Zastava Bosne i Hercegovine

RADNI TEKST IZMENA USTAVA RS: Tužioci i sudije kragujevačkog Apelacionog suda traže povlačenje ustavnih izmena, jer dovode u pitanje nezavisnost sudstva


Prvi okrugli sto u okviru javne rasprave povodom Radnog teksta amandmana Ministarstva pravde na Ustav Republike Srbije u delu koji se odnosi na pravosuđe održan je 5. februara 2018. godine u Kragujevcu.

Komentare na Radni tekst iznosili su predstavnici Visokog saveta sudstva, Državnog veća tužilaštva, Pravosudne akademije, Udruženja tužilaca Srbije, Udruženje prekršajnih sudova Srbije, Mreže pravnika Srbije, kao i drugi predstavnici pravosudnih institucija.

Kako je naveo pomoćnik ministra pravde Čedomir Backović, suština Radnog teksta je da se pri izboru sudija i tužilaca isključi zakonodavna i izvršna vlast.

Podsetio je da izradi Radnog teksta prethodila javna diskusija gde je zainteresovana javnost imala mogućnost da da komentare, od kojih je većina uzeta je u obzir prilikom izrade Radnog teksta.

Sa druge strane, Nenad Stefanović iz Udruženja tužilaca, ukazao je da ukoliko amandmani ostanu nepromenjeni biće propuštena šansa da se izvrši depolitizacija tužilaštva.

- Umesto depolitizacije imaćemo relokaciju političkog uticaja i njegovu koncetraciju i čak umnožavanje. Umesto da tužilaštvo oslobodimo vremenske kapsule u kojoj se nalazi mi smo zadržali sva ta rešenja koja osiguravaju kontrolu nadređenih i politike, svaku inicijativnost smo unapred sputali, tako da će tužilaštvo ostati pod starateljstvom politike i pojedinaca, dakle građani će i u buduće imati tužilaštvo kojim su nezadovoljni. Takvo javno tužilaštvo neće moći u punoj meri da zaštiti društvo od kriminala - ukazao je Stefanović.

On je dodao i da je smanjivanje broja tužilaca u tužilačkom savetu, tzv. Vrhovnom savetu tužilaca predstavlja vraćanje tri koraka unazad.

- Takav savet sa sedam izabranih članova od strane Narodne skupštine (5 istaknutih pravnika, ministar pravde i vrhovni tužilac) postaje radno telo Narodne skupštine i predstavlja očiglednu relokaciju političkog uticaja na izbor tužilaca sa sadašnjeg sistema u kome su sudije i tužioci birani u parlamentu u taj savet. Parlament će po predloženim amandmanima preko apsolutne većine i svojih predstavnika zadržati kontrolu izbora tužilaca pa se postavlja pitanje uloge takvog saveta - zaključio je on.

Kako je objasnio u ustavnom tekstu u delu koji se tiče javnog tužilaštva trebalo bi odrediti javno tužilaštvo kao organ koji je u vršenju nadležnosti nezavistan.

- Za takav pristup ima više argumenta. Pre svega položaj javnog tužioca mora da odgovara profesionalnim zadacima koji se pred njega postavljaju. U državi u kojoj se pred javno tužilaštvo neretko kao zadatak postavlja gonjenje učinilaca krivičnih dela koji su povezani sa politikom, samo javno tužilaštvo koje je nezavisno od svake vrste političkog uticaja može da se suprotstavi takvoj vrsti kriminala i da procesuira takve učinioce krivičnih dela - naglasio je on.

On je ukazao i da tužioci posebno kritikuju ukidanje imuniteta javnih tužilaca i zamenika tužilaca što je kako je naveo, suprotno i stavovima Venecijanske komisije.

"Predlog da Vrhovni tužilac ne može da ima više mandata, a javni tužioci mogu, Udruženje tužilaca smatra pravno nelogičnim, ali razumljivim sa stanovišta političkog upravljanja sistemom. Svaka vladajuća koalicija može da izabere svog Vrhovnog tužioca i tako upravlja sistemom u celosti", ocenio je Stefanović.

Stefanović je uputio molbu da se amandmani povuku i da se formira stručna komisija pošto se, kako je rekao, ne zna ko je autor amandmana i ko čini Radnu grupu.

Radovan Lazić član Državnog veća tužilaca rekao je da DVT smatra da odredbe koje su predložene od strane Ministarstva ne idu u pravcu ispunjavanja standarda iz Poglavlja 23 i da DVT nije jasno zašto se odustalo od akcionog plana Vlade iz 2014. godine.

- Zašto je odustalo od analize koju je izradila radna grupa Ministarstva pravde u kojoj su učestvovali predstavnici struke, odnosno što su odustali od toga da u VSS i DVT bude najmanje 50 odsto sudija i tužilaca- ukazao je Lazić.

Sudije kragujevačkog Apelacionog suda predložile su na okruglom stolu povlačenje Radnog teksta ocenjujući da dovodi u pitanje nezavisnost sudstva.

Sudija Apelacionog suda u Kragujevcu Radoman Sparić je rekao da su posle rasprave o Radnom tekstu, sudije tog suda jedinstveno zaključile da se predloženim amandmanima dovodi u pitanje ostvarivanje nezavisnosti sudstva i sudija, kao jednog od osnovnih načela vladavine prava.

"Radi se o nedostacima koji se ne mogu redigovati, pa je zaključeno da se predloži povlačenje iz procedure Radnog teksta amandmana Ministarstva pravde na Ustav Srbije", rekao je Sparić na okruglom stolu u Kragujevcu.

On je naveo da su sudije Apelacionog suda u Kragujevcu uputile ozbiljne primedbe na amandmane koji se odnose na sastav Visokog saveta sudstva, izbor njegovog predsednika, njegov rad i odlučivanje navodeći da je sa predloženim sastavom VSS "u potpunosti dovedena u sumnju garancija nezavisnosti tog organa".

Komentarišući predloge da se povuče Radni tekst, pomoćnik ministra pravde Čedomir Backović je rekao da bi u skladu sa ustavnom podelom vlasti, to po analogiji bilo isto kao kada bi Ministarstvo pravde predložilo Apelacionom sudu da povuče neku presudu koju je doneo.

"Tako ne funkcioniše podela vlasti. Znam da se kod nas prešlo sa principa jedinstvene socijalističke na princip tri grane vlasti i da mnogi učesnici u raspravi nisu imali vremena da to proprate, ali trebalo bi imati jedan stručni kvalitet kada se ove ozbiljne stvari razmatraju", rekao je Backović.

On je ocenio da neslaganja sa amandmanima uglavnom proizilaze zbog nerazumevanja principa tri grane vlasti.

"Većina ljudi koju ovde srećete i koja je uticajna u pravosuđu, svoju pravnu edukaciju stekla je kada nisu postojale tri grane vlasti, nego samo jedna jedina i to se zvalo socijalističko samoupravljanje", naveo je Backović.

On je izrazio nadu da će radni tekst biti usaglašen sa Venecijanskom komisijom uz njene komentare do kraja ove godine, dok će sama promena Ustava, kako je ocenio, trajati od šest do sedam meseci.

Javna rasprava o Radnom tekstu počela je 22. januara, kada je Ministarstvo pravde na svojoj internet prezentaciji objavilo Radni tekst, a u narednom periodu rasprave će biti održane i:

  • 19.02.2018. godine u Novom Sadu,
  • 26.02.2018. godine u Nišu,
  • 05.03.2018. godine u Beogradu.
Izvor: Vebsajt Blic, Insajder, 05.02.2018.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija