebnih ciljeva politike socijalne zaštite"

U stavu 4. koji postaje stav 5. reči: "podsticaj i razvoj postojećih i novih usluga" zamenjuju se rečima: "ostvarivanje posebnih ciljeva politike".

Posle stava 5. koji postaje stav 6. Dodaje se novi stav koji glasi:

"Programi iz stava 1. ovog člana se usvajaju po pravilu za period do tri godine, a ostvarivanje ciljeva programa planira se i prati posredstvom akcionog plana za sprovođenje programa."

Član 8.

Član 21. menja se i glasi: "U oblasti socijalne zaštite vrši se inspekcijski nadzor i nadzor nad stručnim radom ustanova socijalne zaštite i drugih pružaoca usluga socijalne zaštite u skladu sa zakonom, kao inspekcijski nadzor i nadzor nad radom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje državna uprava."

Član 9.

U članu 22. stav 1. menja se i glasi:

"Obavljanje delatnosti socijalne zaštite finansira se iz budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i iz sredstava korisnika. "

U stavu 3. reči: "i raspolagati prihodima, u skladu sa zakonom" brišu se.

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Ustanove socijalne zaštite čiji je osnivač Republika Srbija odnosno autonomna pokrajina, sredstva pribavljena obavljanjem delatnosti iz stava 3 ovog člana koriste isključivo za unapređenje usluga socijalne zaštite a u najboljem interesu korisnika."

Stav 6. menja se i glasi:

"Troškovi pružanja usluga se izmiruju iz sredstva ostvarenih naplatom cene usluga u skladu sa zakonom."

Posle stava 6. koji postaje stav 7. menja se i glasi: "Troškovi pružanja usluga se izmiruju iz sredstva ostvarenih naplatom cene usluga u skladu sa zakonom."

Posle stava 6. koji postaje stav 7. dodaje se novi stav 8. koji glasi: "Korisnik učestvuje u obezbeđivanju sredstava za pružanje usluga socijalne zaštite, u obimu i na način utvrđen ovim zakonom."

Član 10

Naslov iznad člana 23. menja se i glasi: "Evidencije u socijalnoj zaštiti"

Član 23. menja se i glasi:

 "Evidencija se vodi o korisnicima, organizacijama socijalne zaštite, zaposlenim, angažovanim licima u organizacijama socijalne zaštite i licima koja pružaju uslugu porodičnog smeštaja.

Evidencija o korisnicima predstavlja skup ličnih podataka o identitetu korisnika i članova porodice u smislu člana 81 ovog zakona, obrazovnom, socijalnom i funkcionalnom statusu, stanju potreba i ostvarenim oblicima zaštite.

Evidenciju iz stava 2 ovog člana vode organi uprave, organizacije socijalne zaštite i drugi oblici organizovanja koji pružaju usluge i odlučuju o pravima iz oblasti socijalne zaštite u smislu člana 2 ovog zakona.

Evidencija o organizacijama socijalne zaštite predstavlja skup podataka o ustanovama i drugim oblicima organizovanja čiji je rad obuhvaćen ovim Zakonom. Evidencija o organizacijama socijalne zaštite obuhvata podatke o pravnom statusu organizacije, licencama, objektima i raspoloživim kapacitetima kao i druge podatke od značaja za organizaciju.

Evidenciju iz stava 4 ovog člana vodi inspekcija socijalne zaštite.

Evidencija o licima koja pružaju uslugu porodičnog smeštaja sadrži podatke o identitetu, članovima domaćinstva, stepenu i vrsti obrazovanja, radno pravnom statusu i druge podatke od značaja za pružanje usluge porodičnog smeštaja.

Evidenciju iz stava 6 ovog člana vode centri za porodični smeštaj i usvojenje odnosno centri za socijalni rad u skladu sa ovim Zakonom.

Evidencija o izdacima je skup podataka o izvršavanju finansijskih obaveza u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima koje donosi Autonomna pokrajina i jedinica lokalne samouprave u smislu člana 2. ovog Zakona.

Evidenciju iz stava 8 ovog člana vodi organ uprave, organizacija socijalne zaštite i drugi oblici organizovanja koji vrše plaćanja u skladu sa ovim zakonom.

Evidencija o zaposlenim i angažovanim licima predstavlja skup ličnih podataka o zaposlenim i angažovanim licima, pripravnicima i volonterima u ustanovama i drugim oblicima organizovanja čiji je rad obuhvaćen ovim Zakonom. Evidencija iz ovog stava obuhvata podatke o identitetu, stepenu i vrsti obrazovanja, radno pravnom statusu, zaradi, stručnom usavršavanju, karijernom napredovanju i kretanju u službi u skladu sa posebnim propisima.

Evidenciju iz stava deset ovog člana vode organizacije socijalne zaštite.

Evidencije iz ovog člana se vode u odgovarajućim registrima koji su integralni deo jedinstvenog informacionog sistema socijalne zaštite prema jedinstvenom matičnom broju građana. Jedinstveni informacioni sistem socijalne zaštite uspostavlja i njime upravlja ministarstvo nadležno za socijalnu zaštitu.

Ustanove socijalne zaštite i drugi pružaoci usluga socijalne zaštite dužni su da čuvaju dokumentaciju korisnika, u izvornom a ako je mogućno i u elektronskom obliku, kao i da je obezbede od neovlašćenog pristupa, umnožavanja i zloupotrebe, nezavisno od oblika u kome su podaci iz dokumentacije sačuvani.

Bliže uslove i način uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema, registara, vrste i sadržinu evidencija i dokumentacije, način vođenja, prikupljanja, čuvanja, unosa, rokove za dostavljanje i obradu podataka, dostupnost podataka koji se unose u registre, kao i vrstu statističkih izveštaja na osnovu podataka iz registara, propisuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu."

Član 11

U članu 40. u stavu 1. u tački 2) posle reči "svratište" dodaje se zapeta i reči "lični pratilac deteta"

U stavu 1. tačka 4) menja se i glasi: "savetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge – savetovanje; terapija; medijacija; SOS telefon; socijalno-edukativni programi;"

U stavu 1. posle tačke 4) dodaje se tačka 5) i glasi: "usluge intenzivne podrške porodici u riziku od izmeštanja dece – porodični saradnik; održavanje porodičnih odnosa, ponovno spajanje porodice i druge usluge s ciljem prevazilaženja kriznih situacija i unapređivanja porodičnih odnosa."

Dosadašnja tačka 5) postaje tačka 6).

Član 12

U članu 43. u stavu 3. posle reči "centar za porodični smeštaj i usvojenje" dodaju se zapeta i reči "Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima".

Član 13

Posle člana 46. dodaje se član 46a koji glasi:

 "Član 46a

Usluge intenzivne podrške porodici u riziku od izmeštanja dece

Usluge intenzivne podrške porodici u riziku od izmeštanja dece se pružaju radi prevencije razdvajanja dece od porodice kada to nije neophodno odnosno nije u najboljem interesu deteta.

Usluge iz stava 1. ovog člana pružaju se i u uslovima kada je dete privremeno izmešteno iz porodice odnosno kada je potrebno ojačati kapacitete članova porodice kako bi se stekli uslovi za dalji život i razvoj deteta u neposrednom porodičnom okruženju."

Član 14

U članu 47. u stavu 1. posle tačke 3) dodaje se tačka 4) koja glasi: "predah smeštaj;"

Dosadašnja tačka 4) postaje tačka 5).

Član 15

U članu 50. u stavu 2. reči: "i steklo licencu za pružanje te usluge" brišu se.

Stav 5. se briše.

Stav 6. koji postaje stav 5. menja se i glasi: "Bliže uslove za procenu podobnosti lica za pružanje usluge porodičnog smeštaja, program i način sprovođenja obuke i standarde za pružanje podrške propisuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu."

Član 16

U članu 51. u stavu 1. reči: "zdravstvena zaštita" zamenjuje se rečima: "pristup zdravstvenoj zaštiti".

Član 17

U članu 52. u stavu 1. reči: "usluge u zajednici" zamenjuje se rečima: "dnevne usluge u zajednici, usluge podrške za samostalan život, savetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge".

Član 18

U članu 53. u stav 2. posle reči: "i druge vrste" reč: "domskog" se briše.

Član 19

U članu 54. stav 2. menja se i glasi:

"Pojedinačni objekat za pružanje usluge domskog smeštaja odraslih i starijih ne može imati kapacitet veći od 100 korisnika, odnosno pojedinačni objekat za pružanje usluge domskog smeštaja dece i mladih ne može imati kapacitet veći od 25 korisnika."

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi: "Izuzetno od odredbi prethodnog stava se može odstupiti uz saglasnost ministra nadležnog za socijalnu zaštitu."

Član 20

U članu 56. u stavu 2. posle reči: "centar za socijalni rad" dodaju se reči: "i centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima"

Član 21

U članu 59. iznad stava 1, koji postaje stav 2, dodaje se novi stav 1. koji glasi: "U domovima za smeštaj mogu se pružati usluge zdravstvene zaštite u skladu sa zakonom koji reguliše zdravstvenu zaštitu."

Stav 1, koji postaje stav 2, menja se i glasi: "Ministri nadležni za socijalnu zaštitu i zdravlje propisuju bliže uslove i standarde za pružanje zdravstvenih usluga u ustanovama iz stava 1. ovog člana."

U stavu 2, koji postaje stav 3, posle reči: "Ispunjenost uslova za obavljanje" briše se reč: "određenih" i posle reči: "u skladu sa zakonom" brišu se reči: "kojim se uređuje zdravstvena zaštita".

U stavu 3, koji postaje stav 4, posle reči: "Sredstva za finansiranje" brišu se reči: "zdravstvenih radnika i drugih troškova". Posle reči: "autonomna pokrajina odnosno jedinica lokalne samouprave obezbeđuju se" brišu se reči: "u budžetu Republike Srbije, autonomne pokrajine odnosno jedinice lokalne samouprave, kao i kod Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje" i zapeta. Reči: "i drugim propisom" zamenjuju se rečima: "kojim se uređuje finansiranje zdravstvene zaštite"

Član 22

Član 60. se briše.

Član 23

Naslov iznad člana 63. menja se i glasi: "Mreža ustanova socijalne zaštite"

U članu 63. u stavu 1. reči: "socijalno-zdravstvenih ustanova" zamenjuju se rečima "centara za decu, mlade i porodicu".

Stav 3. menja se i glasi: "Mrežom iz stava 1. ovog člana bliže se uređuju prostorni raspored ustanova i njihovih organizacionih jedinica, delatnost odnosno usluge koje pružaju, njihovi kapaciteti i grupe korisnika."

Posle člana 63. dodaje se novi član 63a koji glasi:

"Mreža ovlašćenih pružaoca usluge domskog smeštaja

Ministar nadležan za socijalnu zaštitu utvrđuje mrežu ovlašćenih pružaoca usluge domskog smeštaja koji u skladu sa ovim zakonom pružaju uslugu smeštaja u dom za čije obezbeđivanje je nadležna Republika Srbije odnosno autonomna pokrajina.

Mrežu ovlašćenih pružaoca usluge domskog smeštaja čine ustanove socijalne zaštite koje u skladu sa ovim Zakonom pružaju usluge smeštaja u dom a čiji je osnivač Republika Srbija odnosno autonomna pokrajina.

Mrežu iz stava 1. ovog člana čine i druge organizacije koje pružaju usluge domskog smeštaja a čiji osnivač nije Republika Srbija odnosno autonomna pokrajina ukoliko su prethodno stekle licencu i ispunile druge Zakonom predviđene uslove za pružanje usluge domskog smeštaja kao i da su sa ministarstvom nadležnim za socijalnu zaštitu sklopili ugovor o uslovima pod kojima se pruža usluga.

Uslovi iz prethodnog stava ne mogu se razlikovati od uslova pod kojima uslugu domskog smeštaja pružaju ustanove čiji je osnivač Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina."

Član 24

U članu 64. posle stava 1. dodaju se stavovi 1 i 2. koji glase:

"Usluge socijalne zaštite iz člana 40. tač. 6. ovog zakona koje obezbeđuje Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, za kojima postoji potreba, a ne mogu ih obezbediti u potrebnom obimu ustanove socijalne zaštite koje je osnovala Republika Srbija, odnosno autonomna pokrajina, obezbeđuju se od organizacija koje čine mrežu iz člana 63a. ovog Zakona.

Ukoliko potreba za uslugama iz člana 40. tač. 6. ovog zakona prevazilazi kapacitete ustanova i organizacija koje čine mrežu iz člana 63a. ovog Zakona, ove usluge se nabavljaju kroz postupak javne nabavke usluga socijalne zaštite u skladu sa zakonom koji uređuje javne nabavke, ovim zakonom i propisima donetim za njihovo sprovođenje, od pružaoca usluga socijalne zaštite koji je za to licenciran."

U stavu 2. koji postaje stav 4, u tački 1) posle reči: " centar za socijalni rad" dodaju se reči: "i centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima"

U stavu 2. koji postaje stav 4, u tački 3) reči: "i zavod za socijalnu zaštitu," brišu se.

U stavu 3. koji postaje stav 5. reči: "stava 2" zamenjuju se rečima: "stava 4".

Član 25

U članu 69. u stavu 2 reči "izdaje korisniku Uput za" brišu se i menjaju se rečima "donosi rešenje o upućivanju korisnika na". Posle reči: "odnosno jedinica lokalne samouprave" reči: "(u daljem tekstu: uput za korišćenje usluge)" brišu se.

Član 26

U članu 70. naslov "Izdavanje uputa za korišćenje usluge" menja se i glasi:

"Donošenje rešenja o upućivanju na korišćenje usluge"

U stavu 1. reči: "Uput za" menjaju se rečima: "Rešenje o upućivanju na"

U stavu 2. reči: "poseban uput" menjaju se rečima: "posebno rešenje".

Član 27

Naslov iznad člana 71. menja se i glasi: "Sadržina rešenja o upućivanju na korišćenje usluge"

 U stavu 1. reči: "Uput za" menjaju se rečima: "Rešenje o upućivanju na"

 U stavu 2. reči: "uputa za korišćenje usluge" menjaju se rečima: "rešenja iz prethodnog stava"

U stavu 4. reči: "uputa za" menjaju se rečima: "rešenja o upućivanju na"

Član 28

U članu 72. stav 2. menja se i glasi:

"Kriterijume i merila za utvrđivanje učešća srodnika u plaćanju usluge iz čl. 68 stav 1. za zaključenje upravnog poravnanja propisuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu."

U stavu 3. posle reči: "uređuje porodične odnose" dodaju se reči: "ili upravnim poravnanjem zaključenim u centru za socijalni rad u skladu sa kriterijumima i merilima iz prethodnog stava".

U stavu 4. posle reči: "niti sudskim poravnanjem" dodaju se reči: "niti upravnim poravnanjem".

U stavu 6. reči: "daje izjavu pred nadležnim centrom za socijalni rad" zamenjuju se rečima: "zaključuje poravnanje ili ugovor u korist trećeg lica pred nadležnim centrom za socijalni rad"

 U stavu 7. reči: "uputu za" menjaju se rečima: "Rešenju o upućivanju na"

Posle stava 7. dodaje se stav 8. koji glasi:

"Usluge socijalne zaštite koje se pružaju žrtvama trgovine ljudima, saglasno proceni nadležnog organa, u celosti se plaćaju iz budžeta Republike Srbije."

Član 29

U članu 73. u stavu 4. posle reči: "Žalba se izjavljuje nadležnom organu autonomne pokrajine" dodaju se reči: "odnosno grada Beograda". Posle reči: "centar za socijalni rad sa sedištem na teritoriji autonomne pokrajine" dodaju se reči: "odnosno grada Beograda".

U stavu 5. posle reči: "nadležni organ autonomne pokrajine" dodaju se reči: "odnosno grad Beograd".

Član 30

U članu 78. u stavu 2. reč: "uputa" menja se rečju: "rešenja"

U stavu 3 reč: "uputa" menja se rečju: "rešenja". Posle reči: "odraslom licu lišenom poslovne sposobnosti" dodaju se reči: "a u skladu sa raspoloživim kapacitetom".

Član 31

U članu 79. u stavu 1. posle reči: "dodatka za pomoć i negu drugog lica" dodaju se zapeta i reči: "posebna novčana naknada".

Član 32

U članu 80. stav 2. menja se i glasi: "Centar za socijalni rad za svakog korisnika novčane socijalne pomoći donosi plan usluga i mera socijalne uključenosti za prevazilaženje njegove nepovoljne socijalne situacije (u daljem tekstu: individualni plan aktivacije)."

Nakon stava 2. dodaje se novi stav 3. i glasi: "U slučaju da je korisnik sposoban za rad sastavni deo plana iz stava 3. ovog zakona čini i individualni plan zapošljavanja koji je korisnik utvrdio sa Nacionalnom službom za zapošljavanje."

Dosadašnji stavovi 3, 4 i 5. postaju 4, 5 i 6.

Član 33

U članu 81. stav 6. menja se i glasi: "Članom porodice smatraće se lice pod starateljstvom bez prihoda koji su od uticaja na ostvarivanje ovog prava koje se u porodici nalazi na osnovu rešenja organa starateljstva.".

Član 34

U članu 82. u stavu 1. u tački 2) posle reči: "odnosno član porodice nije" dodaju se zapeta i reči: "u prethodne tri godine".

Posle stava 5. dodaje se stav 6. koji glasi: "Vrednost imovine iz stava 1. tač. 2) i 3) ovog člana utvrđuje područna jedinica poreske uprave na način kojim se određuje tržišna vrednost imovine u skladu sa zakonom koji uređuje porez na prenos apsolutnih prava."

           

Član 35

U članu 83. u stavu 1. u tački 2) posle reči: "ako" dodaju se reči: "u poslednjih 6 meseci". Posle reči: "dokvalifikaciju ili osnovno obrazovanje" dodaju se zapeta i reči: "učešće u javnim radovima, merama aktivne politike zapošljavanja te ako ispunjava obaveze iz individualnog plana zapošljavanja".

Član 36

U članu 84. u stavu 1. posle reči: "utvrđivanja obaveze izdržavanja od srodnika" dodaju se reči: "ili upravno poravnanje zaključeno kod nadležnog centra za socijalni rad na te okolnosti".

Član 37

U članu 85. u stavu 4. reči: "ili nekoj drugoj vrsti socijalnog angažovanja u skladu sa individualnim planom aktivacije" zamenjuju se rečima: ",prekvalifikaciji, dokvalifikaciji ili nekom drugom vidu pripreme za zapošljavanje u skladu sa individualnim planom zapošljavanja po propisima kojima se uređuje oblast zapošljavanja"

Nakon stava 4. dodaju se stavovi 5, 6 i 7. koji glase:

"Jednoroditeljska porodica, u smislu ovog Zakona, je zajednica života maloletne dece i jednog roditelja koji samostalno vrši roditeljsko pravo shodno zakonu kojim se uređuju porodični odnosi.

Školovanje iz stava 1. tačka 3. ovog zakona podrazumeva redovno pohađanje nastave i ispunjavanje obaveza koje su predviđene planom i programom obrazovne ustanove.

Saznanje o školovanju deteta iz stava 2 tačka 3 a u smislu prethodnog stava, nadležni organ stiče na osnovu izjave o redovnom pohađanju nastave koju pod krivičnom i materijalnom odgovornošću dostavlja ovlašćeno lice obrazovne ustanove."

Član 38

U članu 86. u stavu 4. posle reči: "organizacija nadležna za poslove zapošljavanja" dodaju se reči: "kao i da ispunjava druge obaveze utvrđene individualnim planom zapošljavanja"

U stavu 6. posle reči: "dužna je da" dodaju se zapeta i reči: "odmah i bez odlaganja,". Posle reči: "odbije ponuđeno zaposlenje, radno angažovanje, osposobljavanje, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju" dodaju se reči: "i ispunjavanje drugih obaveza utvrđenih individualnim planom zapošljavanja kao i u slučaju brisanja korisnika iz evidencije nezaposlenih"

Posle stava 6. dodaje se stav 7. koji glasi: "Organizacija nadležna za poslove zapošljavanja dužna je da, na osnovu obaveštenja centra za socijalni rad o planu aktivacije korisnika, utvrdi individualni plana zapošljavanja i da kvartalno izveštava nadležni centar za socijalni rad o ispunjenju tog plana."

Član 39

U članu 94 u stavu 6. posle reči: "a koji najmanje 15 godina" dodaju se zapeta i reči: "računajući od dana od kada je dete ostvarilo pravo na dodatak za pomoć i negu drugog lica,". Posle reči: "neguje svoje dete koje je" dodaje se reč: "u međuvremenu".

Posle stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi: "Izuzetno od člana 41. stav 2. ovog zakona, detetom će se smatrati, u smislu stava 6. ovog člana i lice koje nije maloletno."

Dosadašnji stavovi 7, 8 i 9. postaju stavovi 8, 9 i 10.

Član 40

U članu 95. stav 2. menja se i glasi: "Centar za socijalni rad je dužan po službenoj dužnosti pokrenuti postupak za ostvarivanje prava na dodatak za pomoć i negu drugog lica i prava na uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica u slučaju da je organ, koji je u skladu sa ovim zakonom nadležan da utvrdi ocenu nesposobnosti za rad, potrebe za pomoći i negom drugog lica i postojanje i stepen telesnog oštećenja, kontrolnim pregledom utvrdio da postoji potreba za pomoć i negu drugog lica ili postojanje i stepena telesnog oštećenja, iz člana 94. stav 1. ovog zakona."

Član 41

U članu 96. posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Pored preispitivanja uslova iz prethodnog stava, centar za socijalni rad može preispitati uslove za korišćenje ostvarenog prava korisnika ukoliko, na bilo koji način, dođe do saznanja o činjenicama koje bitno utiču na uslove za korišćenje tog prava."

Stav 2, koji postaje stav 3. posle reči. "visinu novčane socijalne pomoći" briše se tačka i dodaju se reči: "i to ako:"

U stavu 2, koji postaje stav 3. dodaju se nove tačke 1)-11) koje glase:"

1)         su nastupile promene u odnosu na broj i strukturu porodice, u smislu ovog zakona, koje su uslov za priznanje prava;

2)         su nastupile promene u pogledu prihoda pojedinca odnosno člana porodice koji su od uticaja na priznavanje prava;

3)         su nastupile promene u pogledu vrednosti strukture pokretne i nepokretne imovine;

4)         su nastupile promene u odnosu na raspolaganje imovinom, odnosno ako je pojedinac ili član porodice zaključio ugovor o doživotnom izdržavanju, ili drugi ugovor o raspolaganja imovinom za života;

5)         su nastupile promene u pogledu radne sposobnosti pojedinca odnosno člana porodice od uticaja na ostvarivanje prava;

6)         radno sposobni korisnik prava na novčanu socijalnu pomoć ne ispunjava obaveze iz individualnog plana aktivacije, čiji je sastavni deo individualni plan zapošljavanja;

7)         se radno sposobni korisnik prava na novčanu socijalnu pomoć neopravdano ne odazove pozivu područne organizacije nadležne za poslove zapošljavanja. za učešće u radovima od opšteg interesa bez naknade;

8)         je radno sposobni korisnik prava na novčanu socijalnu pomoć brisan sa evidencije organizacije nadležne za poslove zapošljavanja;

9)         se pojedinac ili član porodice nalazi u pritvoru, istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne zatvora u neprekidnom trajanju dužem od 30 dana;

10)       se pojedinac ili član porodice nalazi na smeštaju u ustanovi socijalne zaštite osim u slučajevima smeštaja žrtava porodičnog nasilja ili trgovine ljudima;

11)       se pojedinac ili član porodice nalazi u inostranstvu u trajanju dužem od 15 dana."

Nakon stava 2. koji je postao stav 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Pojedincu ili porodici prestaje pravo na novčanu socijalnu pomoć, ukoliko je u postupku priznavanja prava dao netačne ili nepotpune podatke o prihodu od kojeg zavisi priznavanje prava ili obim prava, ili nije omogućio centru za socijalni rad da izvrši terenski obilazak odnosno neposredni uvid na terenu."

Član 42

Član 98. se briše.

Član 43

U članu 100. u stavu 2. posle reči: "ispunjenost uslova za ostvarivanje prava korisnika" dodaju se reči: "i donosi novo rešenje o priznavanju ili prestanku prava".

Posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi: "Ako po okončanju postupka korisnik kome je priznato pravo na osposobljavanje za rad promeni prebivalište, centar za socijalni rad koji je odlučio o priznavanju prava predmet ustupa nadležnom centru. i donosi novo rešenje o priznavanju ili prestanku prava."

Član 44

U članu 102. stav 1. menja se i glasi: "Centar za socijalni rad u postupku odlučivanja o pravu na novčanu socijalnu pomoć sačinjava nalaz i mišljenje, koje je u tom postupku dokazno isprava."

Posle stava 1. dodaju se novi stavovi 2 i 3. koji glase:

"Nalaz i mišljenje se može sačiniti na osnovu izvršenih procena odnosa u porodici, organizacije života pojedinca i porodice, intervjua sa pojedincem i članovima porodice, neposrednog uvida na terenu, izjava pojedinca, članova porodice i drugih lica, javnih isprava i druge dokumentacije itd.

Nalaz i mišljenje centra za socijalni rad naročito sadrži činjenice o propuštenoj zaradi, broju i strukturi članova porodice koja žive u zajedničkom domaćinstvu i drugim činjenicama o kojima centar ne vodi službenu evidenciju."

Dosadašnji stav 2. postaje stav 4.                                                     

Član 45

U članu 105. posle stava 1. dodaju se novi stavovi 2, 3, 4, 5 i 6 koji glase:

 "Kada centar za socijalni rad utvrdi okolnosti stava 1. ovog člana, donosi rešenje koje dostavlja korisniku i u kojem obavezuje korisnika da vrati neosnovano primljen iznos, u roku od 15 dana od dana prijema rešenja, uplatom na račun budžeta Republike Srbije, a preko podračuna centra za socijalni rad.

Centar za socijalni rad može sa korisnikom sklopiti ugovor o načinu povraćaja neosnovanog primljenog iznosa, pri čemu se u obzir uzima visina prihoda korisnika i njegov socijalni položaj.

Povraćaj neosnovano primljenog iznosa ne može se ugovoriti na period duži od 3 godine.

Na rešenje iz stava 2. ovog člana stranka ima pravo žalbe nadležnom drugostepenom organu iz člana 103. ovog zakona.

Izvršno rešenje iz stava 2. ovog člana je izvršna isprava u skladu sa zakonom kojim se uređuje postupak izvršenja i obezbeđenja."                   

Član 46

U članu 110 stav 6. se briše.

Stavovi 7. i 8. postaju stavovi 6. i 7.

Član 47

U članu 115. naslov "Dozvola za rad" se briše.

U stavu 1. posle reči: "Ustanova socijalne zaštite" brišu se zapeta i reči: "odnosno pružalac usluga socijalne zaštite". Reči: "usluge porodičnog smeštaja i" brišu se. Reči: "i izda licencu (dozvolu za rad)" brišu se.

U stavu 2 reči: "zavod za socijalnu zaštitu" zamenjuje se rečima: "centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima i centar za decu, mlade i porodicu".

Stav 3. menja se i glasi: "Ustanove iz stava 1. i 2. ovog člana, po pravosnažnosti rešenja o ispunjenosti uslova, upisuju se u registar, u skladu sa zakonom."

Posle stava 3. dodaju se novi stavovi 4 i 5. koji glase:

"Ustanove socijalne zaštite, izuzev ustanova iz stava 1. i 2. ovog člana, upisuju se u registar, u skladu sa zakonom, nakon što osnivač ispuni uslove iz člana 113. ovog zakona.

Ustanove socijalne zaštite i drugi pružaoci usluga ne mogu bez prethodno pribavljene licence da pružaju usluge socijalne zaštite, izuzev ako ovim zakonom nije drugačije predviđeno."

Član 48

U članu 122. u stavu 1. reči: "u okviru svoje posebne organizacione jedinice, ako dobije licencu za pružanje određene usluge i ako u lokalnoj zajednici nema drugog ovlašćenog pružaoca usluge socijalne zaštite" zamenjuju se rečima: "ukoliko je to ovim Zakonom posebno propisano".

Stav 2. se briše.

Član 49

U članu 124. Podnaslov "Direktor centra za socijalni rad" menja se i glasi: "Direktor, vršilac dužnosti direktora i razrešenje direktora centra za socijalni rad"

Stav 1. menja se i glasi: "Za direktora centra za socijalni rad može biti imenovan državljanin Republike Srbije, koji je na akademskim studijama u četvorogodišnjem trajanju stekao stručno zvanje diplomirani socijalni radnik, diplomirani psiholog, diplomirani pedagog, diplomirani pravnik, diplomirani sociolog, diplomirani defektolog bližeg usmerenja u oblasti prevencije i tretmana problema u ponašanju, i diplomirani andragog, sa najmanje pet godina radnog iskustva na stručnim poslovima u socijalnoj zaštiti."

U stavu 3. posle reči "po pribavljenom mišljenju upravnog odbora centra za socijalni rad" dodaju se reči "a uz prethodnu saglasnost ministarstva nadležnog za socijalnu zaštitu odnosno nadležnog organa autonomne pokrajine".

Stav 8. se briše.

Posle stava 9. koji postaje stav 8. dodaju se novi stavovi 9, 10, 11, 12. i 13 koji glase:

"Ako direktor centra za socijalni rad ne bude imenovan u roku od 90 dana od isteka roka iz člana 124. stava 5. ovog zakona, osnivač imenuje vršioca dužnosti direktora centra za socijalni rad.

Za vršioca dužnosti direktora centra za socijalni rad može se imenovati lice koje ispunjava uslove iz stava 1 uz prethodnu saglasnost ministarstva nadležnog za socijalnu zaštitu odnosno nadležnog organa autonomne pokrajine.

Vršilac dužnosti direktora centra za socijalni rad može obavljati tu dužnost najduže jednu godinu.

Osnivač centra za socijalni rad razrešiće direktora centra za socijalni rad pre isteka mandata:

1)         na lični zahtev;

2)         ako obavlja poslove direktora suprotno odredbama zakona;

3)         ako nestručnim i nesavesnim radom prouzrokuje štetu centru za socijalni rad ili svoje obaveze izvršava na način koji može prouzrokovati veće smetnje u radu centra za socijalni rad;

4)         ako na bilo koji način onemogućava ostvarivanje prava i usluga iz nadležnosti centra za socijalni rad;

5)         ako je pravosnažno osuđen za krivično delo iz grupe krivičnih dela protiv života i tela, protiv sloboda i prava čoveka i građanina, protiv prava po osnovu rada, protiv časti i ugleda, protiv polne slobode, protiv braka i porodice, protiv službene dužnosti, kao i protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Republike Srbije;

6)         iz drugih razloga utvrđenih zakonom ili statutom centra za socijalni rad.

Direktor centra za socijalni rad se razrešava dužnosti pre isteka mandata uz prethodnu saglasnost ministarstva nadležnog za socijalnu zaštitu odnosno nadležnog organa autonomne pokrajine."

Član 50

Naslov iznad člana 125. se menja i glasi:

"2. Centar za decu, mlade i porodicu

 Delatnost centra za decu, mlade i porodicu"

Član 125. menja se i glasi:

"U Centrima za decu, mlade i porodicu pružaju se usluge namenjene deci i mladima u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima. Centar za decu, mlade i porodicu pruža i usluge porodicama koje su u riziku od izmeštanja deteta iz porodice.

U Centrima za decu i porodicu se pružaju usluge domskog smeštaja, smeštaja u prihvatilište, stanovanja uz podršku, usluge intenzivne podrške porodici u riziku od izmeštanja dece."

Član 51

Naslov iznad člana 127. menja se i glasi "3. Ustanova za vaspitanje dece i omladine"

Član 52

Naslov iznad člana 128. menja se i glasi:

"4. Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima"

delatnost"

Član 128. menja se i glasi:

"U Centru za zaštitu žrtava trgovine ljudima štite se prava i interesi žrtava trgovine ljudima i pružaju usluge u skladu sa ovim zakonom, u cilju integracije žrtava trgovine ljudima, njihovog dobrovoljnog povratka u državu porekla, odnosno drugog načina obezbeđivanja najboljeg interesa i bezbednosti žrtava trgovine ljudima.

Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima pruža usluge procene i planiranja, uslugu urgentnog smeštaja žrtava trgovine ljudima i druge usluge koje može pružati u okviru posebne organizacione jedinice u skladu sa zakonom.

Stručni radnik Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima koji je raspoređen na radno mesto na kome se obavljaju poslovima javnih ovlašćenja i drugih poslova Centra, ne može u radno vreme da radi na pružanju usluga koje pruža Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima u okviru druge organizacione jedinice."

Član 53

Naslov iznad člana 129.menja se i glasi: "Javna ovlašćenja"

Član 129. menja se i glasi:

"Centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima za teritoriju Republike Srbije, obavlja sledeće poslove:

1)         Sprovodi postupak stručne procene radi prikupljanja podataka u cilju utvrđivanja činjenica koje ukazuju da je osoba žrtava trgovine ljudima, u daljem tekstu, prepoznavanje žrtava trgovine ljudima,

2)         Obavlja procenu stanja, potreba, snaga žrtve trgovine ljudima, kao i rizike po žrtvu u cilju pružanja neophodne pomoći i podrške,

3)         Izrađuje individualne planove usluga i mera za žrtve trgovine ljudima,

4)         Vodi propisane evidencije, stara se o čuvanju dokumentacije žrtava trgovine ljudima, vodi i razvija baze podataka značajne za zaštitu žrtava trgovine ljudima.

Prepoznavanje žrtava trgovine ljudima predstavlja poseban stručni postupak procene kojim se utvrđuje prisustvo opštih i specifičnih pokazatelja koji ukazuju da je osoba žrtva trgovine ljudima.

Na osnovu sprovedenog postupka iz prethodnog stava, stručni radnik sačinjava z nalaz i mišljenje.

Centar za zaštitu trgovine ljudima dostavlja nalaz i mišljenje iz prethodnog stava, na poseban zahtev, suda, istražnih organa, drugih organa i ustanova, u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima."

Član 54

Naslov iznad člana 130. menja se i glasi

"5. Centar za porodični smeštaj i usvojenje"

Član 55

Naslov iznad člana 132. menja se i glasi:

"Organi upravljanja u centru za decu, mlade i porodicu, ustanovi za vaspitanje dece i omladine, centru za zaštitu žrtava trgovine ljudima, centru za porodični smeštaj i usvojenje i ustanovi za smeštaj korisnika.

Upravni i nadzorni odbor".

Stav 1. menja se i glasi:

"Upravni odbor centra za decu, mlade i porodicu, ustanove za vaspitanje dece i omladine, centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima, centra za porodični smeštaj i usvojenje i ustanovi za smeštaj korisnika koji je osnovala Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave ima najmanje pet članova i čine ga predstavnici osnivača, zaposlenih, korisnika odnosno zakonskih zastupnika korisnika i predstavnik udruženja čiji su ciljevi usmereni na zaštitu prava korisnika."

Posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Najmanje jednu trećinu upravnog odbora iz prethodnog stava čine predstavnici osnivača."

Stavovi 2. i 3. postaju stavovi 3. i 4.

Član 56

Naslov iznad člana 133. menja se i glasi: "Direktor ustanove"

U članu 133. stav 1 menja se i glasi:

"Za direktora centra za decu, mlade i porodicu, ustanove za vaspitanje dece i omladine, centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima, centra za porodični smeštaj i usvojenje i doma za smeštaj korisnika može biti imenovan državljanin Republike Srbije koji je na akademskim studijama u četvorogodišnjem trajanju stekao stručno zvanje diplomirani socijalni radnik, diplomirani psiholog, diplomirani pedagog, diplomirani defektolog, diplomirani pravnik, diplomirani sociolog, diplomirani andragog, diplomirani ekonomista i doktor medicine ili stomatologije sa najmanje pet godina radnog iskustva u socijalnoj zaštiti."

Stav 2. menja se i glasi:

"Direktora ustanove iz stava 1. ovog člana, koju je osnovala Republika Srbija, autonomna pokrajina odnosno jedinica lokalne samouprave, imenuje osnivač, na osnovu konkursa, po pribavljenom mišljenju upravnog odbora te ustanove i uz prethodnu saglasnost ministra nadležnog za socijalnu zaštitu."

U stavu 3. reči: "stava 1." zamenjuju se rečima: "prethodnog stava".

U stavu 4. reči: "stava 1." Zamenjuju se rečima: "stava 2."

Član 57

Naslov iznad člana 134. menja se i glasi:

"6. Organi rukovođenja, upravljanja i nadzora drugih ustanova socijalne zaštite"

Član 58

U članu 135. u stavu 1. posle reči "stručni saradnici" dodaje se zapeta i reč "saradnici".

Član 59

Član 136. stav 1. menja se i glasi:

"Stručni radnici u centru za socijalni rad su lica koja su na akademskim studijama u četvorogodišnjem trajanju stekla stručno zvanje diplomirani socijalni radnik, diplomirani psiholog, diplomirani pedagog, diplomirani defektolog bližeg usmerenja u oblasti prevencije i tretmana problema u ponašanju, diplomirani pravnik, diplomirani sociolog, diplomirani andragog.

U drugoj ustanovi socijalne zaštite i kod pružaoca usluga socijalne zaštite, pored lica iz prethodnog stava, stručni radnici su i lica koja su na akademskim studijama u četvorogodišnjem trajanju stekla stručno zvanje diplomirani defektolog, diplomirani terapeut i diplomirani logoped.

Stručni saradnici su lica druge odgovarajuće struke, sa stečenim visokom obrazovanjem na akademskim studijama u četvorogodišnjem trajanju, koja obavljaju poslove iz svoje struke u ustanovi socijalne zaštite i kod pružaoca usluga socijalne zaštite."

Član 60

U članu 138. u stavu 2. reč "stav 1." briše se.

Član 61

U članu 139. U stavu 1. posle reči: "centra za socijalni rad" dodaju se reči: "i centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima".

Posle stava 2. dodaje se novi stav koji glasi: "Obrazac službene legitimacije iz ovog člana izrađuje i štampa Narodna banka Srbije – Zavod za izradu novčanica i kovanog novca."

Član 62

U članu 143. u stavu 2. reči: "snose poslodavac i stručni radnici i stručni saradnici" zamenjuju se rečima: ",na osnovu plana stručnog usavršavanja, snosi poslodavac"

Član 63

U članu 145. stav 3. menja se i glasi: "Odgovornost za donošenje i realizaciju plana iz stava 1. snosi odgovorno lice ustanove socijalne zaštite odnosno pružaoca usluga socijalne zaštite."

Član 64

U članu 148. u stavu 1. posle reči "U centru za socijalni rad" dodaju se reči "i u Centru za zaštitu žrtava trgovine ljudima". Reči: "ako zatreba" zamenjuje se rečima: "u slučaju potrebe".

U stavu 2. posle reči "direktor centra za socijalni rad" dodaju se zarez i reči "odnosno direktor Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima".

Član 65

U članu 155. stav 2. menja se i glasi: "Skupština ima 45 članova koji se biraju u skladu sa odredbama statuta Komore socijalne zaštite."

Stav 4. se briše.

Dosadašnji stavovi 5 i 6. postaju 4 i 5.

Član 66

Naslov iznad člana 158. menja se i glasi: "Etički odbor socijalne zaštite"

Član 158. menja se i glasi:

"Etički odbor je stručno telo koje doprinosi zasnovanosti stručnog rada i usaglašenosti delatnosti socijalne zaštite sa načelima profesionalne etike.

Etički odbor:

1)         Predlaže Kodeks profesionalne etike i daje objašnjenja osnovnih načela profesionalne etike;

2)         Doprinosi usaglašenosti obavljanja profesionalnih dužnosti stručnih radnika, stručnih saradnika i saradnika u socijalnoj zaštiti sa načelima profesionalne etike;

3)         Doprinosi usaglašenosti javnih politika, propisa i odluka organa i organizacija u oblasti socijalne zaštite sa načelima profesionalne etike;

4)         Unapređuje profesionalnu etiku u socijalnoj zaštiti.

Pri obavljanju dužnosti iz prethodnog stava Etički odbor:

1)         Prati i analizira primenu načela profesionalne etike u pružanju socijalne zaštite;

2)         Utvrđuje povrede etičkog kodeksa i izriče mere profesionalne odgovornosti stručnih radnika, stručnih saradnika i saradnika u socijalnoj zaštiti;

3)         Ocenjuje usaglašenost javnih politika, propisa i odluka organa i organizacija u oblasti socijalne zaštite sa načelima profesionalne etike;

4)         Iznosi mišljenja i daje savete u pogledu primene i unapređenja profesionalne etike;

5)         Daje mišljenje i preporuke o spornim etičkim pitanjima koja su od značajna za socijalnu zaštitu.

Mere profesionalne odgovornosti koje izriče Etički odbor u slučajevima povrede etičkog kodeksa su:

1)         Javna opomena;

2)         Predlog za suspenziju licence stručnog radnika u skladu sa Zakonom;

3)         Predlog za oduzimanje licence stručnog radnika u skladu sa Zakonom.

Članove etičkog odbora bira Skupština Komore na period od pet godina uz prethodno pribavljenu saglasnost ministara nadležnog za socijalnu zaštitu.

Odlukom o imenovanju iz prethodnog stava bliže se uređuju dužnosti, odgovornosti i način rada etičkog odbora.

Sredstva za rad etičkog odbora se obezbeđuju u Budžetu Republike Srbije na osnovu plana rada koji odobrava ministarstvo nadležno za socijalnu zaštitu."

Član 67

U članu 159. u stavu 1. tačke 1) -11) menjaju se i glase:

 " 1)      Donosi Kodeks profesionalne etike (u daljem tekstu: Etički kodeks);

2)         Obrazuje ispitnu komisiju, organizuje i sprovodi ispit za licencu za rad u oblasti socijalne zaštite;

3)         izdaje, obnavlja, suspenduje i oduzima licencu stručnim radnicima;

4)         Vodi Registar o izdatim, obnovljenim, suspendovanim i oduzetim licencama stručnih radnika;

5)         Vodi registar pripravnika i volontera na osnovu evidencije iz člana 23. ovog Zakona;

6)         Obrazuje Etički odbor i vodi registar izrečenih mera profesionalne odgovornosti u skladu sa Zakonom;

7)         Izdaje uverenja o podacima i činjenicama iz registara koje vodi;

8)         Utvrđuje iznos naknade za izdavanje i obnavljanje licence.

Posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi: "Kodeksom profesionalne etike iz ovog člana uređuju se principi i pravila etičkog ponašanja svih zaposleni koji u socijalnoj zaštititi neposredno rade sa korisnicima."

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

U dosadašnjem stavu 4. koji postaje stav 5. Reči: "članarine i naknada iz stava 1. tač. 9. i 11." Zamenjuju se rečima: "iznosa za izdavanje i obnavljanje licence iz stava 1. tačka 8."

Dosadašnji stav 5. postaje stav 6.

Član 68

U član 160. u stavu 1. posle reči: " Komora" dodaju se reči: "obavlja sledeće poslove"

Posle tačke 5) dodaju se nove tačke 6, 7 i 8. koje glase:

" 6) Utvrđuje visinu članarine za članove Komore;

 7) Izdaje člansku kartu članovima Komore;

8) Vodi Registar članova Komore;"

U Dosadašnjoj tački 6) koja postaje tačka 9) reč: "Komore" se briše.

Član 69

Iznad člana 163. Naslov i podnaslov menjaju se i glase:

"XII NACIONALNI ZAVOD ZA SOCIJALNU ZAŠTITU

Osnivanje Nacionalnog zavoda za socijalnu zaštitu"

Član 136. menja se i glasi:

"Nacionalni zavod za socijalnu zaštitu (u daljem tekstu Zavod) je posebna organizacija državne uprave nadležna za sprovođenje aktivnosti unapređenja socijalne zaštite a naročito:

1)         Unapređuje kvalitet stručnog rada u socijalnoj zaštiti

2)         Unapređuje mera socijalne zaštite

3)         Unapređuje usluga socijalne zaštite

Sredstva za finansiranje aktivnosti Nacionalnog zavoda za socijalnu zaštitu obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, u skladu sa odobrenim finansijskim planom.

Sredstva stečena pružanjem stručne podrške po posebnom zahtevu naručioca i obradom podataka po posebnim zahtevima, posebno se finansijski iskazuju i koriste se za izmirivanje troškova realizacije tih aktivnosti, unapređenje rada Zavoda, i za stručno usavršavanje zaposlenih u Zavodu.

Aktivnosti Zavoda mogu se finansirati i iz donatorskih sredstava.

Nadzor nad radom Zavoda vrši ministarstvo nadležno za socijalnu zaštitu."

Član 70

U članu 164. menja se i glasi:

"Zavod obavlja sledeće poslove:

1)         Pruža stručnu podršku organizacijama socijalne zaštite i drugim akterima čiji rad doprinosi ostvarivanju ciljeva socijalne zaštite;

2)         Razvija doktrinu stručnog rada, prikuplja i diseminira saznanja i primere dobre prakse;

3)         Obezbeđuje kvalitet stručnog usavršavanja stručnih radnika, stručnih saradnika i saradnika;

4)         Utvrđuje potrebe za jačanjem postojećih i razvojem dodatnih kompetencija stručnih radnika, stručnih saradnika i saradnika.

5)         Predlaže unapređenje postojećih i donošenje novih mera socijalne zaštite;

6)         Obezbeđuje analitičko dokumentacionu osnovu za unapređenje socijalne zaštite;

7)         Učestvuje u izradi i sprovođenju javnih politika, propisa i mera od značaja za delatnost socijalne zaštite;

8)         Podstiče razvoj i obezbeđuje kvalitet programa pružanja usluga socijalne zaštite

Na poseban zahtev nadležnog ministarstva Zavod organizuje i upravlja procesom utvrđivanja nacrta javnih politika i propisa iz oblasti socijalne zaštite.

Na teritoriji autonomne pokrajine poslove iz stava 1, kao poverene poslove, obavlja Pokrajinski zavod za socijalnu zaštitu, koji osniva nadležni organ pokrajine u skladu sa posebnim propisima.

Poslove iz svoje nadležnosti Zavod obavlja putem:

1)         Razvoja novih i primene postojećih modele stručne podrške;

2)         Procene kvaliteta stručnog rada u organizacijama socijalne zaštite;

3)         Organizovanja i učešća u stručnom usavršavanju i obučavanju stručnih radnika, stručnih saradnika i saradnika;

4)         Prikupljanja i obrade statističkih podataka od značaja za socijalnu zaštitu;

5)         Sprovođenja istraživanja socijalnih pojava, problema i delatnosti od značaja za socijalnu zaštitu;

6)         Sačinjavanja i objavljuje monografija, časopisa i zbornika radova, uputstava, priručnika, vodiča, informatora, studija, primere dobre prakse i drugih publikacija;

7)         Procene i analize efekata javnih politika, propisa i mera koji su od značaja za dostizanje ciljeva i delatnost socijalne zaštite;

8)         Organizovanja i učešća na domaćim i međunarodnim naučnim i stručnim skupovima;

9)         Saradnje sa relevantnim domaćim i međunarodnim organizacijama;

10)       Informisanja stručne i šire javnosti o sprovođenju socijalne zaštite, ukazivanja na potrebe i probleme korisnika, a posebno korisnika iz osetljivih društvenih grupa;"

Član 71

Naslov iznad člana 165. menja se i glasi: "Posebne nadležnosti Zavoda"

Član 165. menja se i glasi:

"Zavod je posebno nadležan za: utvrđivanje stručno-metodoloških uputstava, eksternu superviziju, izradu godišnjeg izveštaja o socijalnoj zaštiti i akreditaciju programa obuka odnosno programa pružanja usluga u socijalnoj zaštiti."

Član 72

Podnaslov iznad člana 166. menja se i glasi: "Vrste nadzora"

Član 166. menja se i glasi:

"U oblasti socijalne zaštite vrši se:

1)         Nadzor nad radom organa, ustanova i drugih imalaca javnih ovlašćenja u vršenju ovim zakonom poverenih poslova a u skladu sa zakonom kojim se uređuje državna uprava;

2)         Nadzor nad stručnim radom centra za socijalni rad, ustanove socijalne zaštite i drugih pružaoca usluga socijalne zaštite;

3)         Inspekcijski nadzor nad radom ustanova socijalne zaštite i pružalaca usluga socijalne zaštite, primenom odredbi ovog zakona, zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak i posebnog zakona."

Član 73

Član 167. menja se i glasi:

"U vršenju nadzora nad stručnim radom procenjuje se usklađenost aktivnosti i postupaka u socijalnoj zaštiti tokom prijema, procene, planiranja, pregleda efekata realizacije aktivnosti i završetka rada sa korisnikom u odnosu na:

1)         Potrebe korisnika

2)         Propisane stručne procedure

3)         Utvrđena stručno – metodološka uputstva

4)         Savremena naučna dostignuća

5)         Uslove i standarde za pružanje usluga socijalne zaštite

6)         Program pružanja usluga

7)         Načela socijalne zaštite

Nadzor nad stručnim radom vrši se na osnovu uvida u stručnu dokumentaciju, proces pružanja usluga i ostvarene efekte.

Detaljan sadržaj i način vršenja nadzora nad stručnim radom propisuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu."

Član 74

Naslov iznad člana 168. menja se i glasi: "Inspektorat socijalne zaštite"

Član 168. menja se i glasi:

"Nadzor nad radom, nadzor nad stručnim radom i inspekcijski nadzor u skladu sa ovim Zakonom i posebnim propisima vrši Inspektorat socijalne zaštite koja se osniva kao organizacija državne uprave u sastavu ministarstva nadležnog za socijalnu zaštitu.

Radi obavljanja poslova nadzora Inspektorat obrazuje regionalne područne jedinice za Zapadni, Istočni, Centralni i Južni region u skladu sa zakonom o državnoj upravi i posebnim propisima kojima se uređuje organizacija upravnih okruga.

Radom inspektorata rukovodi lice koje ispunjava opšte uslove predviđene propisima kojima se uređuju inspekcijski poslovi, ima sedam godina iskustva u radu na inspekcijskim poslovima i koje je na akademskim studijama u četvorogodišnjem trajanju steklo stručno zvanje diplomirani socijalni radnik, diplomirani psiholog, diplomirani pedagog, diplomirani defektolog, diplomirani pravnik, i diplomirani andragog.

Nadzor iz stava 1. na teritoriji autonomne pokrajina vrši nadležni organ autonomne pokrajine kao poveren posao.

Inspekcijski nadzor i nadzor nad stručnim radom centra za socijalni rad i ustanove socijalne zaštite, odnosno pružaoca usluga socijalne zaštite koji pruža usluge smeštaja u prihvatilište (osim smeštaja za žrtve trgovine ljudima), dnevne usluge u zajednici, usluge podrške za samostalan život, savetodavno-terapijske i socijalno-edukativne usluge na teritoriji grada Beograda vrši gradska uprava grada Beograda kao poverene poslove.

Ukoliko organ iz stava 4. i 5. i pored upozorenja inspektorata socijalne zaštite ne vrši poverene poslove nadzora, ne vrši ih pravilno ili blagovremeno, inspekcija socijalne zaštite preuzima vršenje poverenog nadzora u periodu koji nije duži od 120 dana.

Inspektorat je dužan da sprovede nadzor nad subjektima u skladu sa zakonom u intervalu koji ne može biti kraći od tri godine.

Bliže uslove i način rada Inspektorata, način vršenja nadzora u skladu sa ovim Zakonom, način vođenja i sadržaj evidencije i dokumentacije u vršenju nadzora, oblike i način vršenja unutrašnje kontrole inspekcije propisuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu."

Član 75

U članu 169. posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Poslove inspektora socijalne zaštite može obavljati državni službenik u zvanju višeg savetnika, samostalnog savetnika ili savetnika koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u socijalnoj zaštiti i koji je na akademskim studijama u četvorogodišnjem trajanju stekao stručno zvanje diplomirani socijalni radnik, diplomirani psiholog, diplomirani pedagog, diplomirani defektolog, diplomirani pravnik, diplomirani ekonomista i diplomirani andragog."

Dosadašnji stavovi 2 i 3. postaju stavovi 3 i 4.

Član 76

U članu 170. u stavu 1. posle tačke 10) dodaju se nove tačke 11) - 14) tako da glase:

" 11) da privremeno zapleni dokumentaciju nadziranog subjekta radi ispitivanja i utvrđivanja činjeničnog stanja;

 12) da fotografiše i snimi korisnike, prostor u kome se vrši inspekcijski nadzor i druge elemente koji su predmet nadzora; poštujući pri tom prava korisnika u skladu sa posebnim propisima;

 13) da, uz prethodno zbrinjavanje korisnika, zapečati objekat u kome se, bez pribavljene odgovarajuće licence, pružaju usluge socijalne zaštite.

 14) da u slučaju zabrane obavljanja delatnosti naloži nadziranom subjektu adekvatno zbrinjavanje korisnika;

Posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Troškove zbrinjavanja korisnika pri vršenju ovlašćenja inspektora snosi nadzirani subjekt nad kojim je ovlašćenje primenjeno."

Član 77

U članu 171. u stavu 1. u tački 7) posle reči: "pružaoca usluga socijalne zaštite" dodaju se reči: "ili zaposlenog u organizaciji socijalne zaštite"

Posle tačke 8) dodaju se nove tačke 9) i 10) koje glase:

" 9)Da izda prekršajni nalog u skladu sa zakonom;

10)Da zabrani obavljanje delatnosti organizaciji koja pruža usluge soc zaš bez odgovarajuće licence u skladu sa zakonom."

Član 78

U članu 172. u stavu 3. reč "tri" zamenjuje se rečju "pet".

Član 79

U članu 174. nakon stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:" Nadzirani subjekat, uz izveštaj o samoproveri ispunjenosti zahteva iz kontrolne liste i samoproceni rizika, u skladu sa zakonom, po zahtevu inspektorata prilaže i odgovarajuću dokumentaciju, odnosno drugi materijal kojim se potkrepljuju nalazi iz izveštaja."

Član 80

Naslov iznad člana 175. menja se i glasi: "Pritužba na rad inspektora socijalne zaštite"

Član 175. menja se i glasi:

 "Svako lice može podneti pritužbu na rad inspektora socijalne zaštite u skladu sa propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor.

Pritužbe iz prethodnog stava razmatra ministar nadležan za socijalnu zaštitu odnosno državni službenik koji je ovlašćen za vršenje poslova unutrašnje kontrole inspekcije.

Državni službenik iz prethodnog stava mora da ispunjava sve uslove koji su predviđeni za inspektora izuzev položenog ispita za inspektora.

Član 81

U članu 176. u stavu 4. reči: "dnevne usluge u zajednici, usluge porodičnog smeštaja i usluge domskog smeštaja" zamenjuju se rečima: "usluge iz člana 40. ovog Zakona, izuzev usluga procene i planiranja i usluge porodičnog smeštaja"

Član 82

U članu 180. u stavu 5. reči: "za smeštaj dece, ustanova za smeštaj korisnika sa smetnjama u razvoju i ustanova za smeštaj duševno obolelih lica," se brišu.

Nakon stava 5. dodaje se novi stav 6. koji glasi:

"Izuzetno od stava 2 ovog člana, ustanovama u transformaciji može ograničena licenca može biti izdata više puta u skladu sa odobrenim promenama u planu transformacije."

Član 83

U članu 182. nakon stava 4. dodaju se novi stavovi 5 i 6. koji glase:

"Tokom trajanja suspenzije organizacija socijalne zaštite ne može započinjati pružanje usluga novim korisnicima.

Rok za otklanjanje nedostataka iz stava 3. ovog člana ne može da bude duži od tri meseca."

Član 84

U članu 183. u stavu 1. reči: "člana 182. stava 3. ovog zakona" zamenjuju se rečima: "prethodnog člana"

Nakon stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Nadležni organ može doneti odluku o oduzimanju licence organizaciji socijalne zaštite i bez prethodne suspenzije odnosno određivanja roka za otklanjanje nedostataka ukoliko proceni da su uočeni nedostaci takvi da predstavljaju neposrednu opasnost po živote, zdravlje i integritet korisnika ili da mogu da prouzrokuju veću materijalnu štetu."

Član 85

U članu 186. u stavu 1. tačka 2) menja se i glasi: "koji nije pravosnažnom sudskom odlukom osuđivan za krivično delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje poslova u socijalnoj zaštiti."

U tački 3. reči: " stručni ispit" zamenjuju se rečima: "ispit za licencu"

Posle tačke 3. dodaje se tačka 4. koja glasi: "kome prethodno nije izrečena mera etičkog odbora zbog grubog kršenja etičkog kodeksa."

Član 86

Naslov iznad člana 188. menja se i glasi: "Suspenzija i oduzimanje licence"

Član 188. menja se i glasi:

 "Stručnom radniku se suspenduje licenca ako:

1)         ne obnovi licencu u skladu sa propisima

2)         etički odbor utvrdi kršenje etičkog kodeksa

Suspenzija licence traje najduže 6 meseci.

U periodu na koji mu je suspendovana licenca stručni radnik može obavljati poslove za koje je neophodna licenca samo uz nadzor ovlašćenog stručnog radnika – mentora.

Stručnom radniku se oduzima licenca pre isteka roka na koji je izdata:

1) na predlog inspekcije koja je prethodno utvrdila da poslove ne obavlja u skladu sa propisima i standardima stručnog rada;

2) ako grubo prekrši Etički kodeks.

3) ako je pravosnažnom sudskom odlukom osuđivan za krivično delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje poslova u socijalnoj zaštiti.

4) ako tokom trajanja suspenzije licence nije otklonio razloge zbog kojih je suspenzija izrečena."

Član 87

U članu 189. u stavu 1. posle reči "Komora" dodaju se reči "u skladu sa zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak".

U stavu 2. posle reči: "izjaviti" dodaje se reč "žalba".

Član 88

Naslov iznad člana 191. menja se i glasi:

"XV STRUČNO-METODOLOŠKA UPUTSTVA, EKSTERNA SUPERVIZIJA, GODIŠNJI IZVEŠTAJ O SOCIJALNOJ ZAŠTITI I AKREDITACIJA PROGRAMA

1.         Stručno-metodološka uputstva"

Član 191. menja se i glasi:

"Stručno-metodološko uputstvo je jedinstveno uputstvo za pružanje određenih usluga odnosno programa pružanja usluga, primenu određenih mera, ili sprovođenje stručnih postupaka odnosno njihovih pojedinačnih faza u socijalnoj zaštiti.

Nacionalni zavod za socijalnu zaštitu utvrđuje stručno-metodološko uputstvo nakon sprovedenog konsultativnog procesa a uz prethodno pribavljenu saglasnost ministarstva nadležnog za socijalnu zaštitu."

Član 89

Naslov iznad člana 192. menja se i glasi: "Eksterna supervizija"

Član 192. menja se i glasi:

"Eksterna supervizija je dekoncentrisan vid stručne podrške stručnim radnicima, organizacijama i organima koji u jednoj ili više jedinica lokalne samouprave obavljaju delatnost od značaja za socijalnu zaštitu sa ciljem postizanja strukturne integracije svih aktera u sistemu socijalne zaštite, unapređenja pružanja usluga i primene mera socijalne zaštite i postizanja maksimalnih performansi socijalne zaštite.

Eksterni supervizor, kontinuiranim, proaktivnim radom, kroz interaktivni proces podrške doprinosi primeni standarda pružanja usluga, koordinira i usklađuje praksu, doprinosi adekvatnom sprovođenju stručnih postupaka i administrativnih procedura od značaja za socijalnu zaštitu, učestvuje u realizaciji programa unapređenja socijalne zaštite i sprovodi mere socijalne zaštite u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisima.

Poslovi eksterne supervizije se obavljaju u upravnom okrugu. Radi obavljanja poslova eksterne supervizije Zavod obrazuje područne jedinice izvan svog sedišta u skladu sa zakonom o državnoj upravi i posebnim propisima kojima se uređuje organizacija upravnih okruga.

Eksternu superviziju u autonomnoj pokrajini obavlja Pokrajinski zavod za socijalnu zaštitu kao poveren posao.

Eksternu superviziju na teritoriji grada Beograda obavlja nadležni organ gradske uprave kao poveren posao.

Način rada eksterne supervizije određuje se uputstvom koje donosi direktor Zavoda."

Član 90

Naslov iznad člana 193. menja se i glasi: "Godišnji izveštaj o socijalnoj zaštiti"

Član 193. Menja se i glasi:

"Godišnji izveštaj o socijalnoj zaštiti je sveobuhvatan prikaz indikatora ostvarivanja ciljeva socijalne zaštite, koji obuhvata podatke o ostvarivanju prava, obavljanju delatnosti, sprovođenju mera i ostvarivanju javnih rashoda iz oblasti socijalne zaštite.

Detaljan sadržaj izveštaja o socijalnoj zaštiti propisuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu a metodologiju prikupljanja i obrade podataka propisuje direktor Zavoda.

Svi vlasnici podataka iz člana 23. ovog zakona dužni su da bez naknade i uz poštovanje rokova dostave Zavodu tačne kompletne i ažurne podatke koji po sadržini i obliku odgovaraju zahtevima metodologije iz prethodnog stava kao i da omoguće njihovu proveru i isprave eventualne nepravilnosti."

Član 91

Naslov iznad člana 194. menja se i glasi:

"Akreditacija programa

 Akreditacija i subjekti postupka akreditacija"

Član 194. menja se i glasi:

"Akreditacija programa obuke odnosno programa pružanja usluge (u daljem tekstu: akreditacija), u smislu ovog zakona, jeste postupak u kome se daje stručna ocena i utvrđuje ispunjenost standarda za akreditaciju programa obuke odnosno program pružanja usluge (u daljem tekstu: program).

Program obuke u smislu ovog Zakona predstavlja sistematizovani plan obrazovnog procesa koji podrazumeva sticanje i unapređenje znanja, veština, i pozitivnog stava radi obavljanja poslova i unapređenja radnih performansi stručnih radnika, stručnih saradnika i saradnika u socijalnoj zaštiti.

Program pružanja usluga u smislu ovog Zakona je skup strukturisanih aktivnosti čijim sprovođenjem,angažovanjem unapred predviđenih kapaciteta, se postižu vidljivi i merljivi ishodi kod određenih korisnika i njihovog okruženja u smislu ispunjavanja određenih potreba i ublažavanja posledica nepovoljnih okolnosti a radi uključivanja u zajednicu.

Programi iz stava 1. ovog člana akredituju se rešenjem o akreditaciji.

Za podnošenje prijave za akreditaciju programa obuka plaća se republička administrativna taksa, u skladu sa zakonom.

Autoru akreditovanog programa izdaje se akt o akreditaciji.

Akt o akreditaciji je javna isprava.

Nacionalni zavod za socijalnu zaštitu sprovodi postupak akreditacije.

Nacionalni zavod za socijalnu zaštitu donosi rešenje kojim se obrazuje Komisija za svaki pojedinačni program koji je podnet na akreditaciju i utvrđuju zadaci, sastav i rukovodilac, kao i druga pitanja koja su vezana za rad Komisije.

Komisija za akreditaciju sastoji se od istaknutih stručnjaka u odgovarajućim oblastima čiji je zadatak da daju stručnu ocenu programa u postupku akreditacije, odnosno u postupku obnavljanja i oduzimanja akreditacije tog programa.

Naknadu za rad članova Komisije iz prethodnog stava utvrđuje Zavod.

Članovi komisije se imenuju sa posebne liste istaknutih stručnjaka za donošenje stručne ocene programa obuka i program pružanja usluga u postupku akreditacije.

Ministar nadležan za socijalnu zaštitu obrazuje listu istaknutih stručnjaka za donošenje stručne ocene programa obuka i program pružanja usluga u postupku akreditacije.

Ministar nadležan za socijalnu zaštitu odlučuje u drugom stepenu o rešenju po prijavi programa za akreditaciju."

Član 92

Naslov iznad člana 195. menja se i glasi: "Načela i standardi"

Član 195. menja se i glasi:

"Akreditacija je zasnovana na načelima zakonitosti, javnosti, jednakog pristupa, efikasnosti i ekonomičnosti.

Standardi za akreditaciju označavaju najniži kvalitet koji program obuke odnosno program pružanja usluga treba da ima da bi bio akreditovan.

Standarde za akreditaciju programa obuke i programa pružanja usluga propisuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu.

Troškove postupka akreditacije programa obuka snosi podnosilac prijave za akreditaciju.

Sredstva za akreditaciju programa pružanja usluga obezbeđuju se u Budžetu Republike Srbije."

Član 93

U članu 197. u stavu 3. reč: "Republički" zamenjuje se rečju: "Nacionalni". Reči: "i ministarstvu nadležnom za socijalnu zaštitu" se brišu.

Posle stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi:

"Kontrolu realizacije akreditovanog programa pružanja usluga vrši inspekcija socijalne zaštite u skladu sa odredbama ovog Zakona koje uređuju nadzor nad stručnim radom."

Član 94

Naslov iznad člana 199. menja se i glasi:

"2. Sprovođenje postupka akreditacije programa obuka"

Član 199. menja se i glasi:

"Prijava programa obuke i programa pružanja usluga za akreditaciju podnosi se Nacionalnom zavodu za socijalnu zaštitu, koji ispituje da li je ta prijava potpuna i uredna.

Stručna služba Zavoda ocenjuje ispunjenost standarda za akreditaciju.

Ukoliko stručna služba Zavoda, u postupku ocene ispunjenosti standarda, zaključi da program pružanja usluga koji je podnet na akreditaciju, nije ili nije u dovoljnoj meri empirijski zasnovan, uputiće podnosioca prijave na postupak modelovanja programa pružanja usluge.

Stručna služba Zavoda uzima u razmatranje prispele, potpune i uredne prijave za akreditaciju.

Program obuke, odnosno program pružanja usluga koji ispunjava standarde za akreditaciju, zajedno sa pratećom dokumentacijom, stručna služba Zavoda dostavlja Komisiji za akreditaciju koja vrši stručnu ocenu programa.

Direktor Zavoda, na osnovu zaključka stručne službe Zavoda o ispunjenost standarda za akreditaciju programa obuka i stručne ocene Komisije za akreditaciju, donosi rešenje o akreditaciji programa obuka odnosno akreditaciji programa pružanja usluga.

Na Rešenje o akreditaciji iz prethodnog stava može se podneti žalba nadležnom ministarstvu za socijalnu zaštitu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja.

Sva lica koja učestvuju u postupku akreditacije dužna su da do donošenja rešenja o akreditaciji, kao poverljive čuvaju informacije o sadržini programa obuke za koji se traži akreditacija.

Način sprovođenja postupka akreditacije i donošenje stručne ocene Komisije za akreditaciju bliže uređuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu."

Član 95

Naslov iznad člana 201. menja se i glasi: "Modelovanje programa pružanja usluga"

Član 201. menja se i glasi:

"Modelovanje programa pružanja usluga je postupak u kome se ograničenom primenom, na osnovu unapred utvrđenog plana i indikatora a pod stručnim nadzorom utvrđuje empirijska zasnovanost predloženog programa pružanja usluge.

Utvrđivanje plana i indikatora kao i stručni nadzor iz prethodnog stava vrši Nacionalni zavod za socijalnu zaštitu.

Poslove iz prethodnog stava na teritoriji autonomne pokrajine kao poverene poslove, obavlja pokrajinski zavod za socijalnu zaštitu.

Način sprovođenja postupka iz stava 1. ovog člana određuje se uputstvom koje donosi direktor Zavoda."

Član 96

U članu 202. u stavu 1. nakon reči: "Autor akreditovanog programa" dodaje se reč: "obuke".

Posle stava 1. uvodi se novi stav 2. koji glasi:

"Autor akreditovanog programa pružanja usluga ima pravo i dužnost:

1)         da neposredno realizuje program pružanja usluga

2)         da informiše potencijalne korisnike i javnost o akreditaciji programa pružanja usluga;

3)         Da akreditovani program pružanja usluge stavi na raspolaganje svim ustanovama i drugim pružaocima usluga socijalne zaštite u smislu slobodne realizacije;

4)         Obezbedi da akt o akreditaciji bude korišćen tako da ne dovodi u zabludu treća lica.

Član 97

U članu 204. stav 1. menja se i glasi: "Zavod vodi Registar prijava za akreditaciju, Registar akreditovanih programa obuke, Registar realizovanih programa obuke, Registar akreditovanih programa pružanja usluga i Registar realizatora programa pružanja usluga."

U stavu 2. reč: "Republičkog" zamenjuje se rečju: "Nacionalnog"   

Član 98

U članu 205. u stavu 1. posle reči: "Stručnom radniku" briše se slovo "i" i dodaje se zarez. Posle reči: "stručnom saradniku" dodaju se reči: "i saradniku"

U stavu 3. reč: "Republički" zamenjuje se rečju: "Nacionalni".

U stavu 4. reči: "utvrđuju se propisom iz člana 201. stav 5. ovog zakona" zamenjuju se rečima: "utvrđuje ministar nadležan za socijalnu zaštitu"

Član 99

U članu 206. u stavu 1. tačka 6) menja se i glasi: "usluge intenzivne podrške porodici u riziku od izmeštanja dece;

Posle tačke 9. dodaje se nova tačka 10. koja glasi: "usluge čije je finansiranje iz budžeta Republike Srbije predviđeno programom unapređenja socijalne zaštite"

Dosadašnja tačka 10) postaje tačka 11)

U stavu 2. tačka 3) menja se i glasi: "centara za mlade, decu i porodicu"

U stavu 2. posle tačke 6. dodaje se nova tačka 7) koja glasi: "centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima"

Dosadašnja tačka 7) postaje tačka 8)

Član 100

U članu 207. u stavu 1. u tački 2) reči: "na čijoj teritoriji se nalaze ustanove za domski smeštaj u transformaciji, uključujući i troškove transformacije tih ustanova" zamenjuju se rečima: "čiji građani koriste uslugu domskog smeštaja koju pruža ustanova transformaciji"

Tačka 3) menja se i glasi: "usluge u skladu sa programom unapređenja socijalne zaštite."

Član 101

U članu 212. u stavu 4. reči: "dodatka za pomoć i negu drugog lica i uvećanog dodatka za pomoć i negu drugog lica, " brišu se.

Član 102

U članu 214. posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

"Troškovi sredstva za lične potrebe korisnika iz prethodnog stava sastavni su deo cene usluge socijalne zaštite."

Član 103

U članu 215. u stavu 5. reči: "Pružalac usluge iz stava 1. ovog člana, odnosno" brišu se. Reči: "izdaje uput za korišćenje" zamenjuju se rečima: "rešenje o upućivanju na korišćenje"

Član 104

U članu 216. posle stava 3. dodaje se novi stav 4. koji glasi:

"Novčanom kaznom od 100.000 do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u nadležnom organu uprave, organizaciji socijalne zaštite i drugih oblika organizovanja, koji:

1)         ministarstvu nadležnom za socijalnu zaštitu ne dostavi blagovremeno ili dostave netačno i nepotpuno podatke, obaveštenja, isprave i izveštaje koji su joj potrebni za obavljanje njegovih poslova i zadataka u skladu sa zakonom;

2)         inspektoru ne dostavi blagovremeno ili dostavi netačne i nepotpune javne isprave i podatke iz evidencija, odnosno registara koje vodi, a koji su neophodni za inspekcijski nadzor;

3)         nacionalnom zavodu za socijalnu zaštitu ne dostavi blagovremeno ili dostavi netačne i nepotpune podatke iz evidencija, odnosno registara koje vodi a u skladu sa ovim Zakonom i propisima donetim za njegovo sprovođenje."

Posle člana 216. dodaje se novi član 216a koji glasi:

"Prekršaji zaposlenih u organizacijama socijalne zaštite

Novčanom kaznom od 30.000 do 60.000 kazniće se stručni radnik u ustanovi socijalne zaštite ukoliko:

1)         pri obavljanju poslova kojima je zadužen, povredi odredbe ovog Zakona, utvrđena načela socijalne zaštite, prava korisnika socijalne zaštite i standarde pružanja usluga socijalne zaštite;

2)         obavlja stručne poslove za koje prethodno nije stekao odgovarajuću licencu."

Član 105

U članu 222. posle stava 1. dodaju se novi stavovi 1 i 2. koji glase:

"Uput za korišćenje usluga naveden u članovima 75, 76, 77, 216 zamenjuje se rešenjem o upućivanju na korišćenje usluga.

U članovima 103,104 i 105. ovog zakona posle reči: "negu drugog lica" dodaju reči: "i prava na pomoć za osposobljavanje za rad".

Član 106

U članu 223. posle stava 2. dodaju se stavovi 3 i 4. koji glase:

"Republički zavod za socijalnu zaštitu osnovan Zakonom o socijalnoj zaštiti ("Sl. glasnik RS" br. 24/2011) nastavlja sa radom kao Nacionalni zavod za socijalnu zaštitu u skladu sa Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti."

Direktor Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu obavlja dužnost direktora Nacionalnog zavoda za socijalnu zaštitu, do imenovanja direktora Nacionalnog zavoda za socijalnu zaštitu u skladu sa zakonom."

Član 107

Član 225. menja se i glasi: "Pored stručnih zvanja predviđenih ovim zakonom za stručne radnike i direktore ustanova, prihvatiće se i ekvivalentna stručna zvanja iz prethodno važećim propisima u oblasti visokog obrazovanja."

Član 108

Član 226. menja se i glasi:

"Podaci neophodni za ostvarivanje prava utvrđenih ovim Zakonom se prikupljaju iz zvaničnih evidencija nadležnih organa, do uspostavljanja socijalne karte u skladu sa posebnim propisom."

OBRAZLOŽENjE

II RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Aktuelni zakon o socijalnoj zaštiti usvojen je 2011. godine čime je zaokružen desetogodišnji reformski proces u ovoj oblasti. Zakonom iz 2011. obuhvatio je brojna savremena rešenja koja su sistem socijalne zaštite učinila bitno drugačijim od prethodnog. Nakon vremena u kome je dominantan vid podrške predstavljala usluga smeštaja u dom, uveden je pluralizam usluga socijalne zaštite koji je omogućio razvoj usluga koje se pružaju u zajednici odnosno neposrednom okruženju korisnika. Odgovornosti za obezbeđivanje socijalne zaštite su decentralizovane i podeljene između centralne, pokrajinske i lokalne vlasti. Uveden je pluralizam pružaoca usluga, kojim je omogućeno da, pored javnih organizacija, koje su jedine do tada pružale usluge socijalne zaštite, pružaoci usluga postanu i organizacije iz privatnog odnosno nevladinog sektora. Dizajniran je sistem kvaliteta koji se zasniva na standardizaciji usluga socijalne zaštite, sistemu nadzora, akreditaciji programa obuka namenjenih stručnom usavršavanju zaposlenih, akreditaciji programa pružanja usluga i stručnoj podršci.

Tokom sedmogodišnje implementacije Zakona uočeno je nekoliko faktora koji otežavaju njegovu primenu odnosno postizanje očekivanih efekata. Naime, uočen je niz nekonzistentnosti i nedoslednosti koje ne utiču na suštinu rešenja ali otežavaju ili onemogućavaju primenu Zakona a time i postizanje efekata. Dalje, tokom implementacionog perioda promenjeni su neki od Zakona koji se shodno primenjuju u odnosu na odredbe Zakona o socijalnoj zaštiti. Takođe, neka od ponuđenih rešenja nisu dala željene rezultate te je potrebno unaprediti neke od instituta ili uvesti nove kako bi se postigao planirani ishod.

Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije predviđene su izmene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti. Istim dokumentom predviđeno je suočavanje sa nekoliko izazova koji pripadaju zakonskoj materiji:

-           Radi bolje preraspodele resursa neophodno je da se radno sposobnim korisnicima novčane socijalne pomoći u saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje obezbedi adekvatna podrška i funkcionalnije sprovođenje mera socijalne uključenosti. Nakon izmene Zakona o socijalnoj zaštiti potrebno je doneti i podzakonski akt radi funkcionalnije primene svih oblika aktivacije pa i radne aktivacije.

-           Nastavak aktivnosti i snažnog podsticaja lokalnim samoupravama da razvijaju usluge u zajednici kroz namenske transfere sa nacionalnog nivoa posebno najsiromašnijim opštinama i onim opštinama koje na svojoj teritoriji imaju ustanove u transformaciji.

-           Nastavak procesa transformacije ustanova za smeštaj, posebno za lica sa invaliditetom;

-           Jačanje kontrolnih i regulatornih mehanizama, monitoringa i evaluacije

-           Uspostavljanje novih inovativnih i fleksibilnih usluga, uključivanje većeg broja pružalaca usluga iz nedržavnog sektora i povezivanje aktera na lokalnom i nacionalnom nivou;

-           Informaciono povezivanje različitih sektora, čime bi se smanjile administrativne prepreke korisnicima prava iz oblasti socijalne zaštite i skratio rok za ostvarivanje istih. Na ovaj način će se centrima za socijalni rad, u postupcima rešavanja po zahtevima za priznavanje prava, obezbediti uvid u evidencije drugih organa državne uprave i dati mogućnost da sami pribavljaju određene dokaze u postupku, što skraćuje postupak i olakšava pristup, a istovremeno je mehanizam kontrole.

-           Potrebno je uraditi studiju o indikatorima za praćenje stanja u oblasti

Na osnovu prethodno navedenog, izdvaja se nekoliko opštih ciljeva izmene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti:

1)         Unapređenje kvaliteta usluga i sprovođenja stručnih postupaka u socijalnoj zaštiti.

2)         Razvoj usluga socijalne zaštite koje se pružaju u lokalnoj zajednici.

3)         Otklanjanje pravno-tehničkih nedostataka u postupcima čije sprovođenje je uređeno Zakonom o socijalnoj zaštiti.

4)         Unapređenje mera i usluga podrške porodici i prevencije izmeštanja deteta iz porodice.

5)         Jačanje kompetencija zaposlenih u organima i organizacijama koje obavljaju delatnost socijalne zaštite

6)         Širenje kapaciteta za pružanje usluga u socijalnoj zaštite.

7)         Jačanje kapaciteta za praćenje, evaluaciju i unapređenje sistema socijalne zaštite

8)         Usaglašavanje Zakona o socijalnoj zaštiti sa drugim relevantnim zakonima.

Nacrtom izmena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti obuhvaćene su odredbe koje je bilo potrebno usaglasiti sa Zakonom o zaposlenima u javnim službama, Zakonom o planskom sistemu, Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, Zakonom o inspekcijskom nadzoru i Zakonom o državnoj upravi.

III. OBJAŠNjENjE POJEDINAČNIH REŠENjA

Potreba za unapređenjem efikasnosti i efektivnosti rada centara za socijalni rad obuhvaćena je predlozima koji preciznije uređuju, otklanjaju tehničke nedostatke i nekonzistentnosti u vođenju stručnih postupaka u oblasti priznavanja prava na određene vidove materijalne podrške. Predloženo je onemogućavanje pružanja usluga socijalne zaštite u centrima za socijalni rad izuzev usluge procene i planiranja. Naime, Centri za socijalni rad, su javne službe čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave. Pored obavljanja poslova poverenih od strane osnivača, centar za socijalni rad obavlja poslove poverene od strane Republike Srbije koji u ukupnom obimu poslova centra za socijalni rad imaju udeo od oko 70%. Namera je da se predloženim izmenama i dopunama osigura kvalitet u obavljanju poslova koje je centru za socijalni rad poverila Republika Srbija kao i u poslovima procene i planiranja koji su povereni od strane jedinica lokalne samouprave. Aktuelnim odredbama Zakona, Centar za socijalni rad može da pruža i druge usluge socijalne zaštite ukoliko nema odgovarajućeg pružaoca usluga. Ovakav pristup je rezultirao određenim vidom sukoba interesa jer se upućivanje na uslugu i korišćenje usluge odvija u istoj organizaciji što razvoj usluga socijalne zaštite zadržava u okviru već postojećih. Takođe, razvijena je praksa da stručni radnici na poslovima javnih ovlašćenja, istovremeno, rade na poslovima pružanja usluga socijalne zaštite što se odražava na kvalitet i posredno dovodi do nenamenskog trošenja sredstava.

Podaci o broju dece koja koriste uslugu smeštaja u dom se smanjuju ali je broj dece koja su smeštena u hraniteljske porodice i dalje visok. Takođe, prema podacima centara za socijalni rad povećava se broj postupaka u oblasti porodično pravne zaštite kako u broju postupaka tako i u njihovoj složenosti. Ovo ukazuje na potrebu za jačanjem podrške porodičnim kapacitetima kako bi se preveniralo izmeštanje dece iz porodice i omogućio pravilan razvoj u porodičnom okruženju. Predložene izmene obuhvataju uvođenje usluge intenzivne podrške porodicama u riziku od izmeštanja dece i transformaciju postojeći kapaciteta domova za smeštaj dece u centre za decu mlade i porodicu. Na ovaj način bi se korišćenjem, prevashodno, postojećih resursa stvorili kapaciteti društva za značajniju i delotvorniju podršku porodicama.

Tokom implementacije Zakona evidentiran je konstantno visok broj korisnika na listi čekanja za korišćenje usluge smeštaja u dom, pre svega starijih sugrađana. Aktuelan odgovor na ovaj izazov predviđa javnu nabavku za uslugu smeštaja u okolnostima kada potrebe ne mogu da se ispune angažovanjem javnih kapaciteta. Međutim, sprovođenje javne nabavke uslovljava prethodnu procenu obima i teritorijalnog rasporeda potreba. Imajući u vidu da korisnik ima pravo na slobodu izbora mesta gde će koristiti uslugu, primena ovakvog rešenja dovodi do neodgovarajuće alokacije sredstava i neadekvatnog odgovora na tražnju. Predloženim rešenjem bi se omogućilo formiranje Mreže ovlašćenih pružaosa usluge koju čine svi licencirani pružaoci usluge smeštaja u dom a koji prihvataju da pruže uslugu po uslovima koje propisuje nadležno ministarstvo. Na ovaj način bi se korisnici upućivali na korišćenje usluge domskog smeštaja u skladu sa svojim potrebama, prema istim uslovima, koristeći sve raspoložive kapacitete za pružanje ove usluge bez obzira na osnivača. Istovremeno, pružaoci usluga se stavljaju u ravnoprvniji položaj i izbegavaju se javne investicije u širenje kapaciteta za pružanje usluge smeštaja u dom.

Evidencija i dokumentacija u Zakonu o socijalnoj zaštiti je oskudno uređena. Imajući u vidu obim i raznovrsnost stručnih postupaka, prava o čijem priznavanju se odlučuje, vidova podrške koji se pružaju, a pre svega osetljivost ličnih podataka korisnika i njihovih porodica, radi se o veoma važnom segmentu Zakona. Izmenama i dopunama se definišu vrste evidencije i registara koji se vode kao i njihov osnovni sadržaj i odgovornosti koje proizilaze. Takođe, na ovaj način se vrši i usaglašavanje sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Uvodi se institut centralnog informacionog sistema socijalne zaštite koji bi objedinio sve registre i omogućio efikasniji stručni rad i nadzor. Na ovaj način se uspostavljaju osnove za delotvorno upravljanje podacima i izveštavanje. Predlaže se uvođenje Godišnjeg izveštaja o socijalnoj zaštiti koji se zasniva na podacima iz evidencije. Sadržaj Godišnjeg izveštaja o socijalnoj zaštiti bi se detaljnije uredio podzakonskim aktom čime bi bio uslovljen kontinuitet u praćenju i evaluaciji sistema i omogućeno kreiranje politika socijalne zaštite na osnovu podataka.

Zakonom o socijalnoj zaštiti predviđeno je donošenje individualnog plana aktivacije korisnika novčane socijalne pomoći. Naime, evidencija korisnika novčane socijalne pomoći ukazuje na značajan broj dugotrajnih korisnika ovog vida podrške koji su radno sposobni. Svrha aktivacije je podrška ovoj grupi korisnika pri uključivanju na tržište rada i preuzimanju odgovornosti za ispunjavanje sopstvenih potreba. Usled, izostanka preciznih odgovornosti svih aktera u donošenju i realizaciji plana aktivacije, ovaj vid podrške nije dao rezultate u dosadašnjoj primeni. Nacrtom izmena i dopuna Zakona, uređen je postupak aktivacije, i odgovornosti svih aktera u tom postupku.

Etički odbor, koji je uspostavljen Zakonom, predstavlja važan segment kvaliteta stručnog rada u socijalnoj zaštiti. Imajući u vidu da je procena potreba korisnika zasnovana prevashodno na stručnim kompetencijama i profesionalnom prosuđivanju stručnog radnika, etičnost ima važnu ulogu. Aktuelne odredbe Zakona koje se odnose na rad etičkog odbora sadrže određene nekonzistentnosti koje su umanjivale efekte i ograničavale delovanje u oblasti koja je data u nadležnost ovom telu. Nacrtom izmena i dopuna Zakona predviđeno je uređenje rada etičkog odbora u smislu nadležnosti i poslova koji su mu povereni kao i mere profesionalne odgovornosti koje izriče Etički odbor.

Republički zavod za socijalnu zaštitu obavlja razvojne savetodavne i istraživačke poslove u socijalnoj zaštiti kao i poslove stručne podrške i akreditacije programa obuka odnosno programa pružanja usluga socijalne zaštite. Postojećim odredbama Zakona su obuhvaćeni poslovi koje Zavod kontinuirano obavlja ali su izostavljene odgovornosti Zavoda u smislu ishoda rada koji se očekuju. Izmenama i dopunama Zakona predlaže se definisanje opštih i posebnih nadležnosti Zavoda. Predlaže se da Zavod pored akreditacije programa obuka i programa pružanja usluga, preuzme odgovornost za eksternu superviziju, utvrđivanje stručno metodoloških uputstava i izradu Godišnjeg izveštaja socijalne zaštite uključujući prikupljanje i obradu podataka kao i njihovo prevođenje u utvrđene indikatore. Od Zavoda se očekuje značajnija uloga u stručnom usklađivanju sistema socijalne zaštite, imajući u vidu da se upravne odgovornosti nalaze na centralnom, pokrajinskom i nivou lokalnih samouprava kao i da pružaoci usluga potiču iz javnog, nevladinog i privatnog sektora. Imajući u vidu prethodna očekivanja kao i da Zavod obavlja stručne poslove koji iziskuju primenu posebnih metoda i saznanja predlaže se Nacionalni zavod za socijalnu zaštitu kao posebna organizacija državne uprave, čime bi se ujedno usaglasile konkretne odredbe Zakona o socijalnoj zaštiti sa Zakonom o državnoj upravi.

Akreditacija programa pružanja usluga je uvedena Zakonom o socijalnoj zaštiti. U tekstu Zakona izostalo je dalje uređivanje ovog instituta tako da se radi o delu propisa koji do sada nije primenjivan. Program pružanja usluga obuhvata aktivnosti čijim sprovođenjem ishodi kod korisnika u smislu ispunjavanja određenih potreba i ublažavanja posledica nepovoljnih okolnosti a radi uključivanja u zajednicu i kao takav predstavlja važan deo sistema kvaliteta usluga. Izostanak primene ovog dela Zakona rezultirao je smanjenim intenzitetom unapređenja stručnog rada i delom onemogućio nadzor nad stručnim radom. Nacrtom izmena i dopuna Zakona, uređena je ova oblast kao i postupak akreditacije koji je u većem delu istovetan postupku akreditacije programa obuka.

Tokom implementacije Zakona o socijalnoj zaštiti uočena je potreba za stručnom podrškom koja proizilazi iz složenosti, raznolikosti i obima stručnih postupaka koji se vode u socijalnoj zaštiti. Takođe praksa stručnog rada se razlikuje u zavisnosti od organizacije u kojoj se sprovodi. Dodatno, pluralizacija pružaoca usluga i različiti nivoi upravnog odlučivanja postavili su brojne izazove u socijalnoj zaštiti. Nasuprot praksi u srodnim sistemima, poput obrazovanja ili zdravlja, socijalna zaštita nema dekoncentrisanu organizaciju na nivou upravnih okruga čijim prisustvom bi se obezbedio i uravnotežio kvalitet stručnog rada. Eksterna supervizija koja je predložena Nacrtom predstavlja dekoncentrisan vid stručne podrške stručnim radnicima, organizacijama i organima delatnost od značaja za socijalnu zaštitu sa ciljem postizanja strukturne integracije svih aktera u sistemu socijalne zaštite, unapređenja pružanja usluga i primene mera socijalne zaštite i postizanja maksimalnih performansi socijalne zaštite. Očekuje se da bi se primenom ovog predloga podigao nivo kvaliteta, unapredila unutrašnja i međusektorska saradnja kao i opšta efikasnost sistema.

Nacrt izmena i dopuna Zakona predlaže uvođenje stručno metodoloških uputstava. Naime, u prethodnim godinama je ponuđen niz priručnika u različitim oblastima rada koji je obuhvaćen socijalnom zaštitom. Imajući u vidu da sa jedne strane postoji izražena potreba za ovim vidom jačanja kompetencija, ponuđeni materijali su prihvaćeni kao značajna podrška u radu. Sa druge strane sadržaj distribuirane građe nije utvrđivan u definisanom postupku tako da je došlo do diseminacije informacija različitog sadržaja što je ugrozilo kvalitet stručnog rada i razvilo nesigurnost stručnih radnika. Uređivanje postupka utvrđivanja stručno metodoloških uputstava, odgovornosti za sadržaj i stavljanje u institucionalni okvir rezultiralo bi višim stepenom kvaliteta, ujednačavanjem prakse i osnaživanjem stručnih radnika.

Prema odredbama Zakona o socijalnoj zaštiti i Zakona o državnoj upravi U oblasti socijalne zaštite vrši se inspekcijski nadzor i nadzor nad stručnim radom ustanova socijalne zaštite i drugih pružaoca usluga socijalne zaštite odnosno inspekcijski nadzor i nadzor nad radom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje državna uprava. Odredbama Zakona nisu precizno određene odgovornosti u odnosu na sprovođenje nadzor i delom njegov sadržaj. Izostala su određena ovlašćenja u vršenju nadzora posebno u delu koji se odnosi na ilegalno pružanje usluga socijalne zaštite. Izmenama i dopunama je predloženo otklanjanje uočenih nedostataka i izvršeno je usaglašavanje sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Predloženo je formiranje Inspektorata kao organizacije u sastavu Ministarstva, što je u skladu sa brojnim domaćim i međunarodnim preporukama i organizaciono su objedinjene sve vrste nadzora sa ciljem povećanja efikasnosti. Iz istog razloga je predviđeno osnivanje podružnica inspektorata izvan sedišta organa čime se postiže dinamičnija komunikacija sa nadziranim subjektima.

Tokom implementacionog perioda uočen je niz nekonzistentnosti čije je otklanjanje predloženo u Nacrtu. Uput kojim je propisano upućivanje korisnika na korišćenje usluge je zamenjen rešenjem jer se radi o primeni opšteg upravnog postupka. Zakonom su predviđene socijalno zdravstvene ustanove iako se u ustanovam socijalne zaštite pružaju zdravstvene usluge u skladu sa Zakonom kojim je uređena zdravstvena zaštita. Predloženo je uklanjanje socijalno zdrvstvenih ustanove iz teksta zakona a pružanje zdravstvenih usluga u ustanovama socijalne zaštite je dodatno uređeno. Dalje, dodatak za tuđu negu i pomoć se smatra prihodom korisnika pri određivanju učešća korisnika u ceni usluga izuzev usluge smeštaja u drugu porodicu. Na ovaj način se vrši dvostruko angažovanje sredstava u istu svrhu što je otklonjeno u predloženim izmenama i dopunama.

Član     1.         Predviđeno je da Republički zavod za socijalnu zaštitu nastavi sa radom kao Nacionalni zavoda za socijalnu zaštitu.

Član     2.         Usklađuju se delatnosti ustanova socijalne zaštite sa uvođenjem novih ustanova u Zakon i promenama kod zavoda za socijalnu zaštitu

Član     3.         Predloženim izmenama i dopunama vrši se usklađivanje Zakona sa odredbama Zakona o zaposlenima u javnim službama i ostvaruje se primereni uticaj nadležnog ministarstva na rad i organizaciju centara za socijalni rad u delu obavljanja poslova koji su povereni od strane Republike Srbije.

Član     4.         Izmenom i dopunom člana 13. vrši se usklađivanje sa Zakonom o zaposlenima u javnim službama.

Član     5.         Postojećim odredbama zakona je uređeno da se u centru za socijalni rad obezbeđuju usluge socijalne zaštite. S obzirom da, u kontekstu ovog zakona, obezbeđivanje usluga socijalne zaštite označava odgovornost za uspostavljanje usluga i njihovu dostupnost građanima, aktuelno rešenje može navesti na zaključak da se radi o nadležnosti Centra za socijalni rad. Obezbeđivanje usluga socijalne zaštite je nadležnost Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave kao organa uprave.

Član     6.         Uređuje se delatnost zavoda za socijalnu zaštitu, uvodi se Nacionalni zavod za socijalnu zaštitu i omogućava se formiranje pokrajinskih i lokalnih zavoda. Dodavanjem člana 16a. uvode se Centar za decu, mlade i porodicu centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima koji nisu bili ustanovljeni Zakonom. Centar za decu, mlade i porodicu bi nastao transformacijom određenog broja ustanova za smeštaj dece dok centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima deluje na osnovu rešenja nadležnog ministra ali rad ove ustanove nije uređen Zakonom. Istim članom se navodi Centar za porodični smeštaj i usvojenje čiji je rad uređen kasnijim odredbama Zakona ali nije obuhvaćen u osnovnim odredbama.

Član     7.         Vrše se izmene člana 20. radi usklađivanja Programa unapređenja socijalne zaštite sa Zakonom o planskom sistemu.

Član     8.         Dodatno su uređeni oblici nadzora koji se vrše u socijalnoj zaštiti a u skladu sa kasnijim odredbama i potrebom da se Zakon usaglasi sa odredbama Zakona o inspekcijskom Nadzoru.

Član     9.         Dodatno su precizirani izvori sredstava za obavljanje delatnosti socijalne zaštite kao i način njihovog korišćenja.

Član     10.       Uređeno je vođenje evidencije i uspostavljeni su odgovarajući registri kao i odgovornosti za vođenje evidencije i upravljanje podacima. Uveden je centralni informacioni sistem koji objedinjava sve registre.

Član     11.       U članu 40. uvedene su usluge lični pratilac deteta, predah smeštaj kao i grupa usluga intenzivne podrške porodici u riziku od izmeštanja dece. Savetovanje hranitelja je izbačeno jer hranitelji nisu korisnici u sistemu socijalne zaštite niti je savetovanje hranitelja usluga socijalne zaštite već poveren posao koji obavlja centar za porodični smeštaj i usvojenje.

Član     12.       U članu 43. koji uređuje usluge procene i planiranja dodaju se usluge procene i planiranja koje pruža centar za zaštitu žrtava trgovine ljudima koji se uvodi izmenama i dopunama Zakona.

Član     13.       Dodavanjem člana 46a uređuju se usluge intenzivne podrške porodici u riziku od izmeštanja dece.

Član     14.       Dodaju se usluga predah smeštaja u grupu usluga smeštaja

Član     15.       Izuzima se obaveza sticanja licence za pružanje usluge porodičnog smeštaja koju pružaju srodnici ali i druga lica kada je to u interesu korisnika jer se izbor hranitelja vrši u postupku procene podobnosti saglasno Porodičnom zakonu. Na ovaj način su usaglašeni Zakon o socijalnoj zaštiti i Porodični zakon te je postavljen osnov da se podzakonskim aktom, koji proizilazi iz oba zakona, bliže urede standardi za procenu podobnosti hranitelja

Član     16.       Izmenama u članu 51. otklanja se zabuna da je zdravstvena zaštita sadržajni deo usluge smeštaja. Zdravstvena zaštita se pruža u ustanovama socijalne zaštite ali nije deo usluge socijalne zaštite već se obezbeđuje pružanjem zdravstvenih usluga.

Član     17.       Član 52. se dopunjava ostalim uslugama socijalne zaštite kojima se teži ka ispunjenju potreba korisnika pre nego što se pruži usluga smeštaja. Postojećim rešenjem se stekao utisak da se termin usluge u zajednici odnosi samo na grupu usluga "dnevne usluge u zajednici"

Član     18.       U članu 53 je otklonjena tehnička greška u rečenici.

Član     19.       U članu 54. postojeće rešenje je postavljalo ograničenje u pogledu broja korisnika ustanove. Kako se radi o nameri da se obezbedi human i funkcionalan ambijent u kom borave korisnici, ograničenje ne treba da se odnosi na ustanovu kao pravno lice već na objekat u kome borave korisnici. Sasvim je prihvatljivo da jedna ustanova raspolaže sa više objekata. Istim članom je ograničenje broja dece u objektu, u kom se pružaju usluge smeštaja, smanjeno sa 50 na 25.

Član     20.       Uvođenjem centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima, stvorena je potreba da se ova organizacija navede u Zakonu kao pružalac usluge neodložne intervencije.

Član     21.       Izmenama člana 59. uređeno je pružanje zdravstvenih usluga u ustanovama socijalne zaštite koje pružaju uslugu smeštaja.

Član     22.       Obrisan je član 60. koji je definisao socijalno zdravstvene ustanove. Socijalno zdravstvene ustanove su definisane kao organizacije u kojima se pružaju i socijalne i zdravstvene usluge. Za ovakvim rešenjem nije bilo potrebe jer se, po prirodi delatnosti, zdravstvene usluge pružaju u svim ustanovama socijalne zaštite za smeštaj korisnika.

Član     23.       Izmenama člana 63. dopunjen je sadržaj mreže ustanova socijalne zaštite. Dodat je član 63a kojim se definiše Mreža ovlašćenih pružaoca usluge domskog smeštaja.

Član     24.       Promenama člana 64. koji uređuje nabavku usluga socijalne zaštite, usaglašene su ove odredbe sa izmenama u ostalim članovima koje se odnose na usluge, pružaoce i Mrežu ovlašćenih pružaoca usluge domskog smeštaja.

Član     25. do 27.        Aktuelnim rešenjem je predviđeno upućivanje korisnika na korišćenje usluge na osnovu uputa. Imajući u vidu da se postupak upućivanja sprovodi u upravnom postupku, bilo je potrebno preinačiti uput u rešenje, shodno Zakonu o opštem upravnom postupku.

Član     28.       Promenama u članu 72. uvodi se mogućnost upravnog poravnanja radi izbegavanja postupka pred sudom pri utvrđivanju obaveze srodnika da izdržava korisnika. Naime, važeće rešenje je podrazumevalo neizostavni sudski postupak između srodnika, čak i u okolnostima kada srodnik koji ima obavezu izdržavanja tu obavezu prihvata.

Član     29.       Dopunama člana 73. postiže se konzistentnost u sprovođenju drugostepenog postupka

Član     30.       Dopunama člana 78. uklanja se neodrživa obaveza pružaoca usluge smeštaja da uslugu pruži i u okolnostima kada nema raspoloživih kapaciteta.

Član     31.       Ispravlja se greška u zakonu kojom je izostavljena posebna novčana naknada

Član     32.       Preciziraju se mere socijalne uključenosti i plan aktivacije radno sposobnih korisnika novčane socijalne pomoći

Član     33.       Izmenama u članu 81. precizira se status lica pod starateljstvom, koje smešteno u porodicu staratelja, pri priznavanju prava na novčanu socijalnu pomoć. Tumačenjem postojećih odredbi mogao se steći pogrešan utisak da navedena lica nisu članovi porodice u smislu priznavanja prava na novčanu socijalnu pomoć.

Član     34. i 35.           Dopunama odredbi člana 83. i 83 ograničavaju se neke od odgovornosti korisnika novčane socijalne pomoći koje su neopravdano bile vremenski neograničene i preciziraju se obaveze. Isti član se dopunjava načinom na koji se utvrđuje vrednost imovine u postupku priznavanja prava na novčanu socijalnu pomoć.

Član     36.       Izvršeno je usaglašavanje sa odredbama kojima se uvodi upravno poravnanje.

Član     37.       Dopunama člana 85. preciznije su uređuju okolnosti u kojima korisnik ima pravo na uvećanu novčanu socijalnu pomoć u delu koji se odnosi na sprovođenje mera socijalnog uključivanja i školovanja. Definiše se jednoroditeljska porodica u smislu ostvarivanja prava na novčanu socijalnu pomoć.

Član     38.       Dopunjena su prava i dužnosti korisnika novčane socijalne pomoći u članu 86. sa preciznijim odredbama koje se odnose na zapošljavanje korisnika.

Član     39. i 40            Dodatno se preciziraju odredbe člana 94. koje se odnose na ostvarivanje prava na dodatak za tuđu negu i pomoć, a koje su postojećim tekstom bile podložne različitom tumačenju

Član     41.       Izmenama i dopunama člana 96. dodatno se precizira postupak preispitivanja prava i uslovi za prestanak prava korisnika na novčanu socijalnu pomoć.

Član     42.       Član 98. se briše jer mirovanje prava na novčanu socijalnu pomoć, protokom vremena, menja okolnosti pod kojima je pravo ostvareno te je nužno potrebno pokretanje novog postupka za ostvarivanje prava.

Član     43.       Izvršeno je pravno-tehničko unapređenje člana 100.

Član     44.       Izmenama i dopunama člana 102. precizirane su odredbe kojima se uređuje sadržaj nalaza i mišljenja centra za socijalni rad u postupku ostvarivanja prava na novčanu socijalnu pomoć.

Član     45.       Dopunama člana 105. precizira se postupak naknade štete u slučaju neosnovanog korišćenja prava na novčanu socijalnu pomoć.

Član     46.       Izmenama u članu 110. uklanja se ograničenje visine jednokratne novčane pomoći jer je primena postojeće umanjila kapacitete podrške korisnicima u okolnostima koje su opravdavale viši iznos jednokratne novčane pomoći

Član     47.       Postojeće odredbe člana 115. izazvala su različita tumačenja u postupku registracije ustanova čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave. Iz aktuelnog teksta se može steći utisak da ustanova koja pruža usluge socijalne zaštite u lokalnoj zajednici ne može da se upiše u registar nadležnog organa pre nego što stekne licencu. Imajući u vidu da licencu može da stekne subjekat koji je već registrovan, navedeno tumačenje izaziva prepreke pri osnivanju ustanova u lokalnim zajednicama. Izmenama u članu 115. ove prepreke su otklonjene.

Član     48.       Aktuelnim odredbama Zakona, Centar za socijalni rad može da pruža i druge usluge socijalne zaštite ukoliko nema odgovarajućeg pružaoca usluga. Ovakav pristup je rezultirao određenim vidom sukoba interesa jer se upućivanje na uslugu i korišćenje usluge odvija u istoj organizaciji što razvoj usluga socijalne zaštite zadržava u okviru već postojećih. Takođe, razvijena je praksa da stručni radnici na poslovima javnih ovlašćenja, istovremeno, rade na poslovima pružanja usluga socijalne zaštite što se odražava na kvalitet i posredno dovodi do nenamenskog trošenja sredstava.

Član     49. do 57.        Izvršene su izmene koje su izazvane uvođenjem ustanova socijalne: centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima i centra za centra za decu mlade i porodicu. Utvrđena je delatnost ovih ustanova, poslovi koje obavljaju i poslovi koji su im povereni. Dodatno su precizirane odredbe kojima se uređuju uslovi za imenovanje direktora i usaglašeni sa propisima kojima se uređuju stručne kvalifikacije.

Član     58. i 59.           U članovima 135 i 136 dopunjavaju se odredbe kojima se pored stručnih radnika i stručnih saradnika, u zaposlene u socijalnoj zaštiti uvrštavaju i saradnici. Usaglašeni su uslova za stručnog radnika i stručnog saradnika sa propisima kojima se uređuju stručne kvalifikacije.

Član     60.       Izvršene su korekcije u članu 138. radi usklađivanja sa prethodno predloženim izmenama odredbi Zakona.

Član     61.       Izvršene dopune koje su posledica uvođenja centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima.

Član     62. i 63.           Predložene izmene u članu 143. preciziraju obaveze poslodavaca u socijalnoj zaštiti da snose troškove stručnog usavršavanja u skladu sa planom stručnog usavršavanja. Aktuelnim odredbama je, načelno navedena obaveza i zaposlenog i poslodavca da snose troškove stručnog usavršavanja čime stvoren prostor za neodgovarajuće tumačenje odgovornosti u toj oblasti.

Član     64.       Izvršene dopune koje su posledica uvođenja centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima.

Član     65.       Predložene su izmene odredbi koje detaljnije uređuju struktura članova skupštine Komore socijalne zaštite. Struktura organizacija socijalne zaštite je usled licenciranja novih organizacija, podložna promenama, stoga je ostavljeno da se u skladu sa tim menja struktura članova skupštine Komore putem izmena statuta. Uklonjena je odredba prema kojoj nadležno ministarstvo daje saglasnost na promenu statuta u delu koji se odnosi na poverene poslove. Povereni poslovi se ne utvrđuju statutom što davanje saglasnosti čini suvišnim postupkom.

Član     66.       Izmenjene su odredbe kojima je uređen rad etičkog odbora, propisane su nadležnosti koje su u aktuelnom tekstu nekonzistentne i dodatno je uređen način rada. Izmenjene su odredbe mera profesionalne odgovornosti na način kojim je obezbeđena održivost njihovog izricanja i postizanje očekivanog efekta.

Član     67. i 68.           Otklonjene su nekonzistentnosti u odredbama kojima su uređeni poslovi Komore socijalne zaštite. U važećem tekstu Zakona nije napravljena potrebna distinkcija između izvornih poslova Komore i onih koje Komora obavlja kao poverene. Pored postojećih poverenih poslova koje komora obavlja dodato je vođenje registra pripravnika i volontera.

Član     69. do 71.        Izmene se odnose na prelazak Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu u Nacionalni zavod za socijalnu zaštitu. Uređen su nadležnosti zavoda koje su definisane u oblasti unapređenja unapređuje kvalitet stručnog rada u socijalnoj zaštiti, unapređuje mera socijalne zaštite i unapređuje usluga socijalne zaštite. Uvedene su posebne nadležnosti Zavoda i to eksterna supervizija, izrada godišnjeg izveštaja o socijalnoj zaštiti, akreditacija programa obuka i programa pružanja usluga i utvrđivanje stručno-metodoloških uputstava.

Član     72. do 81.        Izmenama i dopunama članova od 166. do 175. obuhvaćene su sve vrste nadzora u socijalnoj zaštiti. Uspostavljen je Inspektorat socijalne zaštite, kao organizacija u sastavu nadležnog ministarstva, u kom su objedinjeni nadzori koji se vrše u skladu sa Zakonom. Postavljen je osnov za dekoncentraciju inspekcije na dodatna četiri regiona, pored autonomne pokrajine i Grada Beograda u kojima se poslovi nadzora obavljaju kao povereni. Izvršeno je usaglašavanje sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru i postavljeni su osnovni uslovi za inspektore i unutrašnji nadzor.

Član     82. do 84.        Dopunjeni su uslovi za izdavanje ograničene licence kojima se uvažavaju okolnosti ustanova koje us u transformaciji. Preciznije je definisan postupak suspenzije licence i data je mogućnost nadležnom organu da, u skladu sa težinom povrede standarda, oduzme licencu bez prethodne suspenzije.

Član     85. do 87.        Predloženim izmenama i dopunama precizirani su i dopunjeni uslovi za izdavanje licence stručnim radnicima. Pohađanje odgovarajućeg programa obuke prestaje da bude uslov za dobijanje licence jer se potrebne kompetencije utvrđuju polaganjem ispita. Uvodi se uslov kojim je onemogućeno izdavanje licence stručnim radnicima koji su počinili krivično delo koje je nespojivo sa obavljanjem stručnih poslova u socijalnoj zaštiti. Precizirani su uslovi i posledice suspenzije i oduzimanja licence kako bi se postigla konzistentnost odredbi.

Član     88.       Izmenama člana 191. uvodi se stručno-metodološko uputstvo za pružanje određenih usluga odnosno programa pružanja usluga, primenu određenih mera, ili sprovođenje stručnih postupaka. U načelu se propisuje postupak utvrđivanja uputstva i odgovornosti u tom postupku.

Član     89.       Izmenama člana 191. uvodi se Eksterna supervizija čime je izvršena dekoncenteracija centralizovane stručne podrške kao odgovor na složenost sistema socijalne zaštite u vidu odgovornosti na različitim nivoima uprave, pluralizacije usluga i pružaoca usluga kao i složenosti stručnih postupaka.

Član     90.       Izmenama člana 191. uvodi se godišnji izveštaj o socijalnoj zaštiti čime se postavlja osnov za struktuiranu evaluaciju sistema socijalne zaštite i kreiranje politika na osnovu podataka

Član     91. do 98.        Postupak akreditacije, koji se u aktuelnom tekstu Zakona odnosi samo na akreditaciju programa obuka, proširen je na akreditaciju programa pružanja usluga. Tok postupka je administrativno relaksiran a ulogu odbora za akreditaciju, kao stalnog tela, preuzima komisija koja se imenuje za svaki program pojedinačno i ima manje članova.

Član     99.       Dopunama člana 206. izvršeno je usaglašavanje sa predlozima izmena i dopuna kojima su dodatno uređene usluge i ustanove socijalne zaštite. Odgovornost za obezbeđivanje usluga intenzivne podrške porodici u riziku od izmeštanja dece, data je Republici Srbiji.

Član     100.     Izmenom odredbi Zakona kojima se uređuju namenski transferi predlaže se promena prioritetne uloge jedinica lokalnih samouprava u kojima se nalaze ustanove u transformaciji kako bi se izbegla koncentracija korisnika samo u tim opštinama.

Član     101.     Svrstavanjem dodatka za negu i pomoć drugog lica u prihode pri određivanju učešća korisnika u ceni usluga, postiže se, sa jedne starane, konzistentnost, jer je takvo rešenje već primenjeno kod ostalih usluga i sa druge stran, izbegava se dvostruko usmeravanje sredstava u iste namene.

Član     102.     Dopunama člana 214. sredstva za lične potrebe postaju sastavni deo cene usluge.

Član     103.     Izvršeno je usaglašavanje sa odredbama Zakona o opštem upravnom postupku a u skladu sa prethodnim predlozima izmena i dopuna Zakona.

Član     104.     Postojećim kaznenim odredbama dodate su odredbe u slučaju kada pravno lice ne dostavi podatke i dokumentaciju u skladu sa Zakonom, i odredbe usmerene ka odgovornosti stručnih radnika.

Član     105.do 107      Predlažu se izmene prelaznih i završnih odredbi u skladu sa prethodno navedenim izmenama i dopunama Zakona.

IV PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA ZA SPROVOĐENjE ZAKONA

Ne očekuje se da bi sprovođenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona iziskivalo dodatna sredstva u Budžetu Republike Srbije. Iako pojedini instituti čije se uvođenje predlaže izmenama i dopunama Zakona zahtevaju angažovanje sredstava, istovremeno se smanjuju određeni rashodi u budžetu čiji obim značajno prevazilazi potrebu za dodatnim sredstvima.

Procenjuje se da bi se primenom odredbi Zakona, koje omogućavaju aktivaciju radno sposobnih korisnika novčane socijalne pomoći, umanjili postojeći budžetski rashodi po ovom osnovu za, između tri i četiri procenta što ukupno iznosi od 390 do 520 miliona dinara na godišnjem nivou.

Odredbe Zakona kojima se dodatak za negu i pomoć drugog lica uvrštavaju u prihode pri određivanju učešća korisnika u ceni usluge porodičnog smeštaja umanjilo bi rashode, ovom osnovu, za oko 80 miliona dinara godišnje. Ipak, ne bi trebalo očekivati da će se u celokupnom iznosu umanjiti rashodi u Budžetu republike Srbije. Obuhvatanje dodatka za negu i pomoć drugog lica, ličnim prihodima, u postupku određivanja visine učešća korisnika u ceni usluga kreiralo bi potrebu za uvećanjem naknade za rad hranitelja koji pružaju uslugu deci sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom.

Uvođenje usluga intenzivne podrške porodici kao usluge za čije obezbeđivanje je nadležna republika Srbija iziskuje rashode u iznosu od 16 miliona dinara. Ova vrsta povećanja rashoda ima direktnu opravdanost u smanjenju rashoda za uslugu smeštaja u dom. Naime, u prethodnom četvorogodišnjem periodu, tokom modelovanja usluge, kod trećine obuhvaćenih porodica preveniran je smeštaj u dom čime su smanjeni rashodi za pružanje ove usluge u iznosu od 32 miliona dinara na godišnjem nivou.

Završetak razvoja centralnog informacionog sistema sa čijom izradom je započeto kao i uspostavljanje odgovarajućih registara u skladu sa predloženim izmenama i dopunama, iziskuje investiciju u kumulativnom iznosu od 180 miliona dinara u periodu do 2021. godine.

Predloženim izmenama i dopunama Zakona nastaje potreba za angažovanjem dodatnih osam inspektora u Inspektoratu socijalne zaštite koji bi bili angažovani van sedišta organa. Primena ovih odredbi Zakona bi povećalo rashode po ovom osnovu za oko osam miliona dinara godišnje.

Razvoj eksterne supervizije koji je predložen izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti obuhvata angažovanje pet eksternih supervizora koji bi preuzeli nadležnost u administrativnim okruzima čime se proizvode rashodi u iznosu od oko pet miliona dinara godišnje.

V RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Saglasno članu 167. Poslovnika Narodne skupštine ("Sl. glasnik RS", br. 20/12 - prečišćen tekst), donošenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti po hitnom postupku predviđa se usled potreba za usaglašavanjem sa drugim zakonima, planiranja budžeta za 2019. godinu kao i radi ostvarivanja napretka u pridruživanju Evropskoj uniji i ispunjavanja preuzetih obaveza u tom postupku.

Nacrtom izmena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti obuhvaćene su odredbe koje je potrebno usaglasiti sa Zakonom o zaposlenima u javnim službama, Zakonom o planskom sistemu, Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, Zakonom o inspekcijskom nadzoru i Zakonom o državnoj upravi. Posebnu hitnost nalaže usaglašavanje sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru što je bila obaveza svih državnih organa do 30. juna 2018. godine. Imajući u vidu da u sistemu socijalne zaštite deluje više od 200 javnih službi, potrebo je usaglasiti Zakon o socijalnoj zaštiti sa Zakonom o zaposlenima u javnim službama čija potpuna primena započinje 1. januara 2019.

Predložene izmene i dopune obuhvataju aktivnosti koje iziskuju drugačiju alokaciju sredstava u budžetu Republike Srbije kako bi se u 2019. godini omogućilo nesmetano funkcionisanje socijalne zaštite na svim nivoima a u skladu sa predloženim izmenama i dopunama Zakona. Isto tako, predložene izmene i dopune, koje se odnose na evidenciju i izveštavanje, nalažu primenu u okviru kalendarske godine. U tom smislu, donošenje Zakona o izmenama i dopunama zakona nakon početka kalendarske godine uslovilo bi primenu odredbi o evidenciji i izveštavanju tek početkom naradne godine.

Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije predviđeno je usvajanje Zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti za april 2018. godine. Takođe, neke od odredbi nacrta Zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti predviđene su Akcionim planom za poglavlje 23. a krajnji rok za implementaciju je kraj 2018. godine.

ANALIZA EFEKATA ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ ZAŠTITI

Koji problemi se rešavaju propisom?

Aktuelni zakon o socijalnoj zaštiti usvojen je 2011. godine čime je zaokružen desetogodišnji reformski proces u ovoj oblasti. Zakonom iz 2011. obuhvatio je brojna savremena rešenja koja su sistem socijalne zaštite učinila bitno drugačijim od prethodnog. Nakon vremena u kome je dominantan vid podrške predstavljala usluga smeštaja u dom, uveden je pluralizam usluga socijalne zaštite koji je omogućio razvoj usluga koje se pružaju u zajednici odnosno neposrednom okruženju korisnika. Odgovornosti za obezbeđivanje socijalne zaštite su decentralizovane i podeljene između centralne, pokrajinske i lokalne vlasti. Uveden je pluralizam pružaoca usluga, kojim je omogućeno da, pored javnih organizacija, koje su jedine do tada pružale usluge socijalne zaštite, pružaoci usluga postanu i organizacije iz privatnog odnosno nevladinog sektora. Dizajniran je sistem kvaliteta koji se zasniva na standardizaciji usluga socijalne zaštite, sistemu nadzora, akreditaciji programa obuka namenjenih stručnom usavršavanju zaposlenih, akreditaciji programa pružanja usluga i stručnoj podršci.

Tokom sedmogodišnje implementacije Zakona uočeno je nekoliko faktora koji otežavaju njegovu primenu odnosno postizanje očekivanih efekata. Naime, uočen je niz nekonzistentnosti i nedoslednosti koje ne utiču na suštinu rešenja ali otežavaju ili onemogućavaju primenu Zakona a time i postizanje efekata. Dalje, tokom implementacionog perioda promenjeni su neki od Zakona koji se shodno primenjuju u odnosu na odredbe Zakona o socijalnoj zaštiti. Takođe, neka od ponuđenih rešenja nisu dala željene rezultate te je potrebno unaprediti neke od instituta ili uvesti nove kako bi se postigao planirani ishod.

Potreba za unapređenjem efikasnosti i efektivnosti rada centara za socijalni rad obuhvaćena je predlozima koji preciznije uređuju, otklanjaju tehničke nedostatke i nekonzistentnosti u vođenju stručnih postupaka u oblasti priznavanja prava na određene vidove materijalne podrške. Predloženo je onemogućavanje pružanja usluga socijalne zaštite u centrima za socijalni rad izuzev usluge procene i planiranja. Naime, Centri za socijalni rad, su javne službe čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave. Pored obavljanja poslova poverenih od strane osnivača, centar za socijalni rad obavlja poslove poverene od strane Republike Srbije koji u ukupnom obimu poslova centra za socijalni rad imaju udeo od oko 70%. Namera je da se predloženim izmenama i dopunama osigura kvalitet u obavljanju poslova koje je centru za socijalni rad poverila Republika Srbija kao i u poslovima procene i planiranja koji su povereni od strane jedinica lokalne samouprave. Aktuelnim odredbama Zakona, Centar za socijalni rad može da pruža i druge usluge socijalne zaštite ukoliko nema odgovarajućeg pružaoca usluga. Ovakav pristup je rezultirao određenim vidom sukoba interesa jer se upućivanje na uslugu i korišćenje usluge odvija u istoj organizaciji što razvoj usluga socijalne zaštite zadržava u okviru već postojećih. Takođe, razvijena je praksa da stručni radnici na poslovima javnih ovlašćenja, istovremeno, rade na poslovima pružanja usluga socijalne zaštite što se odražava na kvalitet i posredno dovodi do nenamenskog trošenja sredstava.

Podaci o broju dece koja koriste uslugu smeštaja u dom se smanjuju ali je broj dece koja su smeštena u hraniteljske porodice i dalje visok. Takođe, prema podacima centara za socijalni rad povećava se broj postupaka u oblasti porodično pravne zaštite kako u broju postupaka tako i u njihovoj složenosti. Ovo ukazuje na potrebu za jačanjem podrške porodičnim kapacitetima kako bi se preveniralo izmeštanje dece iz porodice i omogućio pravilan razvoj u porodičnom okruženju. Predložene izmene obuhvataju uvođenje usluge intenzivne podrške porodicama u riziku od izmeštanja dece i transformaciju postojeći kapaciteta domova za smeštaj dece u centre za decu mlade i porodicu. Na ovaj način bi se korišćenjem, prevashodno, postojećih resursa stvorili kapaciteti društva za značajniju i delotvorniju podršku porodicama.

Tokom implementacije Zakona evidentiran je konstantno visok broj korisnika na listi čekanja za korišćenje usluge smeštaja u dom, pre svega starijih sugrađana. Aktuelan odgovor na ovaj izazov predviđa javnu nabavku za uslugu smeštaja u okolnostima kada potrebe ne mogu da se ispune angažovanjem javnih kapaciteta. Međutim, sprovođenje javne nabavke uslovljava prethodnu procenu obima i teritorijalnog rasporeda potreba. Imajući u vidu da korisnik ima pravo na slobodu izbora mesta gde će koristiti uslugu, primena ovakvog rešenja dovodi do neodgovarajuće alokacije sredstava i neadekvatnog odgovora na tražnju. Predloženim rešenjem bi se omogućilo formiranje Mreže ovlašćenih pružaosa usluge koju čine svi licencirani pružaoci usluge smeštaja u dom a koji prihvataju da pruže uslugu po uslovima koje propisuje nadležno ministarstvo. Na ovaj način bi se korisnici upućivali na korišćenje usluge domskog smeštaja u skladu sa svojim potrebama, prema istim uslovima, koristeći sve raspoložive kapacitete za pružanje ove usluge bez obzira na osnivača. Istovremeno, pružaoci usluga se stavljaju u ravnoprvniji položaj i izbegavaju se javne investicije u širenje kapaciteta za pružanje usluge smeštaja u dom.

Evidencija i dokumentacija u Zakonu o socijalnoj zaštiti je oskudno uređena. Imajući u vidu obim i raznovrsnost stručnih postupaka, prava o čijem priznavanju se odlučuje, vidova podrške koji se pružaju, a pre svega osetljivost ličnih podataka korisnika i njihovih porodica, radi se o veoma važnom segmentu Zakona. Izmenama i dopunama se definišu vrste evidencije i registara koji se vode kao i njihov osnovni sadržaj i odgovornosti koje proizilaze. Takođe, na ovaj način se vrši i usaglašavanje sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Uvodi se institut centralnog informacionog sistema socijalne zaštite koji bi objedinio sve registre i omogućio efikasniji stručni rad i nadzor. Na ovaj način se uspostavljaju osnove za delotvorno upravljanje podacima i izveštavanje. Predlaže se uvođenje Godišnjeg izveštaja o socijalnoj zaštiti koji se zasniva na podacima iz evidencije. Sadržaj Godišnjeg izveštaja o socijalnoj zaštiti bi se detaljnije uredio podzakonskim aktom čime bi bio uslovljen kontinuitet u praćenju i evaluaciji sistema i omogućeno kreiranje politika socijalne zaštite na osnovu podataka.

Zakonom o socijalnoj zaštiti predviđeno je donošenje individualnog plana aktivacije korisnika novčane socijalne pomoći. Naime, evidencija korisnika novčane socijalne pomoći ukazuje na značajan broj dugotrajnih korisnika ovog vida podrške koji su radno sposobni. Svrha aktivacije je podrška ovoj grupi korisnika pri uključivanju na tržište rada i preuzimanju odgovornosti za ispunjavanje sopstvenih potreba. Usled, izostanka preciznih odgovornosti svih aktera u donošenju i realizaciji plana aktivacije, ovaj vid podrške nije dao rezultate u dosadašnjoj primeni. Nacrtom izmena i dopuna Zakona, uređen je postupak aktivacije, i odgovornosti svih aktera u tom postupku.

Etički odbor, koji je uspostavljen Zakonom, predstavlja važan segment kvaliteta stručnog rada u socijalnoj zaštiti. Imajući u vidu da je procena potreba korisnika zasnovana prevashodno na stručnim kompetencijama i profesionalnom prosuđivanju stručnog radnika, etičnost ima važnu ulogu. Aktuelne odredbe Zakona koje se odnose na rad etičkog odbora sadrže određene nekonzistentnosti koje su umanjivale efekte i ograničavale delovanje u oblasti koja je data u nadležnost ovom telu. Nacrtom izmena i dopuna Zakona predviđeno je uređenje rada etičkog odbora u smislu nadležnosti i poslova koji su mu povereni kao i mere profesionalne odgovornosti koje izriče Etički odbor.

Republički zavod za socijalnu zaštitu obavlja razvojne savetodavne i istraživačke poslove u socijalnoj zaštiti kao i poslove stručne podrške i akreditacije programa obuka odnosno programa pružanja usluga socijalne zaštite. Postojećim odredbama Zakona su obuhvaćeni poslovi koje Zavod kontinuirano obavlja ali su izostavljene odgovornosti Zavoda u smislu ishoda rada koji se očekuju. Izmenama i dopunama Zakona predlaže se definisanje opštih i posebnih nadležnosti Zavoda. Predlaže se da Zavod pored akreditacije programa obuka i programa pružanja usluga, preuzme odgovornost za eksternu superviziju, utvrđivanje stručno metodoloških uputstava i izradu Godišnjeg izveštaja socijalne zaštite uključujući prikupljanje i obradu podataka kao i njihovo prevođenje u utvrđene indikatore. Od Zavoda se očekuje značajnija uloga u stručnom usklađivanju sistema socijalne zaštite, imajući u vidu da se upravne odgovornosti nalaze na centralnom, pokrajinskom i nivou lokalnih samouprava kao i da pružaoci usluga potiču iz javnog, nevladinog i privatnog sektora. Imajući u vidu prethodna očekivanja kao i da Zavod obavlja stručne poslove koji iziskuju primenu posebnih metoda i saznanja predlaže se Nacionalni zavod za socijalnu zaštitu kao posebna organizacija državne uprave, čime bi se ujedno usaglasile konkretne odredbe Zakona o socijalnoj zaštiti sa Zakonom o državnoj upravi.

Akreditacija programa pružanja usluga je uvedena Zakonom o socijalnoj zaštiti. U tekstu Zakona izostalo je dalje uređivanje ovog instituta tako da se radi o delu propisa koji do sada nije primenjivan. Program pružanja usluga obuhvata aktivnosti čijim sprovođenjem ishodi kod korisnika u smislu ispunjavanja određenih potreba i ublažavanja posledica nepovoljnih okolnosti a radi uključivanja u zajednicu i kao takav predstavlja važan deo sistema kvaliteta usluga. Izostanak primene ovog dela Zakona rezultirao je smanjenim intenzitetom unapređenja stručnog rada i delom onemogućio nadzor nad stručnim radom. Nacrtom izmena i dopuna Zakona, uređena je ova oblast kao i postupak akreditacije koji je u većem delu istovetan postupku akreditacije programa obuka.

Tokom implementacije Zakona o socijalnoj zaštiti uočena je potreba za stručnom podrškom koja proizilazi iz složenosti, raznolikosti i obima stručnih postupaka koji se vode u socijalnoj zaštiti. Takođe praksa stručnog rada se razlikuje u zavisnosti od organizacije u kojoj se sprovodi. Dodatno, pluralizacija pružaoca usluga i različiti nivoi upravnog odlučivanja postavili su brojne izazove u socijalnoj zaštiti. Nasuprot praksi u srodnim sistemima, poput obrazovanja ili zdravlja, socijalna zaštita nema dekoncentrisanu organizaciju na nivou upravnih okruga čijim prisustvom bi se obezbedio i uravnotežio kvalitet stručnog rada. Eksterna supervizija koja je predložena Nacrtom predstavlja dekoncentrisan vid stručne podrške stručnim radnicima, organizacijama i organima delatnost od značaja za socijalnu zaštitu sa ciljem postizanja strukturne integracije svih aktera u sistemu socijalne zaštite, unapređenja pružanja usluga i primene mera socijalne zaštite i postizanja maksimalnih performansi socijalne zaštite. Očekuje se da bi se primenom ovog predloga podigao nivo kvaliteta, unapredila unutrašnja i međusektorska saradnja kao i opšta efikasnost sistema.

Nacrt izmena i dopuna Zakona predlaže uvođenje stručno metodoloških uputstava. Naime, u prethodnim godinama je ponuđen niz priručnika u različitim oblastima rada koji je obuhvaćen socijalnom zaštitom. Imajući u vidu da sa jedne strane postoji izražena potreba za ovim vidom jačanja kompetencija, ponuđeni materijali su prihvaćeni kao značajna podrška u radu. Sa druge strane sadržaj distribuirane građe nije utvrđivan u definisanom postupku tako da je došlo do diseminacije informacija različitog sadržaja što je ugrozilo kvalitet stručnog rada i razvilo nesigurnost stručnih radnika. Uređivanje postupka utvrđivanja stručno metodoloških uputstava, odgovornosti za sadržaj i stavljanje u institucionalni okvir rezultiralo bi višim stepenom kvaliteta, ujednačavanjem prakse i osnaživanjem stručnih radnika.

Prema odredbama Zakona o socijalnoj zaštiti i Zakona o državnoj upravi U oblasti socijalne zaštite vrši se inspekcijski nadzor i nadzor nad stručnim radom ustanova socijalne zaštite i drugih pružaoca usluga socijalne zaštite odnosno inspekcijski nadzor i nadzor nad radom, u skladu sa zakonom kojim se uređuje državna uprava. Odredbama Zakona nisu precizno određene odgovornosti u odnosu na sprovođenje nadzor i delom njegov sadržaj. Izostala su određena ovlašćenja u vršenju nadzora posebno u delu koji se odnosi na ilegalno pružanje usluga socijalne zaštite. Izmenama i dopunama je predloženo otklanjanje uočenih nedostataka i izvršeno je usaglašavanje sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru. Predloženo je formiranje Inspektorata kao organizacije u sastavu Ministarstva, što je u skladu sa brojnim domaćim i međunarodnim preporukama i organizaciono su objedinjene sve vrste nadzora sa ciljem povećanja efikasnosti. Iz istog razloga je predviđeno osnivanje podružnica inspektorata izvan sedišta organa čime se postiže dinamičnija komunikacija sa nadziranim subjektima.

Tokom implementacionog perioda uočen je niz nekonzistentnosti čije je otklanjanje predloženo u Nacrtu. Uput kojim je propisano upućivanje korisnika na korišćenje usluge je zamenjen rešenjem jer se radi o primeni opšteg upravnog postupka. Zakonom su predviđene socijalno zdravstvene ustanove iako se u ustanovam socijalne zaštite pružaju zdravstvene usluge u skladu sa Zakonom kojim je uređena zdravstvena zaštita. Predloženo je uklanjanje socijalno zdrvstvenih ustanove iz teksta zakona a pružanje zdravstvenih usluga u ustanovama socijalne zaštite je dodatno uređeno. Dalje, dodatak za tuđu negu i pomoć se smatra prihodom korisnika pri određivanju učešća korisnika u ceni usluga izuzev usluge smeštaja u drugu porodicu. Na ovaj način se vrši dvostruko angažovanje sredstava u istu svrhu što je otklonjeno u predloženim izmenama i dopunama.

Nacrtom izmena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti obuhvaćene su odredbe koje je bilo potrebno usaglasiti sa Zakonom o zaposlenima u javnim službama, Zakonom o planskom sistemu, Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, Zakonom o inspekcijskom nadzoru i Zakonom o državnoj upravi.

Nacionalnim programom za usvajanje pravnih tekovina Evropske unije predviđene su izmene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti. Istim dokumentom predviđeno je suočavanje sa nekoliko izazova koji pripadaju zakonskoj materiji:

-           Radi bolje preraspodele resursa neophodno je da se radno sposobnim korisnicima novčane socijalne pomoći u saradnji sa Nacionalnom službom za zapošljavanje obezbedi adekvatna podrška i funkcionalnije sprovođenje mera socijalne uključenosti. Nakon izmene Zakona o socijalnoj zaštiti potrebno je doneti i podzakonski akt radi funkcionalnije primene svih oblika aktivacije pa i radne aktivacije.

-           Nastavak aktivnosti i snažnog podsticaja lokalnim samoupravama da razvijaju usluge u zajednici kroz namenske transfere sa nacionalnog nivoa posebno najsiromašnijim opštinama i onim opštinama koje na svojoj teritoriji imaju ustanove u transformaciji.

-           Nastavak procesa transformacije ustanova za smeštaj, posebno za lica sa invaliditetom;

-           Jačanje kontrolnih i regulatornih mehanizama, monitoringa i evaluacije

-           Uspostavljanje novih inovativnih i fleksibilnih usluga, uključivanje većeg broja pružalaca usluga iz nedržavnog sektora i povezivanje aktera na lokalnom i nacionalnom nivou;

-           Informaciono povezivanje različitih sektora, čime bi se smanjile administrativne prepreke korisnicima prava iz oblasti socijalne zaštite i skratio rok za ostvarivanje istih. Na ovaj način će se centrima za socijalni rad, u postupcima rešavanja po zahtevima za priznavanje prava, obezbediti uvid u evidencije drugih organa državne uprave i dati mogućnost da sami pribavljaju određene dokaze u postupku, što skraćuje postupak i olakšava pristup, a istovremeno je mehanizam kontrole.

-           Potrebno je uraditi studiju o indikatorima za praćenje stanja u oblasti

Koji ciljevi treba da se postignu donošenjem novog zakona?

Izdvaja se nekoliko opštih ciljeva izmene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti:

9)         Unapređenje kvaliteta usluga i sprovođenja stručnih postupaka u socijalnoj zaštiti.

10)       Razvoj usluga socijalne zaštite koje se pružaju u lokalnoj zajednici.

11)       Otklanjanje pravno-tehničkih nedostataka u postupcima čije sprovođenje je uređeno Zakonom o socijalnoj zaštiti.

12)       Unapređenje mera i usluga podrške porodici i prevencije izmeštanja deteta iz porodice.

13)       Jačanje kompetencija zaposlenih u organima i organizacijama koje obavljaju delatnost socijalne zaštite

14)       Širenje kapaciteta za pružanje usluga u socijalnoj zaštite.

15)       Jačanje kapaciteta za praćenje, evaluaciju i unapređenje sistema socijalne zaštite

16)       Usaglašavanje Zakona o socijalnoj zaštiti sa drugim relevantnim zakonima.

Da li su razmotrene druge opcije za rešavanje problema?

Tokom period implementacije postojećeg Zakona o socijalnoj zaštiti, u kontinuitetu su preduzimane mere za unapređenje sistema u skladu sa odredbama kojima je uređen sistem. Preostali izazovi su izolovani kao oni sa kojima je nemoguće suočiti se bez promena u tekstu Zakona.

Zašto je donošenje zakona najbolje rešenje datog problema?

Suočavanje sa navedenim problemima zahteva primenu niza mera i aktivnosti čiji preduslov za sprovođenje je izmena i dopuna postojećeg Zakona o socijalnoj zaštiti koja se ne može izbeći jer podrazumeva utvrđivanje prava i obaveza za različite subjekte.

Na koga će i kako će najverovatnije uticati rešenja u zakonu?

Izmene i dopune zakona o socijalnoj zaštiti će pre svega uticati na korisnike socijalne zaštite putem unapređenja kvaliteta usluga socijalne zaštite. Usluge socijalne zaštite u Srbiji, izuzimajući usluge procene i planiranja, koristi ukupno oko 50.000 građana

Oko 500 korisnika je svake godine na listi čekanja za korišćenje usluge smeštaja u dom. Uvođenjem mreže ovlašćenih pružaoca usluga domskog smeštaja, kapaciteti privatnog sektora bi ravnopravno učestvovali u pružanju usluge čime bi se nadomestili nedostajući kapaciteti.

Procenjeno je da bi se, u naredne tri godine oko 8000 korisnika novčane socijalne pomoći uključilo na tržište rada, putem dosledne primene mera aktivacije.

Prema iskustvima tokom razvoja usluga porodičnog saradnika, čije se uvođenje predlaže u okviru usluga intenzivne podrške porodici u riziku od izdvajanja dece, oko 150 dece, bi, svake godine, ostalo u svojim porodicama.

Uvođenjem eksternog supervizora bi se unapredio kvalitet pružanja usluga za oko i podstakao bi se razvoj usluga socijalne zaštite u lokalnim zajednicama. Istom merom bi se osnažilo oko 3000 stručnih radnika u socijalnoj zaštiti i oko 400 zaposlenih u lokalnim samoupravama.

Unapređenje rada inspekcije socijalne zaštite bi otklonilo propuste u radu i unapredilo poverenje svih aktera a posebno oko 700.000 korisnika socijalne socijalne zaštite.

Efekat na privredna društva?

Nacrt izmena i dopuna Zakona ne proizvodi veće efekte na privredna društva izuzev razvoja poslovnih aktivnosti pružalaca usluga socijalne zaštite i razvoja tržišta usluga socijalne zaštite.

Kakve troškove će primena zakona stvoriti građanima i privredi?

Ne očekuje se da bi sprovođenje Zakona o izmenama i dopunama Zakona iziskivalo dodatna sredstva u Budžetu Republike Srbije. Iako pojedini instituti čije se uvođenje predlaže izmenama i dopunama Zakona zahtevaju angažovanje sredstava, istovremeno se smanjuju određeni rashodi u budžetu čiji obim značajno prevazilazi potrebu za dodatnim sredstvima.

Procenjuje se da bi se primenom odredbi Zakona, koje omogućavaju aktivaciju radno sposobnih korisnika novčane socijalne pomoći, umanjili postojeći budžetski rashodi po ovom osnovu za, između tri i četiri procenta što ukupno iznosi od 390 do 520 miliona dinara na godišnjem nivou.

Odredbe Zakona kojima se dodatak za negu i pomoć drugog lica uvrštavaju u prihode pri određivanju učešća korisnika u ceni usluge porodičnog smeštaja umanjilo bi rashode, ovom osnovu, za oko 80 miliona dinara godišnje. Ipak, ne bi trebalo očekivati da će se u celokupnom iznosu umanjiti rashodi u Budžetu republike Srbije. Obuhvatanje dodatka za negu i pomoć drugog lica, ličnim prihodima, u postupku određivanja visine učešća korisnika u ceni usluga kreiralo bi potrebu za uvećanjem naknade za rad hranitelja koji pružaju uslugu deci sa smetnjama u razvoju i osobama sa invaliditetom.

Uvođenje usluga intenzivne podrške porodici kao usluge za čije obezbeđivanje je nadležna republika Srbija iziskuje rashode u iznosu od 16 miliona dinara. Ova vrsta povećanja rashoda ima direktnu opravdanost u smanjenju rashoda za uslugu smeštaja u dom. Naime, u prethodnom četvorogodišnjem periodu, tokom modelovanja usluge, kod trećine obuhvaćenih porodica preveniran je smeštaj u dom čime su smanjeni rashodi za pružanje ove usluge u iznosu od 32 miliona dinara na godišnjem nivou.

Završetak razvoja centralnog informacionog sistema sa čijom izradom je započeto kao i uspostavljanje odgovarajućih registara u skladu sa predloženim izmenama i dopunama, iziskuje investiciju u kumulativnom iznosu od 180 miliona dinara u periodu do 2021. godine.

Predloženim izmenama i dopunama Zakona nastaje potreba za angažovanjem dodatnih osam inspektora u Inspektoratu socijalne zaštite koji bi bili angažovani van sedišta organa. Primena ovih odredbi Zakona bi povećalo rashode po ovom osnovu za oko osam miliona dinara godišnje.

Razvoj eksterne supervizije koji je predložen izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti obuhvata angažovanje pet eksternih supervizora koji bi preuzeli nadležnost u administrativnim okruzima čime se proizvode rashodi u iznosu od oko pet miliona dinara godišnje.

Da li su pozitivne posledice donošenja zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti?

Kao što je upisano u prethodnom delu, izmene i dopune Zakona o socijalnoj zaštiti bi rezultiranje ukupnim smanjenjima rashoda u Budžetu Republike Srbije

Da li zakon stimuliše pojavu novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju?

Nacrtom izmena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti predviđeno je da se onemogući pružanje usluga socijalne zaštite od strane centara za socijalni rad. Implementacija ovog predloga bi rezultirala osnivanjem drugih organizacija, pre svega iz civilnog sektora, koje bi prezele obavljanje ovih poslova i razvoj usluga socijalne zaštite u lokalnim zajednicama.

Osnivanjem Mreže ovlašćenih pružaoca usluge smeštaja izjednačavaju se uslovi za finansiranje pružanja ove usluge, bez obzira na osnivača organizacije koja pruža uslugu. Na ovaj način će se podstaći privatni kapital na osnivanje domova za smeštaj, posebno u slabije ekonomski razvijen delovima Srbije.

Da li su zainteresovane strane imale priliku da iznesu svoje stavove o zakonu?

Zainteresovane strane su imale priliku da se, u nekoliko navrata, upoznaju sa izazovima iz kojih je proistekla potreba za izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, predloženim rešenjima kao i da izraze svoje stavove i predlože unapređenja postojećeg zakonskog okvira. Diskusija o navedenim temama vođena je tokom namenski organizovanih skupova povodom izmena i dopuna Zakona kao i u okviru stručnih skupova koji su za temu imali pojedinačne izazove, obuhvaćene nacrtom izmena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti.

a)         Jedinice lokalne samouprave

Održana su četiri konsultativna skupa sa jedinicama lokalne samouprave. Skup na kome su prisustvoale gradske opštine Beograda, opštine Pančevo, Pećinci, Ruma, Stara Pazova, Kovin, Opovo, Valjevo, Lajkovac, Ub, Bogatić, Vladimirci, Koceljeva, Krupanj, Loznica, Ljubovija, Mali Zvornik, Šabac, Arilje, Bajina Bašta, Kosjerić, Požega, Ljig, Mionica, i Osečina održan je 10. aprila u Beogradu. U Zrenjeninu je održan skup 11. aprila 2018. godine na kome su prisustvovali predstavnici lokalnih samouprava Bač, Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Bečej, Žabalj, Srbobran, Sremski Karlovci, Temerin, Titel, Vrbas, Novi Sad, Alibunar, Bela Crkva, Vršac, Irig, Sremska Mitrovica, Šid, Bačka Topola, Mali Iđoš, Subotica, Apatin, Kula, Odžaci, Sombor, Ada, Kanjiža, Kikinda, Novi Kneževac, Senta, Čoka, Žitište, Zrenjanin, Nova Crnja, Novi Bečej i Sečanj, Kovačica, Plandište, i Inđija. U Nišu je održan sastanak 26. aprila na kome su prisustvoli predstavnici gradskih opština Niša i predstavnici opština Niška Banja, Aleksinac, Gadžin Han, Doljevac, Merošina, Ražanj, Svrljig, Boljevac, Zaječar, Knjaževac, Sokobanja, Aleksandrovac, Brus, Varvarin, Kruševac, Trstenik, Ćićevac, Blace, Žitorađa, Kuršumlija, Prokuplje, Babušnica, Bela Palanka, Dimitrovgrad, Pirot, Leskovac, Bojnik, Vlasotince, Lebane, Medveđa, Crna Trava, Vranje, Vranjska Banja, Bosilegrad, Bujanovac, Vladičin Han, Preševo, Surdulica, Trgovište, Priboj, Prijepolje, Sjenica, Tutin. Poslednji konsultativni sastanak je održan u 27. aprila u Kragujevcu na kome su, pored predstavnika grad domaćina, učestvovali i predstavnici jedinica lokalne samouprave Aranđelovac, Batočina, Knić, Rača, Topola, Lapovo, Velika Plana, Smederevo, Smederevska Palanka, Despotovac, Paraćin, Rekovac, Jagodina, Svilajnac, Ćuprija, Požarevac, GO Kostolac, Veliko Gradište, Golubac, Žabari, Žagubica, Kučevo, Malo Crniće, Petrovac na Mlavi, Bor, Kladovo, Majdanpek, Negotin, Vrnjačka Banja, Kraljevo, Raška, Gornji Milanovac, Ivanjica, Lučani, Čačak, Novi Pazar, Nova Varoš, Užice.

Konsultativni skup u Beogradu je protekao uz izraženo razumevanje učesnika i članova radne grupe za pripremu izmena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti. Većina učesnika prve grupe konsultativnih skupova nisu bili direktno zainteresovani za diskusiju o dekoncentraciji inspekcije jer, prema aktuelnim odredbama Zakona, taj posao uprava Grada Beograda već obavlja kao poveren. Značajno veće interesovanje je izraženo za stručnu podršku i jačanje kapaciteta koje nudi uvođenje eksternih supervizora. Posebnu pažnju je izazvala težnja ka značajnijem i ravnopravnijem učešću domova za smeštaj čiji osnivači pripadaju privatnom sektoru. Razlog tome je istaknuta tražnja za ovom uslugom socijalne zaštite u delu Srbije kojem pripadaju jedinice lokalne samouprave koje su prisustvovale konsultativnom skupu.

Tokom konsultativnog skupa u Zrenjaninu, predstavnici lokalnih samouprava su izrazili interesovanje za uspostavljanjem višeg nivoa kvaliteta usluga putem dinamičnijeg nadzora nad pružanjem usluga socijalne zaštite. Učesnici su istakli predlog o raspoređivanju inspekcije socijalne zaštite u svim opštinama Srbije. Primena ovakvog rešenja na prvom mestu bi iziskivala neopravdano visoke troškove jer bi podrazumevala najmanje desetostruko veći broj inspektora nego što je trenutno angažovano. Zatim, mali broj subjekata nadzora na teritoriji većine opština ne može da opravda angažovanje inspektora u svakoj jedinici lokalne samouprave. Takođe, mali broj subjekata nadzora stvara rizik od razvoja neprimerene bliskosti inspektora i samih subjekata čak i u slučaju raspoređivanja inspektora na nivou upravnih okruga, što je bilo jedno od razmatranih rešenja. Nakon upoznavanja učesnika sa mogućnostima korišćenja potencijala opštinskih službi nadzora u oblasti socijalne zaštite, uloge centara za socijalni rad u postizanju kvaliteta usluga socijalne zaštite a pre svega uloge eksternog supervizora, koji se uvodi predloženim izmenama i dopunama Zakona, postignuta je saglasnost učesnika skupa.

Učesnici skupa u Nišu su istakli zabrinutost za održivost postojećih usluga koje u pojedinim lokalnim samoupravama pružaju centri za socijalni rad što je mogućnost koja se isključuje predloženim izmenama i dopunama Zakona. Prihvaćeni su argumenti za primenu predloženog rešenja koje su izneli predstavnici radne grupe za izmene i dopune Zakona. Uvažena je i činjenica da učestala praksa po kojoj stručni radnici centra za socijalni rad koji poslove centralnog nivoa obavljaju kao poverene a istovremeno pružaju usluge socijalne zaštite, nije razvijena u skladu sa Zakonom. Ipak, iznesena je sumnja u kapacitete drugih organizacija da nastave sa pružanjem usluga koje su razvili neki od centara za socijalni rad. Predstavnici jedinica lokalnih samouprava su istakli značaj razvoja eksterne supervizije kao pristupa koji bi ojačao kapacitete u lokalnim zajednicama i otklonio postojeće nedostatke u radu centara za socijalni rad i pružaoca usluga socijalne zaštite ali i kod organa jedinica lokalne samouprave u delu poslova i nadležnosti koji se odnose na socijalnu zaštitu. Takođe, sa izrazitim odobravanjem je prihvaćen predlog o dekoncentraciji inspekcije socijalne zaštite.

Sastanak sa lokalnim samoupravama u Kragujevcu je istakao u prvi plan rešenje kojim se onemogućava centru za socijalni rad da pruža usluge socijalne zaštite. Uvažavajući razloge primene ovakvog rešenja, prisutne lokalne samouprave su izrazile zabrinutost za obezbeđivanje usluga socijalne zaštite iz svoje nadležnosti u opštinama u kojima nema organizacija koje pružaju usluge socijalne zaštite. Nakon ponuđenog objašnjenja koja se odnose na mogućnost korišćenja kapaciteta susednih jedinica lokalne samouprave kao i mogućnost osnivanja lokalne ustanove za pružanje usluga u zajednici, učesnici skupa su istakli optimistična očekivanja o unapređenju socijalne zaštite putem primene izmena i dopuna Zakona.

b)         Akademska zajednica

Diskusija sa članovima akademske zajednice o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, vođena je 10. maja na Filozofskom fakultetu univerziteta u Nišu i na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu.

Tribini u Nišu su prisustvovali studenti master studija sociologije i socijalne politike kao i profesori, asistenti i saradnici u nastavi. Učesnici su ukazali na učestale zamerke koje se, u javnosti, upućuju centrima za socijalni rad, posebno u delu nadležnosti koje se odnose na izmeštanje dece iz porodice. Radi se o materiji koja se samo delimično uređuje Zakonom o socijalnoj zaštiti a učesnicima je predočeno da se očekuje podizanje efikasnosti delovanja centara za socijalni rad kada se onemogući pružanje ostalih usluga socijalne zaštite u ovim ustanovama. Takođe, diskusija je vođena o efektima interne supervizije u centrima za socijalni rad i različitoj praksi u toj oblasti a učesnici su iskazali očekivanja da će razvoj eksterne supervizije ojačati kompetencije aktera u socijalnoj zaštiti. Eksterna supervizija je bila tema i konferencije na Fakultetu političkih nauka u Beogradu na kojoj su prisustvovali studenti i profesori studija socijalnog rada i socijalne politike. Potvrđena je potreba za obavljanjem poslova koji bi bili dati u nadležnost eksternoj superviziji i očekivanja da će se pozitivno odraziti na međusobnu saradnju svih aktera kao i na generalno jačanje kapaciteta. Ipak, istaknuto je da se radi o konceptu koji značajno prevazilazi i time odstupa od teorijskog koncepta eksterne supervizije.

c)         Organizacije civilnog društva

Konsultativni skup sa organizacijama civilnog društva je održan 18. maja u Beoradu. Prisustvovalo je četrdeset predstavnika organizacija civilnog društva čiji je rad povezan sa socijalnom zaštitom. Nekoliko tema je imalo poseban značaj za većinu učesnika: deinstitucionalizacija, materijalna podrška, finansiranje usluga socijalne zaštite koje se pružaju u lokalnoj zajednici i izveštavanje. Ocenjeno je da je potrebno uložiti sveukupne dodatne napore za podsticanje deinstitucionalizacije ali da je ta oblast na odgovarajući način obuhvaćena postojećim zakonskim rešenjima te da prepreke proizilaze iz nedosledne primene. Iznešeno je niz predloga za unapređivanje materijalne podrške građanima koji su suočavaju sa posledicam siromaštva. Predlozi su usmereni ka posebno ranjivim grupama poput staračkih domaćinstava u ruralnim krajevima, mladih koji se osamostaljuju, porodicama više dece i jednoroditeljskim porodicama. Izneseni predlozi su prihvaćeni sa uvažavanjem ali nisu uvršteni u nacrt izmena i dopuna Zakona jer iziskuju dodatne javne rashode za šta u narednom periodu ekonomske stabilizacije nema odgovarajućeg potencijala. Istaknuta je zabrinutost za dalji razvoj usluga socijalne zaštite koje se pružaju u lokalnoj zajednici. Shodno tome je predlog o osnivanju centara za decu mlade i porodicu prihvaćen sa odobravanjem. Takođe, istaknuta su očekivanja da će dodatno uređivanje mehanizma namenskih transfera unaprediti efikasnost obzbeđivanja usluga za koje su nadležne jedinice lokalne samouprave. Učesnici su pozitivno ocenili predloge kojima se uređuje izveštavanje u socijalnoj zaštiti kao preduslov za unapređenje planiranja u ovoj oblasti.

d)         Stručna zajednica

Tokom konferencije koja je održana u Vrnjačkoj banji 23. maja organizovana je diskusija o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti. Na konferenciji je prisustvovalo više od 200 predstavnika centara za socijalni rad, ustanova socijalne zaštite i drugih pružaoca usluga socijalne zaštite. Predstavnici centara za socijalni rad su izrazili interesovanje za rešenje kojim se onemogućava pružanje usluga socijalne zaštite u centru za socijalni rad, izuzev usluge procene i planiranja. Većina centara za socijalni rad je prihvatila takav predlog sa odobravanjem i uverenjem da će se takvim rešenje dodatno urediti rad u tim ustanovama te da će se postići viši nivo efikasnosti i efektivnosti. Ipak, deo predstavnika centara za socijalni rad je ostao u uverenju da postoje lokalne sredine u kojima će se teško organizovati pružanje usluga socijalne zaštite izvan ustanova koje predstavljaju. Značajan deo diskusije je posvećen proceduralnim pitanjima u stručnim postupcima koje sprovode centri za socijalni rad. Učesnici su izneli niz nekonzistentnosti u Zakonu kao i prepreka koje proizilaze. U okviru ove teme su u potpunosti usaglašeni stavovi i sastavljeni jedinstveni predlozi koji su uvršteni u nacrt izmena i dopuna Zakona. Izraženo je očekivanje da će uvođenje eksterne supervizije doprineti jačanju kompetencija stručnog rada i unaprediti međusobnu saradnju u vertikalnoj i horizontalnoj komunikaciji unutar sistema. Učesnici su izneli brojne prepreke u radu o kojima se nije vodila diskusija jer ne proizilaze iz materije koju reguliše Zakon o socijalnoj zaštiti.

Koje će mere tokom primene zakona biti sprovedene da bi se ostvarili razlozi donošenja zakona?

Preduslov primene odredbi izmena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti je usvajanje predviđenih podzakonskih akata i to:

1.         Pravilnik o bližim uslovima i načinu uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema, registara, vrsti i sadržini evidencija i dokumentacije, načinu vođenja, prikupljanja, čuvanja, unosa, rokovima za dostavljanje i obradu podataka, dostupnosti podataka koji se unose u registre, kao i vrsti statističkih izveštaja na osnovu podataka iz registara u sistemu socijalne zaštite.

2.         Pravilnik o bližim uslovima i standardima za pružanje zdravstvenih usluga u domovima za smeštaj.

3.         Pravilnik o mreži ovlašćenih pružaoca usluge domskog smeštaja.

4.         Pravilnik o kriterijumima i merilima za utvrđivanje učešća srodnika u plaćanju usluga socijalne zaštite koju obezbeđuje Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave za zaključenje upravnog poravnanja.

5.         Pravilnik o načinu namirenja potraživanja, načinu valorizacije i drugim pitanjima od značaja za namirenje potraživanja.

6.         Pravilnik o bližim uslovima i načinu rada Inspektorata socijalne zaštite, načinu vršenja nadzora u skladu sa ovim Zakonom, načinu vođenja i sadržaju evidencije i dokumentacije u vršenju nadzora, oblicima i načinu vršenja unutrašnje kontrole inspekcije.

7.         Pravilnik o standardima i načinu sprovođenja postupka akreditacije i donošenju stručne ocene Komisije za akreditaciju programa obuka i programa pružanja usluga.

8.         Pravilnik o sadržini i izgledu sertifikata o uspešno završenoj obuci po akreditovanom programu obuke u socijalnoj zaštiti.

9.         Pravilnik o sadržaju godišnjeg izveštaja o socijalnoj zaštiti.

10.       Uputstvo o metodologiji prikupljanja i obrade podataka za godišnji izveštaj o socijalnoj zaštiti.

11.       Uputstvo o načinu rada eksterne supervizije u socijalnoj zaštiti.

Predložene izmene i dopune bi izazvale i određeno usaglašavanje postojećih podzakonskih akata.

Onemogućavanje pružanje usluga socijalne zaštite u centrima za socijalni rad bi izazvalo potrebu za dodatnom podrškom jedinicama lokalne samouprave u kojima se ovakva praksa ustalila. U tom smislu, Zavod za socijalnu zaštitu bi održao set instruktivnih sastanaka sa ciljem ojačavanja kompetencija jedinica lokalne samouprave pri obezbeđivanju usluga socijalne zaštite iz njihove nadležnosti.

Osnivanju centara za decu mlade i porodicu prethodila bi izrada plana transformacija ustanova za smeštaje dece kako bi se iskoristili postojeći kapaciteti. U ovim ustanovama su, prethodnih nekoliko godina razvijane kompetencije za pružanje usluga intenzivne podrške porodici u riziku tako da bi primena izmena i dopuna Zakona predstavljala nastavak aktivnosti čija je realizacija već započeta.

Uspostavljanje novih instituta u Zakonu – eksterne supervizije, akreditacije programa pružanja usluga, stručno-metodoloških uputstava i godišnjeg izveštaja o socijalnoj zaštiti, zahtevalo bi niz razvojnih aktivnosti za koje će biti obezbeđena podrška konsultanata.

Izvor: Vebsajt Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, 08.07.2018.