Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIRNOM REŠAVANJU RADNIH SPOROVA: Zaposleni mogu, bez podnošenja tužbi sudu, da zahtevaju isplate pune zarade i drugih primanja od poslodavaca u postupku za mirno rešavanje radnih sporova, a isto će biti moguće i za zaposlene u javnom sektoru. Kod kolektivnih radnih sporova proširuje se nadležnost Agencije na utvrđivanje reprezentativnosti sindikata, kao i na sporove povodom utvrđivanja minimuma procesa rada u toku štrajka


Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Zakona o mirnom rešavanju radnih sporova predviđeno je, pored ostalog, da zaposleni u Srbiji mogu, bez podnošenja tužbi sudu, da zahtevaju isplate pune zarade i drugih primanja od poslodavaca u postupku za mirno rešavanje radnih sporova, a isto će biti moguće i za zaposlene u javnom sektoru koji primaju platu.

Nacrtom zakona proširuje se nadležnost Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova na punu zaradu i platu, što do sada nije bio slučaj.

Agencija je, za sada, nadležna za utvrđivanje obaveze za isplatu zarade do iznosa minimalne zarade.

"To znači da ukoliko zarada prelazi iznos minimalne zarade, zaposleni moraju da pokreću sudski spor za isplatu razlike do pune zarade. Ali, ukoliko se usvoje predložena rešenja iz Nacrta, Agencija će biti nadležna za spor povodom pune zarade ali i plate", naveo je direktor Agencije Mile Radivojević.

Proširenje nadležnosti Agencije i na rešavanje sporova za isplatu plata znači da će i državni službenici i nameštenici, odnosno svi zaposleni u javnom sektoru, imati pravo da postave pitanje isplate svoje plate, naknade plate i drugih primanja.

Pored toga, proširuje se i nadležnost Agencije za rešavanje sporova i povodom drugih primanja, kao što su otpremnina ili pogrebne usluge.

Rešenja iz Nacrta zakona, pored ovih, predviđaju i da se kod kolektivnih radnih sporova proširuje nadležnost Agencije na utvrđivanje reprezentativnosti sindikata, kao i na sporove povodom utvrđivanja minimuma procesa rada u toku štrajka.

Predloženim izmenama se precizira da je u sporovima u kojima je jedna strana u sporu javno preduzeće ili društvo kapitala, strana u sporu osnivač, odnosno lokalna samouprava ili Vlada Republike Srbije. Takođe bi trebalo da se uvede obaveza miritelja da nakon neuspelih pregovora, na zahtev strane u sporu, preporuči na koji način može da se reši taj spor, odnosno da sam donese preporuku za rešenje spornih pitanja.

Kod individualnih radnih sporova, suštinska izmena je to što se arbitru nameće obaveza da strane u sporu tokom pregovora navodi da postignu sporazum, koji će biti osnov za donošenje rešenja koje zadržava snagu pravosnažne sudske presude.

Biće promenjen i način okončanja individualnog spora povodom zlostavljanja i diskriminacije na radu tako da će jedini mogući način da se ovaj spor uspešno okonča biti da strane u sporu postignu sporazum oko načina rešenja tog spora. U suprotnom, strane u sporu će biti upućene na postupak pred sudom u skladu sa posebnim zakonom koji reguliše tu materiju, naglasio je Radivojević.

Izvor: Vebsajt Novosti, 30.12.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija