Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI: Uz zahtev za povraćaj viška ili pogrešno plaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, poreski obveznik - fizičko lice podnosi i rešenje Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje o utvrđenom pravu na povraćaj doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje


Ni posle osam dana otkako je Zaštitnik građana javno saopštio da Poreska uprava i Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje moraju da vrate sve preplaćene doprinose zaposlenima koji su ih sami sebi uplaćivali, a potom je to za njih uradila i država - oštećeni nemaju informaciju kome da se jave. Ćute i poreznici i penzijski fond, prebacujući odgovornost s jednih na druge.

Zaštitnik građana je inače početkom meseca pozvao poreznike i penzijski fond da nađu način da se građanima vrati novac kojim su preplatili doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. On je najpre Poreskoj upravi savetovao da se po službenoj dužnosti obrati PIO fondu sa zahtevom za donošenje rešenja o utvrđenom pravu građana koji su se žalili da im se vrati višak plaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, a RF PIO je pozvao da postupi po zahtevu Poreske uprave.

Potrebno je, kako je naveo u preporukama, da dva organa uspostave mehanizam međusobne saradnje i preduzmu mere iz svoje nadležnosti radi sprečavanja sličnih propusta u radu organizacionih jedinica u sastavu tog organa. Zaštitnik je, inače, kako se navodi u saopštenju koje je dostavio medijima, postupao po pritužbama većeg broja građana. Kako su naveli u pritužbama, kao zaposleni u državnim i društvenim preduzećima, u situaciji kada im poslodavac nije uplaćivao doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, bili su prinuđeni da iz sopstvenih sredstava umesto njega uplate neuplaćene doprinose kako bi ostvarili pravo na penziju. Po instrukcijama PIO fonda, uplaćivali su doprinose na PIB poslodavca, a ne na JMBG zaposlenog. Neuplaćene doprinose naknadno je uplatilo i Ministarstvo finansija iz stečajne mase, a što je i bio povod da građani od Poreske uprave zatraže povraćaj više plaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Zaštitnik građana je inače utvrdio da je Poreska uprava odbila zahteve građana, navodeći kao razlog da uplate nisu evidentirane na JMBG zaposlenog, te u poreskom računovodstvu ne postoji pretplata, a to je upravo suprotno instrukcijama koje su dobili od PIO fonda da doprinose uplaćuju na PIB poslodavca.

Upitani kako će se obeštetiti svi oni kojima su dva puta uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, u Poreskoj upravi kažu da je Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 86/2019), koji je u primeni od decembra prošle godine, propisano da "uz zahtev za povraćaj viška ili pogrešno plaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, poreski obveznik - fizičko lice podnosi i rešenje Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje o utvrđenom pravu na povraćaj doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje".

Imajući u vidu odredbe Zakona i navedene preporuke Zaštitnika građana, Poreska uprava će, po službenoj dužnosti, zahtevati od Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje donošenje rešenja o utvrđenom pravu za povraćaj viška plaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, na osnovu kojih će u predmetima u kojima je postupak u toku odlučivati o zahtevima za povraćaj plaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Takođe, u skladu sa navedenim preporukama Zaštitnika građana, Poreska uprava će inicirati mehanizam međusobne saradnje sa Republičkim fondom za penzijsko i invalidsko osiguranje u svim zajedničkim pitanjima i mehanizam razmene podataka i obaveštenja potrebnih za rad u cilju lakšeg ostvarivanja prava građana.

Đorđe Popović, beogradski advokat, kaže da su oštećeni radnici pre poreznika i PIO fonda morali da tuže poslodavca i firmu u kojoj su radili, a koja im nije na vreme uplatila doprinose, a imala je po zakonu obavezu da to učini.

- Čim su prvi put saznali, a to je verovatno bilo dok su još radili, da im doprinosi za PIO nisu uplaćeni, zaposleni su morali da tuže firmu i od poslodavca traže da im ovo pitanje reši. Osim toga, pitanje je i kako je Poreska uprava mogla da primi uplate zarade od poslodavaca koji nije uplatio i doprinose, kada je to protivzakonito, baš zato da se ovakve stvari ne bi ponavljale - kaže on.

Kako se nezvanično saznaje, zaposleni će pre ili kasnije biti obeštećeni. Problem je nastao zbog izmena zakona koji uređuju ovu oblast. Naime, do promene zakona, zaposlenima čije su firme otišle u stečaj novac za doprinose uplaćivao se iz stečajne mase. Od 2018. godine, kada je promenjen Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018, 46/2019 - odluka US i 86/2019), penzijski fond ne može da obračunava iznos doprinosa, nego poreznici.

I dok oštećeni čekaju da im se vrati novac, ostaje nejasno zašto je iko savetovao radnike da uplaćuju doprinose na PIB poslodavca, a ne svoj matični broj i kako će se sada utvrditi pojedinačna visina uplaćenih doprinosa.

Neverovatno je, kaže izvor upućen u celu stvar, i da se u trenutku kada svi govore o digitalizaciji i umrežavanju ni poreznicima ni PIO fondu u kompjuteru nije signaliziralo da su doprinosi po tom osnovu već uplaćeni, čime bi se cela stvar predupredila.

Izvor: Vebsajt Politika, Jasna Petrović-Stojanović, 11.03.2020.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija