Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ROBNIM BERZAMA: Uvodi se red u trgovanju poljoprivrednim dobrima, te je prodaja žitarica moguća samo preko berze, Posao dosad radile i agencije koje nisu garantovale cenu i isporuku


Poljoprivrednici u Srbiji, zadruge i gazdinstva više neće moći da prodaju svoju robu preko raznih agencija i firmi koje su se bavile posredovanjem u trgovini žitaricama. Na snagu je stupio Zakon o robnim berzama ("Sl. glasnik RS", br. 52/2019), kojim više nijedna ustanova koja nije registrovana kao berza ne može da se bavim takvim poslovanjem. Ranije, u našoj zemlji, ovakav zakon nikada nije postojao.

I dok su se pojedini poljoprivredni proizvođači požalili da više ne mogu da dođu do dobre cene i potrebne količine prometovane robe, nadležni smatraju da se konačno uvodi red.

- Od sada, svi koji budu hteli da trguju, da objavljuju cene, moraće da se registruju kao berza - objašnjava Miloš Janjić, direktor Produktne berze u Novom Sadu. - Ne možemo više da se igramo tržišta. Moraju da postoje pravila, minimalan kapital, brokeri. Poljoprivrednici, takođe, mogu da budu ravnopravni učesnici u trgovini, a ne samo velike kompanije. Novi Zakon se odnosi najviše na one koji su organizatori tržišta, da snose tu odgovornost.

Prema rečima Janjića, kada neko prodaje sto tona kukuruza mora da postoji neka garancija da će ta roba biti isporučena i da će biti dobrog kvaliteta. Poenta berze je u tome da postoje dostupne i kvalitetne informacije.

- Novi Zakon bi trebalo da podigne berzanski nivo rada - smatra Janjić. - I mi moramo da se uskladimo s novim pravilima. Ne samo agencije i portali, ukoliko žele da postanu berza.

Kako je ispričao Žarko Galetin, agrarni analitičar, nijedna ustanova ne sme da radi berzanske poslove ako nije registrovana kao takva. Iako su drugi propisi vrlo strogi, pa se tačno zna ko može da organizuje finansijsko tržište, kod robnih berzi to nije bilo uređeno.

- Produktna berza u Novom Sadu decenijama se bavi ovim poslom, a dešavalo se da se pojavljuju agencije koje su urušile njen kredibilitet - smatra Galetin. - One funkcionišu po principu članstva i imaju najširu bazu klijenata, od poljoprivrednika do zadruga, kombinata, gazdinstava... One primaju elektronski sve ponude i svu tražnju u Srbiji i to objavljuju. Pri tome, kada date neki podatak agenciji vi više niste u obavezi da to i ispunite. Tačnije, kažete jednu cenu, ali posle ne morate po toj ceni i da prodate.

Galetin napominje da takve situacije u berzanskom poslovanju ne smeju da se događaju.

- Ranije nije postojao zakon koji će da obezbedi mehanizam garancije za trgovinu preko berze, a sada je i Narodna banka Srbije učestvovala u izradi zakona - objašnjava Miloš Janjić. - Svako ko organizuje berzu mora da ima posebne, namenske račune. Kad neko uplati novac za robu, te pare stoje dok se žitarice ne isporuče i ne proveri njihov kvalitet. Novac ne može da propadne, jer će biti kod nas dok se ne završi trgovanje.

Agencije žive od članstva, za razliku od berzi koje rade na proviziju. Kako kaže Galetin, problem je i što agencije ne odgovaraju za objavljene podatke o ceni: - Ljudima je interesantno to što agencije sve objavljuju, a kad pozovete, recimo, tog kupca, on više neće da proda robu.

Izvor: Vebsajt Novosti, J. Subin, 11.06.2020.
Naslov: Redakcija