Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O BEZBEDNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA: Još se ne nazire rešenje za novonastale probleme prilikom registracije vozila zbog netačnih podataka. Agencija za bezbednost saobraćaja navodi da je ispravka svih pogrešnih podataka propisana zakonom


Rešenje problema, sa kojima se ovih dana suočavaju vozači u Srbiji prilikom registracije automobila zbog ranije unetih netačnih podataka u saobraćajne dozvole, još se ne nazire. Jer sve nadležne institucije ističu da nisu odgovorne i da rade po slovu zakona, počevši od MUP, do Agencije za bezbednost saobraćaja.

Po toj logici, građanima preostaje samo da ćute i plaćaju ispravljanje netačnih podataka iz saobraćajnih dozvola za koje su oni najmanje krivi. Da takvo stanje nikako nije održivo, jasno je bilo i iz brzog reagovanja ministarke saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture Srbije Zorane Mihajlović.

- Bezbednost vozača u saobraćaju je nešto na čemu insistiram, ali nije logično da oni plaćaju tuđe greške - rekla je Mihajlović.

U Agenciji za saobraćaj Srbije kažu da je postupak ispravke pogrešno upisanih podataka propisan Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009, 53/2010, 101/2011, 32/2013 - odluka US, 55/2014, 96/2015 - dr. zakon i 9/2016 - odluka US - dalje: Zakon) i da oni postupaju samo shodno Zakonu.

Zbog takvog, neuređenog stanja u oblasti tehničkog pregleda najviše gube građani kojima je ugrožena bezbednost, pri čemu moraju bespotrebno da plaćaju i raznorazne namete i takse, ali i država koja zbog neplaćenih poreza gubi oko milijardu dinara godišnje - kaže Trifun Stojanović, predsednik Udruženja tehničkih pregleda Srbije.

Stojanović objašnjava da je problem nastao još 2009. godine kada je donet Zakon, a nisu usvojeni ni odgovarajući pravilnici koji regulišu ovu oblast.

Tako član 341. Zakona propisuje da "Bliže propise za sprovođenje ovog zakona određuje ministar unutrašnjih poslova u roku od šest meseci."

U Srbiji, koja ima oko dva miliona vozila, delatnošću tehničkog pregleda bavi se oko 1.300 firmi!

U Hrvatskoj, na primer, koja ima nešto manje vozila - oko 1,9 miliona, registrovana je samo 161 linija tehničkog pregleda. Još bolja ilustracija nesrazmernog broja TP i vozila je Turska, koja ima 280 linija TP i oko 18 miliona vozila! Očigledno je zašto onda mnogima ne odgovara da se ova oblast, od suštinskog značaja za bezbednost saobraćaja, uredi. Ceh na kraju uvek plaćaju vozači.

Zato je i moguće da se posle više godina registracije jednog te istog vozila vlasnik iznenadi kada mu na liniji tehničkog pregleda saopšte da vozi automobil sa manje sedišta nego što je mislio, da je težina vozila upisana pogrešno i slično...

- Nedostaje mnogo toga, pa i odluka o najnižoj ceni tehničkog pregleda - kaže Vlada Marinković, iz Nacionalne asocijacije tehničkih pregleda (NATEP). - Zato je moguće da vam, na primer, za 20 evra na pojedinim linijama tehničkih pregleda upišu koliko god vi hoćete sedišta.

Naime, nije određena najniža cena rada, pa je omogućeno nesavesnim preduzećima da uslugu tehničkog pregleda vozila obavljaju besplatno (zarađuje se od procenta prodate polise osiguranja), a po pravilu vlasnik ni ne dotera svoje vozilo na liniju pregleda. Sve se obavi "kroz papire", pa je tako i moguće upisivanje i netačnih podataka.

Marinković kaže da su sva udruženja do sada više puta slala razne dopise, molbe i predloge nadležnima, ali da pomaka nije bilo. Nagomilavali su se samo problemi.

- Od sedišta, prikolica, folija na staklima, pojaseva, do kabina za traktore, spisak muka i nas i vlasnika vozila je podugačak. Skoro da više i ne verujemo da će se bilo šta promeniti - kaže Marinković.

U udruženjima ističu i da su oni koji rade pošteno na ivici rentabilnosti i da zbog nelojalne konkurencije preti zatvaranje velikog broja ovih preduzeća.

Izvor: Vebsajt Novosti, P. Živković, 13.05.2017.
Naslov: Redakcija