Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOĆI: Advokatska komora Srbije upozorava da je zahtev jednog broja organizacija civilnog društva za udruživanjem radi zajedničkog pružanja besplatne pravne pomoći, zapravo njihov pokušaj ostvarivanja ličnih ekonomskih interesa. AKS navodi da bi svaki pokušaj izjednačenja advokature sa organizacijama civilnog sektora, sindikatima ili pravnim klinikama na kojima bi korisnicima besplatne pravne pomoći tu pomoć pružali studenti bio suprotan Ustavu RS i zakonima, a za advokaturu neprihvatljiv


Advokatska komora Srbije (AKS) upozorila je povodom najavljenog usvajanja Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, da je zahtev jednog broja organizacija civilnog društva u sistemu besplatne pravne pomoći, za udruživanjem radi zajedničkog pružanja besplatne pravne pomoći, zapravo njihov pokušaj ostvarivanja ličnih ekonomskih interesa.

Polazeći od najviših pravnih standarda koji važe u zemljama Evropske unije, AKS u saopštenju ukazuje da pravnu pomoć, pa i besplatnu pravnu pomoć u zemljama EU, pružaju advokati.

"To pravo mora biti garantovano i građanima Srbije zato što pravo na jednak pristup pravdi podrazumeva da besplatna pravna pomoć mora biti stručna, profesionalna i pružena od strane nezavisnog pravnog stručnjaka, a što advokatura, kao samostalna i nezavisna služba pružanja pravne pomoći jeste i što je više puta i dokazala", navodi se u saopštenju AKS.

Zahtev pojedinih organizacija civilnog društva za udruživanjem radi zajedničkog pružanja besplatne pravne pomoći predstavlja, kako smatra AKS, pokušaj stvaranja "privilegovanog položaja" za te organizacije.

To, kako se dodaje, "nesumnjivo ukazuje da iza ovakvog stava stoji upravo onaj razlog koji oni pokušavaju da stave na teret advokaturi Srbije, a to je pokušaj ostvarivanja ličnih ekonomskih interesa".

Korisnici besplatne pravne pomoći zbog svog položaja u društvu treba i moraju da uživaju posebnu zaštitu države, a ne da budu poluga organizatorima javnih okupljanja u vreme izborne ili bilo koje druge kampanje, smatra AKS.

AKS takođe napominje da organizacije civilnog sektora moraju da jasno odgovore ko u njihovo ime građanima pruža besplatnu pravnu pomoć.

"Tu pravnu pomoć pružaju advokati koji imaju posebne "ekskluzivne" ugovore i bez ikakve kontrole od strane disciplinskih organa advokatske komore", smatra AKS.

Komora takođe napominje da su se u 154 godine od donošenja prvog Zakona o pravozastupnicima u Srbiji znala pravila o uređenju advokature te da bi svaki pokušaj izjednačenja advokature sa organizacijama civilnog sektora, sindikatima ili pravnim klinikama na kojima bi korisnicima besplatne pravne pomoći tu pomoć pružali studenti bio suprotan Ustavu Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) i zakonima ove države, a za advokaturu svakako neprihvatljivo.

Advokatura Srbije inače podržava inicijativu za usvajanjem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći u najkraćem mogućem roku, smatrajući da je to od važnosti ne samo zbog pridruživanja EU već, pre svega, zbog potrebe da se svim licima u Srbiji omogući delotvoran i jednak pristup pravdi, bez obzira na njihov materijalni položaj ili druga posebna svojstva.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 03.11.2016.
Naslov: Redakcija