Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O ŠTRAJKU: Sindikati podeljeni oko rešenja u Nacrtu zakona. Dok je za jedne bolji od postojećeg propisa, za druge on sužava pravo na štrajk i povećava krug lica kojima se isti zabranjuje


Podeljena su mišljena predstavnika sindikata o Nacrtu zakona o štrajku. Zoran Mihajlović, sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije, smatra da je nacrt novog bolji od postojećeg Zakona o štrajku ("Sl. list SRJ", br. 29/96 i "Sl. glasnik RS", br. 101/2005 - dr. zakon i 103/2012 - odluka US), mada predlog još može da se poboljša. Čedanka Andrić, izvršni sekretar Ujedinjenih granskih sindikata "Nezavisnost", međutim, smatra da Nacrtom zakona nije ispunjen osnovni cilj zbog kojeg su ovi sindikati ušli u radnu grupu za njegovu pripremu, a to je da ovaj zakon bude sistemski – krovni zakon i da samo on uređuje štrajk. Prema rečima Ranke Savić, predsednice Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata (ASNS), glavna zamerka Nacrtu zakona je što on sužava pravo na štrajk i povećava krug lica kojima se zabranjuje štrajk.

Ostaje da se vidi da li će se njihove primedbe prihvatiti u daljoj proceduri usvajanja Zakona o štrajku, sve do konačne odluke poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Zoran Mihajlović, jedan od učesnika u njegovoj pripremi, primećuje da Agencija za mirno rešavanje radnih sporova može da otupi oštricu štrajka. Imajući u vidu nezavidnu finansijsku situaciju sindikata koji treba da plate radnike dok štrajkuju, bilo bi bolje da novi zakon obaveže poslodavca da posle prijema najave štrajka pozove štrajkački odbor na pregovore.

U Srbiji se uglavnom štrajkuje zbog toga što poslodavac ne isplaćuje zarade. Zato smo tražili da se vlasnik firme obaveže da po okončanju štrajka, pored neisplaćenih zarada, radnicima plati i vreme koje su proveli u štrajku – kaže Mihajlović.

Savez samostalnih sindikata smatra dobrim rešenje da poslodavac ne određuje minimum procesa rada, već da se on određuje kolektivnim ugovorom. U slučaju kad nema kolektivnog ugovora, minimum procesa rada određivaće arbitraža, koju čine po jedan predstavnik sindikata, poslodavca i jedan nezavisan član koga imenuje arbitraža.

Novina u predloženom tekstu novog zakona je da poslodavac ne može da obavezuje članove štrajkačkog odbora da obezbeđuju minimum procesa rada bez saglasnosti tog tela. Poslodavci su do sada zloupotrebljavali to pravo.

Dobra strana Nacrta je i uvođenje prava zaposlenih na štrajk solidarnosti sa radnicima drugog preduzeća u trajanju do jednog dana, kao i skraćenje vremena od najave do početka štrajka sa sadašnjih sedam na tri do pet dana, što Mihajlović takođe smatra pozitivnim.

Zalaganjem da samo novi zakon o štrajku uređuje štrajk, želeli smo da izbegnemo da se nizom zakona iz oblasti energetike, obrazovanja, zdravstva i drugih ograničava pravo na štrajk, što je do sada bio slučaj – ističe Čedanka Andrić, izvrši sekretar Ujedinjenih granskih sindikata "Nezavisnost". – Predlagač očigledno želi da zadrži ovakvo stanje, jer je u obrazloženju naveo da se zakon donosi zbog "međusobnog usklađivanja Zakona o štrajku i posebnih zakona". Radna grupa nije postigla dogovor oko jednog od najvažnijih pitanja, a to su delatnosti od opšteg interesa, već je predlagač samo prepisao deveti član važećeg Zakona o štrajku. Za nas je neprihvatljivo predloženo rešenje u kojem se predviđa da se štrajk upozorenja i štrajk solidarnosti u delatnostima od opšteg interesa mora najaviti deset dana pre početka štrajka, jer se na taj način gubi svrha štrajka.

Konačno, zaključuje Andrićeva, neprihvatljiv je način na koji je prekinut rad radne grupe, bez utvrđivanja teksta nacrta koji ide na javnu raspravu i pitanja o kojima nije bilo moguće postići konsenzus, a koja nisu tehnička već suštinska.

Svođenje javne rasprave na tri dvočasovne debate u Nišu, Beogradu i Novom Sadu za jedan od najvažnijih zakona iz oblasti radnog zakonodavstva je primer kako ne treba voditi socijalni dijalog – ukazuje Andrićeva. – Zbog toga kao odgovoran sindikat ne želimo da učestvujemo u simulaciji socijalnog dijaloga koji će za krajnji rezultat imati umanjenje prava zaposlenih u Srbiji.

Asocijacija samostalnih i nezavisnih sindikata se protivi da novi zakon sužava pravo na štrajk.

Važeći zakon zabranjuje štrajk samo profesionalnim vojnicima – ukazuje Ranka Savić, predsednica ASNS. – U Nacrtu novog zakona štrajk se zabranjuje i pripadnicima BIA, zaposlenima u Kontroli leta, Specijalnim policijskim jedinicama i radnicima Hitne pomoći. Pored toga, štrajk se ograničava i uvođenjem obaveznog minimuma procesa rada.

Ona dodaje da novina i pravo poslodavca na naknadu štete kada se utvrdi da je štrajk bio nezakonit. Iz teksta nije jasno ko nadoknađuje štetu, kako, i na koji način, što ostavlja velike mogućnosti za zloupotrebe.

Zakon predviđa i da se odluka o štrajku dostavlja poslodavcu, ali i Agenciji za mirno rešavanje radnih sporova. Ako se spor ne reši u roku od 10 dana – zaposleni imaju pravo da pokrenu štrajk. Mislim, da će usvajanje ovakvog rešenja "razvodnjavati" štrajk – dodaje Savićeva.

Stav je i ASNS da u slučaju štrajka, zbog neisplaćenih zarada, dane provedene u štrajku poslodavac mora da plati. Ranka Savić smatra da je ovakvo rešenje ispravno, jer ako poslodavac ne isplaćuje plate, mora na ovaj način biti kažnjen.

Tekst Nacrta zakona predstaviće se na Okruglom stolu pod nazivom "Predstavljanje Nacrta zakona o štrajku", koji će se u organizaciji Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja održati:

– u Novom Sadu 8.maja 2018. godine od 11,00 do 13,00 časova u Privrednoj komori Srbije-Regionalnoj privrednoj komori Južnobačkog upravnog okruga, ul. Narodnog fronta 10;

– u Nišu 9. maja 2018. godine od 12,00 do 14,00 časova u Nišavskom upravnom okrugu, ul. Strahinjića Bana bb, PC Ambasador, III sprat;

– u Beogradu 10. maja 2018. godine u periodu od 12,00 do 14,00 časova u Palati Srbije, Bulevar Mihajla Pupina br. 2, sala 368.

Zainteresovani mogu prijaviti prisustvo na okruglim stolovima na e-mail adresu javnarasprava.strajk@minrzs.gov.rs.

Potrebno je da se u prijavi navede ime i prezime kao i institucija odakle lice dolazi, kontakt telefon i e-mail adresa. S obzirom na ograničen broj mesta u salama u kojima se održava javna rasprava prednost će imati lica po redosledu prijavljivanja, o čemu će zainteresovani biti obavešteni putem dostavljene e-mail adrese.

Izvor: Vebsajt Politike i Sindikata obrazovanja Srbije, 05.05.2018.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija