Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O ŠTRAJKU: Sindikati podeljeni oko ponuđenih rešenja


Nacrt zakona o štrajku bolji je od postojećeg rešenja, kaže Slobodan Lalović iz Saveza samostalnih sindikata Srbije, dok Slađana Kiković iz sindikata Nezavisnost kaže da taj sindikat neće učestvovati u javnoj raspravi jer iza Nacrta ne stoji radna grupa i ne veruju da taj tekst može biti popravljen.

Lalović kaže da da je Nacrt zakona blizu toga da bude krovni, ali da su potrebne izvesne popravke za koje očekuje da budu unete na sastanku radne grupe koji bi trebalo da usledi po završetku javne rasprave.

Lalović ističe da postojeći Zakon o štrajku ("Sl. list SRJ", br. 29/96 i "Sl. glasnik RS", br. 101/2005 - dr. zakon i 103/2012 - odluka US) predviđa da minimum proces rada određuje poslodavac što je, kako kaže, apsurdno. Novim zakonskim rešenjem predviđen je novi mehanizam koji isključuje poslodavca iz tog postupka, objašnjava on.

Navodi i da u trenutnom Zakonu stoji da štrajkači ne smeju da ugroze imovinu poslodavca što se može široko tumačiti, a sada je jednom odredbom taj problem otklonjen.

Slađana Kiković iz sindikata Nezavisnost, s druge strane, poručuje da taj sindikat neće učestvovati u javnoj raspravi jer iza tog teksta ne stoji radna grupa. Nacrt zakona, kako kaže, nije dobro rešenje i sumnja da se može popraviti.

Naročito zamera to što su delatnosti od javnog interesa i dalje preširoke i praktično prepisane iz postojećeg Zakona, donetog još 1996. godine.

Delatnosti od opšteg interesa, prema njenim rečima, treba da budu samo one kod kojih bi prekid rada doveo u pitanje bezbednost i zdravlje stanovništva.

Lalović je saglasan da su delatnosti od opšteg interesa široko postavljene, ali smatra da je to od manjeg značaja u odnosu na utvrđivanje minimuma procesa rada.

Kao jednu od primedbi izneo je i to što je štrajk solidarnosti dozvoljen samo u okviru iste delatnosti što je, prema njegovim rečima, besmisleno.

Izvor: Vebsajt N1, 11.05.2018.
Naslov: Redakcija