Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOZI ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŽELEZNICI I ZAKONA O BEZBEDNOSTI I INTEROPERABILNOSTI ŽELEZNICE: IZMENE PROPISA ZA UBRZANJE REFORMI żELEZNICA I USKLAđIVANJE SA PROPISIMA EU


Osnovni cilj predloženih izmena i dopuna dva zakona iz oblasti železnica je nastavak reformi koje se sprovode u Železnicama i zelezničkom transportu, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zorana Mihajlović.

Obrazlažući u Narodnoj skupštini Republike Srbije predložene izmene i dopune Zakona o železnici i Zakona o bezbednosti i interoperabilnosti železnice, Mihajlović je navela da se novine tiču poboljšanja i povećanja bezbednosti, uspostavljanje konkurencije u železničkom transportu, uvođenje pristupa i korišćenja železničke mreže.

Predlog zakona o izmenama i dopunama zakona o železnicipredviđa liberalizaciju želežničkog saobraćaja, budući da će operaterima biti dostupna svaka deonica na kojoj se odvija saobraćaj.

Vlada Republike Srbije je predložila da se taj zakon donese po hitnom postupku, jer bi u suprotnom bilo značajnih posledica za železnički saobraćaj u Srbiji, ali i za rad 15 privrednih društava za upravljanje javnom želežničkom infrastrukturom i obavljanje javnog prevoza u želežničkom saobraćaju.

Navela je da je neophodno da članice EU železničkim prevoznicima omoguće status samostalnih operatora koji će poslovati na komercijalan način - u skladu sa zahtevima tržišta.

Vlada kaže da je zaostajanje u usklađivanju propisa Srbije koji se odnose na železnički saobraćaj u odnosu na propise EU i zaostajanje u restrukturiranju navedenih železničkih preduzeća, odnosno celokupnog sistema železničkog saobraćaja na teritoriji Srbije, već dovelo do njihove nekompatibilnosti ili neusklađenosti i sa železnicama zemalja u okruženju i sa železnicama zemalja EU.

To je dovelo i do disproporcije u investiranju u železnicu u poređenju sa drumskom infrastrukturom, a razlog tome je što nijedan investitor ne želi da ulaže u nerestrukturisanu, zastarelo organizovanu i neefikasnu železnicu.

"Neke posledice se već sada osećaju, a to je zaobilaženje Koridora 10, kao prirodno najpogodnijeg i najkraćeg puta iz Zapadne Evrope za Tursku i Bliski Istok i skretanje tokova roba na alternativne pravce kroz Rumuniju i Bugarsku", navodi Vlada Republike Srbije.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 09.10.2015.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija