Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU: Naknadu troškova postupka treba razlikovati od naknade materijalne i nematerijalne štete zbog neosnovanog pritvora i krivičnog gonjenja. Dok troškove postupka automatski isplaćuju sudovi, naknada štete isplaćuje se na teret budžetskih sredstava Ministarstva pravde. Svaki zahtev za naknadu štete razmatra Komisija za utvrđivanje štete i vrste i visine naknade osobama neosnovano osuđenim i neosnovano pritvorenim. Visina naknade za dan pritvora kreće se od 1.500 do 20.000 dinara, a prosečno oko 5.000


Ministarstvo pravde isplatilo je 2017. godine 14 miliona dinara na ime odštete zbog neosnovane osude i neosnovanog lišenja slobode. To je čak 2,4 miliona više nego za celu 2016. godinu. Komisija ovog Ministarstva donela je 170 odluka po podnetim zahtevima za naknadu štete, rečeno je u Ministarstvu pravde.

To je najsvežiji podatak, jer su obuhvaćene sve odštete koje su isplaćene od 1. januara do 3. jula 2017. godine.

Međutim, reč je samo o slučajevima u kojima su se oštećeni sporazumeli sa Ministarstvom pravde o vrsti i visini odštete. Oni koji nisu bili zadovoljni ponuđenim iznosom, tužili su državu i tražili veće sume.

Ukupno isplaćen iznos u dosadašnjem delu 2017. godine od 14.180.500 dinara ne odnosi se samo na pomenutih 170 odluka, već obuhvata i predmete koji su razmatrani u ranijem periodu. To je i razlog većeg novčanog iznosa koji je isplaćen do sada u 2017. godini u odnosu na isti period prethodne godine – preciziraju u Ministarstvu pravde.

U 2014. godini, ukupan prihvaćen i isplaćen iznos na ime neosnovane osude i neosnovanog pritvora bio je 1.669.000 dinara. U 2015. godini iznosio je 4.408.500 dinara, a u 2016. godini – 11.625.500 dinara.

Naknade štete se isplaćuju iz budžeta Ministarstva pravde.

Najmanja odšteta koju je nepravedno okrivljeni građanin dobio tokom poslednje tri i po godine je samo 2.000, a najveća 1.225.000 dinara.

Raspon isplaćene naknade štete na osnovu potpisanih sporazuma o vrsti i visini naknade po osnovu neosnovanog pritvora i neopravdane osude kreće se od 2.000 do 1.225.000 dinara. Konkretna imena ne možemo da navodimo, pošto je to u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. glasnik RS", br. 97/2008, 104/2009 - dr. zakon, 68/2012 - odluka US i 107/2012)– kažu u Ministarstvu pravde.

Svaki zahtev za naknadu štete razmatra Komisija za utvrđivanje štete i vrste i visine naknade osobama neosnovano osuđenim i neosnovano pritvorenim.

Prilikom odlučivanja uzimaju se u obzir svi objektivni i subjektivni kriterijumi. Među njima su dužina trajanja lišenja slobode, uslovi boravka u pritvoru, odnosno ustanovi za izdržavanje kazni, starosna dob podnosioca zahteva, pojava straha za sopstvenu budućnost i budućnost njegove porodice, porodični i bračni status, stepen stručne spreme i zanimanje podnosioca zahteva. Tu su još i ranija osuđivanost, ugled koji je oštećeni uživao u svojoj sredini, odnos te sredine prema njemu posle lišenja slobode, težina i priroda krivičnog dela koje im je stavljeno na teret, interesovanje javnosti za krivični postupak koji je vođen protiv podnosioca zahteva i drugi činioci koji utiču na težinu i trajanje psihičkih bolova izazvanih lišenjem slobode – objasnili su u Ministarstvu pravde.

Zbog toga jedan dan pritvora ne vredi isto za sve. Prema podacima o sudskim odlukama po tužbama za odštete, visina naknade za dan pritvora kreće se od 1.500 do 20.000 dinara, a prosečno oko 5.000 dinara.

Podsetimo, sudovi su tokom prvih šest meseci ove godine isplatili ukupno 411 miliona dinara samo na ime troškova postupka onima za koje je doneta pravosnažna oslobađajuća ili odbijajuća presuda ili je postupak protiv njih pravosnažno obustavljen.

Troškove postupka treba razlikovati od naknade materijalne i nematerijalne štete, a svakako da ovi troškovi spadaju u deo materijalne štete koju neosnovano optuženi trpe tokom trajanja postupka.

Očigledno je da su troškovi krivičnog postupka ogromni. Kada se uporedi naknada troškova postupka, koju su svi sudovi u Srbiji isplatili u prvoj polovini ove godine u iznosu od 411 miliona dinara, sa naknadom štete od 14 miliona, koju je u istom periodu isplatilo Ministarstvo pravde, i to za 170 slučajeva, jasno je da nevino optuženi nisu naročito "profitirali" kada su sklopili sporazum sa Ministarstvom. Bolje su prošli oni koji su tužili državu i dobili višemilionske odštete.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 03.07.2017.
Naslov: Redakcija