Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O BEZBEDNOSTI SAOBRAĆAJA NA PUTEVIMA: Predloženo je smanjenje dozvoljene granice alkoholisanosti sa 0,30 mg/ml na 0,20 mg/ml, kao i uvođenje nove kategorije ‒ visoke alkoholisanosti. Predloženo je uvođenje informacionog sistema osposobljavanja kandidata za vozače, koji čine sistem za dostavu podataka o osposobljavanju u centralnu bazu podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i audio video sistem nadzora sprovođenja teorijskog ispita


U skupštinskoj proceduri nalazi se Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, čiji je cilj rešavanje problema povreda i smrtnih ishoda u saobraćaju.

Kako se navodi u obrazloženju Predloga zakona povrede u saobraćaju su jedan od tri vodeća uzroka smrti u starosnoj grupi od 5. do 44. godine.

Republika Srbija spada u grupu država koje su načelno prihvatile ideju o upravljanju bezbednošću saobraćaja, ali još uvek nisu izgradile snažan zaštitni sistem, što za posledicu ima veoma nizak nivo upravljanja bezbednošću saobraćaja. Stvaranje odgovarajućeg pravnog osnova, odnosno prilagođavanje postojećih odredaba Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009, 53/2010, 101/2011, 32/2013 - odluka US, 55/2014, 96/2015 - dr. zakon i 9/2016 - odluka US - dalje: Zakon) jedna je od neophodnih mera za uspostavljanje odgovarajućeg sistema koji će omogućiti upravljanje bezbednošću saobraćaja. Tokom primene Zakona, učinjen je značajan napredak u ovoj oblasti, ali su uočeni i značajni nedostaci koji otežavaju ostvarivanje ovog cilja.

Iako je načinjen značajan pomak u pogledu povećanja nivoa bezbednosti saobraćaja, rizik stradanja u saobraćajnim nezgodama u Republici Srbiji je višestruko veći u odnosu na države sa razvijenim i stabilnim sistemom bezbednosti saobraćaja i u tom smislu neophodno je što pre uspostaviti postojan i delotvoran sistem bezbednosti saobraćaja na putevima.

Pri sačinjavanju ovog predloga, posebno se vodilo računa o ranjivim kategorijama učesnika u saobraćaju: deci i biciklistima, odnosno predloženim odredbama su na jasan i nedvosmislen način propisane mere koji će doprineti većoj bezbednosti ovih kategorija učesnika u saobraćaju.

Naime, u predloženim izmenama i dopunama precizirane su obaveze organa i organizacija nadležnih za poslove obrazovanja i vaspitanja u pogledu odgovornosti za saobraćajno vaspitanje i obrazovanje dece u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, odnosno precizirane su odredbe u pogledu korišćenja bezbednosnih dečjih sedišta i bezbednosnih podmetača, radi povećanja bezbednosti dece kao putnika u vozilima.

Imajući u vidu činjenicu da se i u najrazvijenijim državama preduzimaju značajne podsticajne mere u cilju afirmacije korišćenja bicikla kao prevoznog sredstva, odnosno sredstva za rekreaciju, predloženim izmenama i dopunama težilo se preciziranju prava i obaveza biciklista, kao jedne od najranjivijih kategorija učesnika u saobraćaju, u cilju podizanja nivoa njihove bezbednosti.

Takođe, i vozači motocikala, u odnosu na ostale kategorije vozača motornih vozila, ističu se po pitanju rizika stradanja u saobraćajnim nezgodama. Izmenama i dopunama odredaba koje se odnose na ovu kategoriju učesnika u saobraćaju težilo se postizanju uslova koji će obezbediti njihovu veću bezbednost u saobraćaju na putevima.

U skoro trećini saobraćajnih nezgoda u kojima su učestvovali vozači motocikala, povreda glave je jedina povreda zbog čega je predviđena primena posebnih mera prema vozačima motocikala (isključenje iz saobraćaja), odnosno povećanje novčanih kazni koje se izriču ovim vozačima kada ne nose zaštitnu kacigu ili je ne nose na propisan način, odnosno kada prevoze lice koje na isti način koristi zaštitnu kacigu.

Rešavanje problema ugroženosti mladih i neiskusnih vozača jedan je od osnovnih ciljeva predloženih izmena i dopuna Zakona. Neiskustvo ove kategorije vozača najčešći je nosilac rizika njihovog stradanja, ali i stradanja ostalih učesnika u saobraćajnim nezgodama u kojima oni učestvuju. U tom smislu, predloženo je pooštravanje uslova za upravljanje motornim vozilom od strane vozača sa probnom vozačkom dozvolom. Naime, predloženo je produženje roka važenja probne vozačke dozvole, produženje perioda zabrane upravljanja motornim vozilom od strane vozača sa probnom vozačkom dozvolom (od 23,00 do 06,00 časova). Pored toga, precizirano je ograničenje brzine kretanja motornog vozila kojim upravlja vozač sa probnom vozačkom dozvolom, proširena je lista probnih vozačkih dozvola i na kategorije vozila A1, A2, A i V1, odnosno ovim vozačima ograničeno je pravo na upravljanje vozilima čija snaga motora ne prelazi 80 kW.

Upravljanje vozilom od strane vozača u stanju alkoholisanosti prepoznato je kao jedan od ključnih problema bezbednosti saobraćaja. U tom smislu, predloženo je smanjenje dozvoljene granice alkoholisanosti sa 0,30 mg/ml na 0,20 mg/ml, kao i uvođenje nove kategorije ‒ visoke alkoholisanosti.

U oblasti osposobljavanja kandidata za vozače predložene izmene i dopune Zakona imaju za cilj eliminisanje uočenih problema u primeni važećih odredaba, odnosno odredaba podzakonskih akata koji uređuju ovu oblast. Osnovu izmena i dopuna u ovoj oblasti predstavljaju određene odredbe podzakonskih akata o osposobljavanju kandidata za vozače. Osnovni razlog zbog čega su odredbe podzakonskih akata propisane i odredbama Zakona je isticanje njihovog značaja i predupređenje pojava sukoba odredbi podzakonskog akta sa propisima o zaštiti podataka o ličnosti.

Naime, prilikom vršenja nadzora nad radom pravnih lica koja vrše osposobljavanje kandidata za vozače, utvrđene su brojne nepravilnosti, od kojih su najizraženije neodržavanje teorijske obuke i nepropisno sprovođenje teorijskog ispita. Takođe, značajan broj nepravilnosti utvrđen je i u pogledu neodržavanja praktične obuke u propisanom fondu časova i nepropisnog sprovođenja praktičnog ispita. U cilju obezbeđenja sprovođenja osposobljavanja kandidata za vozače na propisani način, predloženo je uvođenje informacionog sistema osposobljavanja kandidata za vozače, koji čine sistem za dostavu podataka o osposobljavanju u centralnu bazu podataka Ministarstva unutrašnjih poslova i audio video sistem nadzora sprovođenja teorijskog ispita.

Predloženi informacioni sistem će omogućiti i rešavanje problema nedovoljnog broja policijskih službenika neophodnih za vršenje nadzora nad pravnim licima koja sprovode osposobljavanje kandidata za vozače, odnosno isti će obezbediti efikasno i racionalno vršenje nadzora.

Odredbe Zakona kojima se uređuje oblast tehničkih pregleda vozila nisu do sada primenjivane s obzirom da nije usvojen podzakonski akt kojim se bliže uređuje ova oblast. Zbog problema koji postoje u primeni važećih propisa o tehničkim pregledima vozila i primenjujući analogiju sa problemima koji postoje u oblasti osposobljavanja kandidata za vozače, predloženo je uvođenje informacionog sistema tehničkih pregleda vozila. Navedeni sistem podrazumeva sistem za dostavu podataka i sistem za video nadzor. Tri udruženja koja okupljaju privredna društva za vršenje tehničkih pregleda podržala su predložene mere, a meru uvođenja video nadzora ocenila su kao jedini način za obezbeđenje potrebnog nivoa zakonitosti rada u ovoj oblasti.

Neusaglašenost pojedinih odredaba Zakona sa odredbama Zakona o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013, 13/2016 i 98/2016 - odluka US) je postojeći problem koji će biti rešen ovim izmenama i dopunama, a čime će se postići usaglašenost odredaba navedenih zakona, koja će rezultirati većom efikasnošću u vođenju prekršajnog postupka.

Kroz postupak izmena i dopuna vodilo se računa da iste budu usklađene sa odgovarajućim propisima Evropske unije u ovoj oblasti, u cilju eliminisanja potencijalnih problema koji bi se mogli pojaviti u procesu pridruživanja Republike Srbije Evropskoj uniji.

Osnovni cilj koji se želi postići donošenjem ovog zakona je ostvarivanje većeg nivoa bezbednosti saobraćaja na putevima kroz:

1)         izgradnju i promenu svesti, stavova, znanja i veština učesnika u saobraćaju putem adekvatnog obrazovanja, vaspitanja i informisanja;

2)         promenu ponašanja učesnika u saobraćaju putem adekvatne kontrole i sankcionisanja;

3)         uklanjanje iz sistema (trajno ili privremeno) učesnika u saobraćaju koji nisu podobni za bezbedno učestvovanje u saobraćaju.

Osnovni cilj koji se želi postići predloženim izmenama i dopunama u oblasti osposobljavanja kandidata za vozače je obezbeđenje takvog nivoa sistema koji će omogućiti da kandidati za vozača steknu neophodna znanja i veštine za samostalno i bezbedno upravljanje vozilom u saobraćaju na putu.

Pored osnovnog cilja, pozitivni efekti koji se očekuju predloženim izmenama u ovoj oblasti su i obezbeđenje:

1)         racionalne i efikasne kontrole osposobljavanja kandidata za vozače od strane nadležnog ministarstva;

2)         suštinskog umanjenja troškova sprovođenja teorijskog ispita;

3)         odgovarajućeg izbora auto škole od strane kandidata na osnovu validnih pokazatelja o njihovom radu, odnosno afirmacija auto škola koje imaju najbolji kvalitet osposobljavanja;

4)         daljeg unapređenja sistema osposobljavanja i propisa koje uređuju ovu oblast kroz sveobuhvatnu analizu podataka o osposobljavanju kandidata za vozače;

5)         kontrole finansijskih tokova u ovoj oblasti (što je do sada bilo veoma otežano);

6)         kontrole propisa o radu;

7)         pouzdanosti i ubrzavanja procesa izdavanja vozačkih dozvola;

8)         ekoloških efekata, kroz ukidanje najvećeg broja evidencija u pisanom obliku.

Osnovni cilj koji se želi postići izmenom i dopunom Zakona u oblasti tehničkih pregleda vozila je obezbeđenje sistema koji će omogućiti da se tehnički pregled vrši na savestan i propisan način, odnosno da se onemogući učešće u saobraćaju na putu vozila za koja je pri vršenju tehničkog pregleda utvrđeno da su tehnički neispravna.

U cilju otklanjanja nedostataka uočenih u toku primene Zakona, pokazalo se kao neophodno da se kroz izmene i dopune njegovih odredbi, zakonski definiše obaveza učešća većeg broja subjekata u sistemu bezbednosti saobraćaja na putevima, preciziraju obaveze kako učesnika u saobraćaju, a sve u cilju podizanja nivoa bezbednosti saobraćaja na putevima. Takođe, postizanje veće efikasnosti u njegovoj primeni zahteva usaglašavanje odredbi ovog zakona sa ostalom zakonskom regulativom, pre svega sa odredbama Zakona o prekršajima.

Pored toga, izmene i dopune pojedinih odredbi Zakona predložene su u cilju usaglašavanja sa važećim pravnim propisima Evropske unije u ovoj oblasti, u skladu sa obavezama Republike Srbije u procesu pridruživanja.

S obzirom da ostvarivanje veće zaštite ranjivih kategorija učesnika u saobraćaju predstavlja jedan od osnovnih društvenih imperativa, predloženim izmenama i dopunama Zakona, kroz propisivanje dodatnih obaveza i strožih sankcija u slučaju nepoštovanja istih, kako za navedene kategorije, tako i za ostale učesnike u saobraćaju, stvaraju se neophodni uslovi za postizanje navedenog cilja.

Izvor: Redakcija, 07.11.2017.