Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU: Žrtve i svedoci imaće podršku od samog početka krivičnog postupka, a prvenstveno u fazi istrage. Svakom od njih biće pružena mogućnost da izrazi svoje potrebe, zabrinutost i očekivanja, a zaposleni u Službi za informisanje i podršku oštećenim i svedocima (SIP) upoznaće ih sa njihovima pravima u postupku i po potrebi će ih upućivati na druge institucije i ustanove koje mogu da im pruže podršku, uključujući i privremeni smeštaj u sigurnim kućama. Ako strahuju za svoju bezbednost, zaposleni u SIP će ih uputiti na razgovor sa zamenikom javnog tužioca, koji će doneti odluku o merama zaštite


"Tužilaštvo i sud dužni su da vas zaštite od uvreda, pretnji i svakog drugog napada. Ukoliko ste zabrinuti za bezbednost, imajte u vidu da tužilac može da traži da vam se pruže mere zaštite predviđene zakonom".

Ovako se Republičko javno tužilaštvo obraća žrtvama i svedocima kriminala, u brošuri kojom informiše građane Srbije kako mogu da dobiju podršku i pomoć u slučaju da budu žrtve krivičnog dela ili svedoci u krivičnom postupku. Isto se odnosi i na članove porodica onih koji su žrtve ubistva.

U brošuri je dat i spisak adresa i telefona službi za informisanje i podršku u 25 viših javnih tužilaštava Srbiji, Tužilaštvu za organizovani kriminal i Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.

Ukoliko u javnom tužilaštvu koje vodi vaš predmet ne postoji Služba za informisanje i podršku oštećenim i svedocima (SIP), to tužilaštvo će vam pružiti informacije kojima raspolaže i po potrebi vas uputiti na Službu u najbližem tužilaštvu, poručuje Republičko javno tužilaštvo.

Državno tužilaštvo je u decembru 2016. godine donelo "Opšte obavezno uputstvo o načinu postupanja službe za informisanje i podršku oštećenima i svedocima u javnim tužilaštvima". Ovakve službe već postoje u sudovima, a tužioci su 22. februara, obeležavajući Evropski dan žrtava krivičnih dela, na konferenciji u Beogradu, preporučili da se one osnuju i pri svim policijskim upravama jer policija, po pravilu, ima prvi kontakt sa žrtvama i svedocima krivičnih dela.

– Uvek se više vodilo računa o pravima okrivljenih, a Zakonik o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014) je dodatno pogoršao položaj žrtava i oštećenih. Tužilaštvo je prepoznalo potrebu saradnje sa oštećenima i svedocima – kaže dr Goran Ilić, član Državnog veća tužilaca.

Tužiocima nedostaje znanje o veštinama komunikacije sa oštećenima i svedocima, kaže Tamara Mirović, zamenik republičkog tužioca. Zato je napravljen priručnik "Komunikacija sa svedocima i oštećenima", koji su napisali psiholozi. Iako tužioci iz iskustva znaju kakve su psihološke karakteristike žrtava nasilja, priručnik će im pomoći da se bolje snađu u situacijama kada žrtve plaču, izražavaju panični strah, ili kada ćute.

Tužioci i njihovi zamenici i saradnici proći će praktičnu obuku sa psiholozima.

Čak 75 miliona ljudi svake godine u Evropi postanu žrtve nekog krivičnog dela. Uspostavljanje ravnoteže između prava okrivljenih i oštećenih je teško, a naša je obaveza da poštujemo prava svih učesnika u krivičnom postupku. Time ispunjavamo i obaveze iz Deklaracije UN o osnovnim pravima žrtava kriminaliteta i preporuke Direktive Evropskog parlamenta, kao mere iz Akcionog plana za poglavlja 23 i 24 u procesu pridruživanja EU – naglašava Tamara Mirović.

Član Državnog veća tužilaca Tatjana Lagumdžija kaže da tužilaštvima nedostaju i kadrovi i adekvatno opremljene prostorije, ali da se rad službi za podršku zasniva na zajedničkom entuzijazmu zaposlenih i na postojećim kapacitetima.

Uz odgovarajuću obuku, tužilaštva mogu da pruže podršku oštećenima na jedan nepristrastan, saosećajan i stručan način. Važno je da prepoznamo njihove potrebe, da ih slušamo i razumemo – kaže Tatjana Lagumdžija.

Žrtve i svedoci imaće podršku od samog početka krivičnog postupka, a prvenstveno u fazi istrage. Svakom od njih biće pružena mogućnost da izrazi svoje potrebe, zabrinutost i očekivanja, a zaposleni u SIP upoznaće ih sa njihovima pravima u postupku i po potrebi će ih upućivati na druge institucije i ustanove koje mogu da im pruže podršku, uključujući i privremeni smeštaj u sigurnim kućama. Ako strahuju za svoju bezbednost, zaposleni u SIP će ih uputiti na razgovor sa zamenikom javnog tužioca, koji će doneti odluku o merama zaštite.

Pravosudna straža sarađuje sa službom, tako da može da obezbedi pratnju i posebne mere prilikom dolaska u zgradu tužilaštva i suda. Tužioci će voditi računa o tome da žrtve i svedoci prođu kroz istragu i suđenje sa što je moguće manje psiholoških trauma, koje su u pravu poznate kao "sekundarna viktimizacija" – ponovno prolaženje kroz situaciju u kojoj su bili žrtve ili svedoci krivičnog dela.

Predstavnici misije OEBS-a u Srbiji najavili su donošenje nacionalne strategije za pomoć žrtvama i svedocima i osnivanje nacionalne službe, koja bi objedinila sve institucije i ustanove, uključujući MUP, centre za socijalni rad, medicinske i druge ustanove, a po ugledu na Holandiju, koja je dala znatnu podršku ovom projektu u Srbiji. U taj projekat će biti uloženo milion i po evra.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 28.02.2017.
Naslov: Redakcija