RADNI TEKST STRATEGIJE RAZVOJA PRAVOSUĐA ZA PERIOD 2019-2024. GODINE: Pojedine sugestije Društva sudija unete u radnu verziju strategije, pa je tako napravljena razlika između etičkih pravila i disciplinske odgovornosti. Usvojen je i predlog da se analizira stanje u beogradskom pravosuđu i razmotri usvajanje zasebnih mera
Prioriteti radnog teksta Nacionalne strategije razvoja pravosuđa za period 2019-2024. godine su dalje jačanje nezavisnosti sudstva i samostalnosti tužilaštva, nepristrasnosti, kao i dalje podizanje kvaliteta pravosudnog sistema, navodi se u ovom dokumentu. U pomenutom dokumentu, kao prioriteti navode se i dalje podizanje nivoa efikasnosti pravosudnog sistema i stepena poverenja javnosti u rad pravosuđa.
Predstavljajući pomenutu strategiju, ministarka pravde Nela Kuburović ukazala je da njene najvažnije oblasti obuhvataju ustavnu reformu, kao i izmenu čitavog seta zakona, koji moraju da budu usaglašeni sa izmenama najvišeg pravnog akta. U ovom dokumentu, prema njenim rečima, akcenat je stavljen na rasterećenje beogradskih sudova i mere koje je potrebno preduzeti kako bi se ostvario cilj.
Govoreći o novoj strategiji, ministarka se osvrnula i na prethodne dve iz 2006. i 2013. godine, ocenivši da je ona za period od 2006. do 2011. godine uspostavila nov normativni i institucionalni okvir, odnosno da je donet set novih pravosudnih zakona, da su formirani Visoki savet sudstva, Državno veće tužilaca i Pravosudna akademija.
– Ne treba zaboraviti kritike međunarodnih institucija, kada je reč o reformi iz 2006. godine. Venecijanska komisija je razmatrala Ustav iz 2006. godine, a potom u svom mišljenju iz 2007. godine, ukazala na niz nepravilnosti i kršenja evropskih standarda, kada je reč o postupku izbora sudija i rešavanja načela stalnosti sudijske funkcije – ukazala je ministarka.
Kako je objasnila, strategija koja je bila usvojena 2013. godine trebalo je da otkloni najveći deo posledica iz prethodnog perioda: povratak u sistem sudija i tužilaca koji su bili razrešeni 2009. godine, uspostavljanje nove mreže sudova od 2014. godine, koja je trebalo da otkloni problem nejednake opterećenosti sudova, kao i problem velikog broja nerešenih starih predmeta.
Ministarka je naglasila da je zadovoljna ostvarenim rezultatima u poslednjih nekoliko godina u cilju jačanja nezavisnosti i stručnosti nosilaca pravosudne funkcije, i povećanju efikasnosti, kao i da su uvedene nove pravosudne profesije – javni beležnici i izvršitelji.
– Dosta toga je urađeno i na razvoju e-pravosuđa i unapređenju infrastrukture. Prethodni petogodišnji period obeležilo je najveće infrastrukturno ulaganje u poslednjih nekoliko decenija – naglasila je Kuburovićeva.
Društvo sudija Srbije, kako kažu u ovom strukovnom udruženju, pozdravlja to što je Strategijom razvoja sudstva za period 2019–2024. godine, prepoznata potreba za stabilizacijom sudskog sistema i "zadržano opredeljenje iz dosadašnjih strateških dokumenata da je unapređenje srpskog pravosuđa potrebno usmeriti u pravcu usvajanja najviših evropskih standarda, uz istovremeno uvažavanje pravne tradicije Republike Srbije".
– Za pohvalu je to što su, za razliku od dosadašnje prakse, razmotrene sugestije Društva sudija, a pojedine i unete u radnu verziju strategije, pa je tako napravljena razlika između etičkih pravila (principa u skladu sa kojima bi sudija trebalo da se ponaša) i disciplinske odgovornosti (ponašanje sudije, koje je unapred zakonom propisano kao zabranjeno). Usvojen je i predlog društva da se analizira stanje u beogradskom pravosuđu i razmotri usvajanje zasebnih mera, jer u tom pravosuđu oko 30 odsto svih sudija u Srbiji, rešava čak 70 odsto svih predmeta u zemlji – kaže Dragana Boljević, predsednica strukovnog udruženja sudija.
Društvo sudija, prema njenim rečima, smatra da treba zadržati sve ranije planirane, a neizvršene aktivnosti iz važećih strateških dokumenata. Prema mišljenju Boljevićeve, sve evropske standarde treba ponovo vratiti u fokus i prestati sa insistiranjem da se samo mišljenja Venecijanske komisije predstavljaju kao jedini izvor tih standarda.
– Ustavne promene, koje je vlada predložila Narodnoj skupštini, umesto najviših evropskih vrednosti, sadrže rešenja koja dostižu jedva njihov minimum. U pojedinim stvarima je čak spušten već dostignuti nivo standarda. Na primer, važeći Ustav propisuje da je sudija u vršenju svoje sudijske funkcije nezavisan i potčinjen samo Ustavu i zakonu, da je u sastavu VSS sedam sudija od 11 članova, da sudija bez svoje saglasnosti ne može da bude upućen u drugi sud, kao i da protiv svake odluke VSS ima pravo na pravni lek. Za razliku od toga, nacrt ustavnih amandmana propisuje da sudija sudi vodeći računa o sudskoj praksi, da u sastavu VSS ima samo pet sudija od deset članova, ne propisuje garanciju nepremostivosti kada je reč o upućivanju, niti pravo sudije na pravni lek protiv odluka VSS. Osim toga, prevelika uopštenost strategije dopušta mogućnost najrazličitijih rešenja za jednu te istu stratešku meru. Veoma je važno i da se pažljivo detektuju osnovni problemi u sudstvu i istraže najadekvatnije mere za njihovo prevazilaženje – objašnjava Boljevićeva.
Izvor: Vebsajt Politika, Miroslava Derikonjić, 26.06.2019.Naslov: Redakcija