Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O NAKNADAMA ZA KORIŠĆENJE JAVNIH DOBARA: Naknada za korišćenje svih vrsta uglja i uljanih škriljaca određena je na tri odsto prihoda. Za korišćenje nafte i gasa - sedam odsto prihoda. Topionice treba da plaćaju pet odsto prihoda za korišćenje metaličnih sirovina


Međunarodni monetarni fond je insistirao da usvojimo Zakon o naknadama za korišćenje javnih dobara do kraja 2017. godine. Vladu još nije prošao, ali Nacrt zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara, konačno je ugledao svetlost dana. Cilj zakona je da na jednom mestu popiše i propiše šta se sve smatra javnim dobrom i kako se njegovo korišćenje naplaćuje. Na spisku su poznati troškovi, dosad raštrkani na najmanje 13 zakona i još toliko podzakonskih akata.

Naknada za korišćenje svih vrsta uglja i uljanih škriljaca određena je na tri odsto prihoda. Za korišćenje nafte i gasa ide - sedam odsto prihoda. Topionice treba da plaćaju pet odsto prihoda za korišćenje metaličnih sirovina.

- Potreba da se naknade za korišćenje javnih dobara urede jednim zakonom proizilazi i iz činjenice da naknade koje se plaćaju za neposredno korišćenje određenog javnog dobra po svojoj prirodi predstavljaju neporeske prihode - navodi se u obrazloženju Ministarstva finansija. - Neophodno je uspostaviti jasna pravila u sistemu javnih prihoda. Time se daje doprinos pravnoj sigurnosti i ujedno obezbeđuje transparentnost u vođenju fiskalne politike.

U zakon je uključena i naknada za promenu namene poljoprivrednog zemljišta koja je već propisana Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ("Sl. glasnik RS", br. 62/2006, 65/2008 - dr. zakon, 41/2009, 112/2015 i 80/2017). Ovim zakonom predloženo je da osnovica za utvrđivanje naknade bude jednaka osnovici za porez na imovinu za to zemljište u prethodnoj godini. A visina naknade se utvrđuje na 50 odsto osnovice.

Propisuje se i naknada u slučaju promene namene šuma. Predlaže se smanjenje visine naknade sa desetostruke na petostruku vrednost osnovice. U slučaju da se šuma prenamenuje zbog izgradnje objekata koji su proglašeni aktom Vlade kao objekti od nacionalnog značaja, predlaže se visina trostruke vrednosti osnovice.

U zakon je uvrštena i naknada za korišćenje prirodnog lekovitog faktora - termalne i mineralne vode i lekovitog blata. Predlaže se iznos od 50 dinara po kubiku. Zakonom o banjama ("Sl. glasnik RS", br. 80/92 i 67/93 - dr. zakon) propisano je da korisnik prirodnog lekovitog faktora u banji plaća naknadu za njegovo korišćenje, ali visina navedene naknade nije utvrđena na osnovu tog zakona.

Korišćenje javne površine u poslovne i druge svrhe trebalo bi da košta 180 dinara dnevno, po kvadratu. Od plaćanja naknade izuzeto je zauzeće radi prodaje štampe, knjiga i drugih publikacija, proizvoda starih i umetničkih zanata i domaće radinosti.

Izvor: Vebsajt Novosti, S. Bulatović, 05.01.2018.
Naslov: Redakcija