Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZVRŠENJU I OBEZBEĐENJU: Izvršitelji popisuju, plene i prodaju stvari sa one adrese na kojoj je dužnik prijavljen. Ukoliko je lice prijavljeno kao na boravišnoj adresi, izvršitelji ne mogu da plene stvari. Međutim, ako je adresa prijavljena kao prebivalište, ide se u proces dokazivanja, što ide veoma teško


Prijatelj ili član porodice zamolili su vas da ga prijavite na svoju adresu. Međutim, on se nalazi u nevolji i duguje novac, pa izvršitelji dolaze, plene i prodaju vašu imovinu. Iako mnogi ne znaju i ne očekuju ovako nešto, izvršitelji na to, imaju pravo.

Ukoliko nekom od bližih srodnika ili prijatelja želite da učinite uslugu i dobro delo, pa ga iz određenog razloga prijavite na svoju adresu, možete se naći u velikom problemu.

Lice koje je prijavljeno na vašu adresu može imati određena dugovanja, pa prema tome izvršitelji za prinudnu naplatu dugovanja dolaze da popišu, zaplene i prodaju stvari sa one adrese na koju je prijavljeno.

Vlasnik popisanih i zaplenjenih stvari može biti neko drugo lice koje je osobu prihvatilo, odnosno prijavilo na svoju adresu, pa tako ono može ostati bez stvari.

U tom slučaju drugo lice mora da ima račune ili dokaze da mu stvari pripadaju, a to, retko ko ima. Procedura nalaže podnošenje prigovora na izvršiteljski postupak, a dok se dostave dokazi o vlasništvu, stvari već odoše "na doboš".

Advokat Borivoje Borović kaže da postoje načini da se dokaže ko je vlasnik stvari jer postoje podaci kada je neko lice prijavljeno na određenu adresu.

- Ukoliko je lice prijavljeno kao na boravišnoj adresi, izvršitelji ne mogu da plene stvari. Međutim, ako je adresa prijavljena kao prebivalište, ide se u proces dokazivanja, što ide veoma teško – kaže Borović.

Advokat Branko Pavlović kaže da je ovakva plenidba nezakonita i da je zakonodavac u ovom slučaju loš.

- Izvršitelji to tumače, držeći se Zakona o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 106/2015, 106/2016 - autentično tumačenje i 113/2017 - autentično tumačenje) i plene sve stvari. Naši izvršitelji ne uzimaju u obzir da se mora primeniti celina pravnog sistema, a to podrazumeva i načela o savesnosti, poštenju, dobrim običajima, da se ne nanese drugom šteta itd. Izvršitelj ako ima elemente da utvrdi da su to stvari koje pripadaju ljudima koji su tu oduvek prijavljeni, mora da odustane od plenidbe – kaže Pavlović i dodaje – Zakonito dobro postupanje izvršitelja, isključuje takvo ponašanje.

Pavlović naglašava da je kod nas izvrnuto tumačenje pravnog sistema. Vlasnik ima pravo da prijavi koga hoće.

- Nećemo valjda da izmenimo logiku sistema, da je svako kriv dok se ne dokaže suprotno, pa da mora da dokazuje šta mu pripada – zaključuje Pavlović.

Nema preciznih ni okvirnih podataka o tome koliko je lica uspelo da dokaže da je imovina zaista njihova, a ne dužnika koji je prijavljen da živi na njihovoj adresi. Tako, možete ostati bez svega što imate, u pokušaju da nekom pomognete.

Izvor: Vebsajt Srbija Danas, D. Novaković, 09.02.2018.
Naslov: Redakcija