Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O DOBROBITI ŽIVOTINJA: Od 1. januara 2019. godine biće zabranjeno držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože


Država treba da ukine odredbu Zakona o dobrobiti životinja ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009), koja se odnosi na zabranu uzgoja i ubijanje životinja radi proizvodnje krzna, i mi verujemo da će tako biti, kažu odgajivač činčila Snježana Milosavljević i Miodrag Stanković, vlasnik firme za otkup ovih krznašica.

Skupštinski Odbor za poljoprivredu doneo je odluku o ukidanju odredbe Zakona, koja se odnosi na zabranu uzgoja i ubijanje životinja radi proizvodnje krzna, koja je trebalo da stupi na snagu 1. januara sledeće godine. Pobunile su se organizacije za zaštitu prava životinja. Zelena stranka je, zajedno sa 45 organizacija civilnog društva, uputila zvanični apel predsednici Vlade Ani Brnabić, u kojem navode da iza odluke skupštinskog Odbora stoje nečiji lični interesi, ali i da se takvom odlukom Srbija udaljava od evropske dobre prakse.

Odredba je trebalo da stupi na snagu 1. januara sledeće godine. Narodni poslanik Goran Čabradi i Jelena Stevanović iz udruženja "Sloboda za životinje" kažu da ne veruju da će se to desiti.

"Mi ne živimo u luksuzu, imamo ljude koji žele da rade, koji ne rade ništa loše, radi se po standardima", kaže Milosavljević, koja je predsednica Skupštine Udruženja AGUTI i članice Grupacije odgajivača krznašica i kunića pri Privrednoj komori Srbije.

Kaže i da se nadaju da će država prepoznati "socijalni i ekonomski aspekt" ove delatnosti, jer ljudima treba posao.

Milosavljević naglašava da nisu tačne tvrdnje da činčile žive i da se ubijaju u nehumanim uslovima.

"One žive u mnogo boljim uslovima nego neke porodice", rekla je.

"Mi izbegavamo reč ubijanje, kažemo da se one lišavaju života. Najbezbolniji način za to je da se one uspavaju i to se tako i radi, ugljendioksidom", kaže otkupljivač i izvoznik koža činčila Miodrag Stanković.

On kaže da ima tri kompanije - U Srbiji, Češkoj i Argentini, i da u Srbiji vrši samo otkup činčila, a da se štavljenje i njihova obrada radi u Češkoj.

Činčile se izvoze odavde u sirovom obliku, dakle, nisu tačne ni tvrdnje da ih ubijamo potapanjem u vodu, niti da je proizvodnja činčila štetna po okolinu zbog hemikalija koje se koriste za štavljenje njihove kože, rekla je Milosavljević.

Ti zaštitnici prava životinja nikada nisu tražili da posete naše farme, nikada nisu videli kako mi to radimo, nisu tražili nikada zvaničan zahtev za posetu...A što se tiče lišavanja života, koristimo ugljen monoksid i ugljen dioksid, penetriranja iglom se ne rade na životinjama ispod tri kilograma, u šta spadaju činčile, pojasnila je Milosavljević.

Stanković naglašava da se činčile izvoze u sirovom stanju.

"Krzna se izvoze u sirovom stanju. Ako bi se jednog dana prešlo na štavljenje ovde, ja vam tvrdim da sve materije koje se koriste nisu štetne po okolinu...One su mineralnog porekla, možete ih slobodno pustiti u vodu bez filtriranja. Te informacije koje vi imate su stare i netačne", rekao je Stanković.

O tome da li će eventualno tužiti državu, Stanković kaže da bi voleo da do toga ne dođe.

"Ja bih voleo da ne dođe do tužbe protiv države. Ja bih voleo da nas država razume, valjda se može dogovoriti sa svojim građanima", kaže Stanković.

Milosavljević kaže da su proizvođači ti koji su u teškoj situaciji.

"On otkupljuje svuda, porodice koje proizvode su ugrožene", kaže.

A njih, prema rečima Stankovića, ima oko hiljadu u Srbiji. Svi oni očekuju da odredba Zakona neće početi da se primenjuje od 1. januara sledeće godine i da će se naći neko rešenje.

Milosavljević navodi primer Hrvatske, u kojoj je napravljen kompromis.

"U Hrvatskoj je bilo Povjerenstvo, u njemu je bilo osam članova, samo jedan član je bio za to da zabrana ostane...Napravljeno je rešenje da se životinje ne lišavaju života, nego da se žive izvoze", rekla je Milosavljević.

ZAKON O DOBROBITI ŽIVOTINJA ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009)

Iz Člana 7

Zabranjeno je:

37) držanje, reprodukcija, uvoz, izvoz i lišavanje života životinje isključivo radi proizvodnje krzna i kože.

Izvor: Vebsajt N1, Miona Živić, 07.07.2018.
Naslov: Redakcija