Najstručniji zaposleni u javnom sektoru moći će da zaradi platu najplaćenijih rukovodilaca u hijerarhiji. Ovo je jedna od novina predviđenih Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru. U istoj turi, pred poslanicima je i Predlog zakona o platama službenika i nameštenika u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i Predlog zakona o zaposlenima u javnim službama. Finansijski efekat ovih izmena, međutim, zaposleni će osetiti tek u 2019. od kada će se primenjivati. Naredna godina biće posvećena pripremi.
Ranije usvojeni Zakon o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016 i 108/2016) primanja je podelio u 13 platnih grupa i devet platnih razreda. Cilj poslednjih izmena je da omogući veće koeficijente najstručnijeg kadra u javnom sektoru.
- Promenjena je matrica koeficijenata. Cilj je da najsloženiji poslovi budu i najplaćeniji i da se stručno najzahtevniji približe po zaradama upravljačkim i strateškim pozicijama - objašnjava Ivana Savićević, pomoćnik ministra državne uprave i lokalne samouprave. - Direktori, ali ne svi, imaće koeficijente iz platne grupe 12 i 13, ali će i najstručniji iz izvršnih redova moći da imaju sličnu zaradu. Oni će biti u 11. platnoj grupi gde su koeficijenti od 5,56 do 7,96. Taj gornji koeficijent se sreće i u 13. platnoj grupi.
Najstručniji doktor tako može da ima koeficijent 5,8, a nakon napredovanja 7,1, što znači da je i toliko puta više plaćen od radnog mesta na kojem se obavljaju najjednostavniji poslovi. U ranijem odnosu nikada nije mogao da odskoči više od pet puta, bez obzira na resor. Što se za određeno radno mesto zahtevaju veća stručnost, odgovornost ili je veća izloženost rizicima, ona su pomerena naviše od najjednostavnijih poslova.
- Svedoci smo da je teško zadržati stručan kvalifikovan kadar u javnom sektoru - dodaje Ivana Savićević. - Cilj ovog zakona je da omogućimo veće plate najstručnijima. One su po važećem propisu kompresovane. Veća je razlika između stručnjaka i rukovodioca. Efekti će se osetiti pre svega u zdravstvu, ali i u visokom obrazovanju i nauci. Osnovica zarada će se određivati Zakonom o budžetu, a moraće da se vodi računa o trenutnoj visini zarada, ali i o raspoloživosti sredstava. Tokom naredne godine treba da se uradi sistematizacija i da se ona prilagodi katalogu radnih mesta. Svaka pozicija iz kataloga će imati koeficijent.
Izmene Zakona o zaposlenima u javnim službama treba da reše pitanje plaćanja dežurstava i rad nedeljom. Zaposleni u zdravstvu su i dosad imali rešeno ovo pitanje kolektivnim ugovorom. Sada će to biti deo zakona, ali će on na isti način regulisati i plaćanje zaposlenim u ustanovama socijalne zaštite i učeničkog standarda koje, takođe, dežuraju 24 sati dnevno.
Pripravnost radnika u socijalnoj zaštiti koštaće skoro 47 miliona dinara godišnje, a 50 miliona godišnje zbog uvećanih plata za rad nedeljom. Za zdravstvene ustanove od 2019. će biti potrebno još 197 miliona dinara za uvećane zarade za stručne timove kardiologije, neurologije i angažovane za transplantaciju.
Izvor: Vebsajt Novosti, S. Bulatović, 07.12.2017.