Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU OTPADOM: Lokalne samouprave propisivaće uslove i način korišćenja plastičnih kesa na mestu prodaje robe i usluga, kao i uslove za odlaganje otpada koji nastaje njihovom upotrebom


Sve lokalne samouprave u Srbiji dobiće ovlašćenje da donesu odluku kada će da zabrane upotrebu plastičnih kesa u prodavnicama. To će im omogućiti Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom čije se usvajanje očekuje do kraja godine. Resorno ministarstvo će, ipak, zadržati mehanizam da utiče na lokalne vlasti ukoliko korišćenje te vrste kesa ne svedu na zadovoljavajući nivo.

Ovu promenu u regulativi otkriva ministar zaštite životne sredine Goran Trivan. Novi zakon predviđa da jedinice lokalne samouprave propisuju uslove i način korišćenja plastičnih kesa na mestu prodaje robe i usluga, kao i uslove za odlaganje otpada koji nastaje njihovom upotrebom. Ministar ističe da je bez administrativnih zabrana, od kada je polovinom prošle godine počela akcija naplate ove vrste kesa, njihova potrošnja uspešno smanjena za 60 do 80 odsto u trgovinskim lancima širom Srbije.

- Do tog trenutka trošili smo dve milijarde plastičnih kesa godišnje, od čega je samo 30 do 40 odsto završavalo na deponijama, a ostatak u prirodi - objašnjava Trivan. - Mislim da bi trebalo zabraniti njihovu upotrebu svuda u Srbiji, ali idemo postepeno. U glavnom gradu je dokazano da ih građani znatno manje kupuju od kada se naplaćuju, pri čemu nije stvar u novcu, jer nisu skupe, već su ljudi počeli da razmišljaju koliko je to štetno i opredeljuju se za druge vrste torbi. Očekujemo da se to isto desi i u svim opštinama u unutrašnjosti.

Beograd je prvi krenuo u bitku za očuvanje našeg okruženja i doneo odluku kojom se od početka naredne godine zabranjuje korišćenje ove vrste vrećica u maloprodaji. To podrazumeva povlačenje plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu koje su građani kupovali na kasama, dok je dozvoljeno da se u ponudi nađu deblje plastične kese za višekratnu upotrebu i biorazgradive, a za voće i povrće ultratanke najlon i papirne vrećice. Trgovinski lanci u prestonici su spremni za ovu promenu i u mnogim njihovim prodajnim objektima već su u ponudi ekološki prihvatljive alternative. Cena paprinatih i plastičnih za višekratnu upotrebu je 15 dinara, a platnenih cegera i trajnih torbi izrađenih od reciklirane plastike kreće se od 100 do 130 dinara.

Slični propisi će zaživeti i u Novom Sadu za nešto više od godinu dana. Njihov gradski parlament je krajem oktobra usvojio radikalniju odluku i zabranio korišćenje plastičnih kesa na svim veleprodajnim, maloprodajnim i pijačnim mestima u tom gradu od januara 2021. godine. Pokrajinska vlada preporučila je polovinom septembra lokalnim samoupravama u Vojvodini da slične mere utvrde do kraja 2020.

Osim najlon kesa, veliki problem za životnu sredinu predstavljaju plastične flaše i limenke, kojih neće više biti na ulicama kada počne primena depozitnog sistema.

- Do kraja godine u proceduru će biti upućen predlog izmena Zakona o ambalaži i ambalažnom otpadu ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009 i 95/2018 - dr. zakon) koji predviđa koncept depozitnog sistema - kaže pomoćnik ministra Filip Abramović. - Usvajanje zakona i priprema sistema očekuje se do kraja naredne godine, kako bi od 2021. počela njegova primena. To znači da će svako ko želi moći da vrati, na primer, plastičnu bocu ili da je ubaci u neki automat i za to će dobiti neku vrstu kompenzacije.

Izvor: Vebsajt Novosti, Elena Božić Talijan, 03.11.2019.
Naslov: Redakcija