Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

RADNI TEKST IZMENA USTAVA RS: Sudije i tužioci nezadovoljni nacrtom izmena


Radni tekst amandmana Ministarstva pravde na Ustav Republike Srbije u delu koji se odnosi na pravosuđe udruženja sudija, tužilaca i pravnika ocenjuju kao korak unazad u odnosu na njegova postojeća rešenja. Osporavaju da će predloženim izmenama sudstvo i tužilaštvo biti depolitizovano, a većinu predloga ocenjuju "problematičnim". Kažu i da bi, ukoliko predložena rešenja budu usvojena, izvršna vlast do te mere ostvarila kontrolu nad sudijama i tužiocima da bi u Srbiji bila ukinuta podela vlasti, ali i da bi za građane to značilo "kadija te tuži, kadija ti sudi".

Predsednik Udruženja tužilaca i zamenika tužilaca Goran Ilić, kaže za da je "jedno od problematičnih rešenja smanjenje broja članova budućeg Visokog saveta tužilaca iz redova same struke". Sporan je, ocenjuje Ilić i sam naziv tela s obzirom na to da, prema radnom tekstu izmena Ustava, u njegovom sastavu dominiraju predstavnici koje bira Narodna skupština, a to su "istaknuti pravnici".

Radni tekst izmena Ustava predviđa odredbu po kojoj vrhovni javni tužilac (sadašnji republički javni tužilac), odnosno osoba koja je politički odgovorna jer za svoj rad odgovara skupštini, može svakog zamenika tužioca da premesti i uputi u bilo koje tužilaštvo i to protiv njegove volje. To znači da svako ko nije po volji vrhovnom tužiocu, može da bude premešten i u najudaljenije tužilaštvo i to u tužilaštvo nižeg ranga. Ovom odredbom se, na neki način, ukida sistem napredovanja i derogira čitav sistem izbora – navodi Ilić.

U Udruženju tužilaca spornim ocenjuju i rešenje da zamenik javnog tužioca mora da postupi po svakom uputstvu javnog tužioca, čak i kada je ono nerazumljivo ili nezakonito. Objašnjavaju da čak i vojsci koja ima najstrožu hijerarhiju, potčinjeni pod određenim uslovima mogu da odbiju naređenje pretpostavljenog. Štaviše, navode u Udruženju, međunarodni standardi prepoznaju prigovor savesti, a mi ne poznajemo nijednu vrstu prigovora.

U obrazloženju pojedinačnih predloženih rešenja izmena Ustava, navodi se da četiri zamenika javnih tužilaca biraju javni tužioci i zamenici javnih tužilaca, pet "istaknutih pravnika" bira Narodna skupština, a u članstvu su i vrhovni javni tužilac Srbije i ministar pravde, dok je predstavnik skupštine, koji je sada član Državnog veća tužilaca, izostao iz predloženog sastava. U obrazloženju ovog rešenja navodi se da tužilački savet kao članove treba da ima tužioce iz tužilaštava svih nivoa, ali i druge aktere poput advokata ili predstavnika akademske zajednice.

I Dragana Boljević, predsednica Društva sudija Srbije, mnoga predložena rešenja smatra problematičnim tim pre što nekih koja su bila dobra u sadašnjem Ustavu – više nema.

Recimo, nema odredbe sadašnjeg Ustava koja kaže da je svaki uticaj na sudiju u obavljanju sudijske funkcije zabranjen. Takođe, nema odredbe da su sudske odluke obavezne za sve i da ne mogu da budu predmet vansudske kontrole, kao ni odredbe da sudija ima pravo da vrši sudijsku funkciju u sudu za koji je izabran i da samo uz svoju saglasnost može da bude premešten. Problematično je ovlašćenje ministra pravde, kao predstavnika izvršne vlasti, da direktno pokreće postupak za disciplinsku odgovornost i razrešenje sudije – navodi predsednica strukovnog udruženja sudija.

Ona kao problem vidi i rešenje što će se izbor za prvostepene sudove obavljati preko Pravosudne akademije koja nema nikakve garancije nezavisnosti. Vlast, prema njenom mišljenju, i sada na akademiju ima formalan i neformalan uticaj.

Predloženim izmenama, Visokom savetu sudstva je osakaćena nadležnost i članstvo je izmenjeno u tolikoj meri da to nema nikakve veze sa svrhom zbog koje to telo postoji. Savet treba da štiti nezavisnost sudija i sudova i predstavlja sudije, a ne sudove kako je navedeno u predloženim izmenama. Dostignuti nivo nezavisnosti ovog tela je smanjen tako što je sa sadašnjih šest članova iz redova sudija u ovom telu koje ima ukupno 11 članova, broj sudija smanjen na pet. Podseća da je ranije predsednik VSS bio i predsednik Vrhovnog kasacionog suda. Sada, predsednik VSS neće biti čak ni sudija, a njega će birati članovi Saveta koji nisu sudije, već onih pet članova koje je izabrala Narodna skupština. On će sada imati i takoreći zlatan glas. To znači da, kada je reč o najspornijim pitanjima, i kada bi bili podeljeni glasovi na pet-pet, on bi imao dva glasa – upozorava Boljević.

U obrazloženju rešenja koji predviđa novi sastav VSS, kako je objavljeno na sajtu Ministarstva pravde, navodi se da Venecijanska komisija smatra da će balans između broja sudija i nesudijskih članova, kao i sastav Saveta čiji se predsednik bira iz redova nesudijskih članova, osigurati bolju ravnotežu između autonomije i nezavisnosti pravosuđa, sa jedne strane i odgovornosti pravosuđa sa druge strane.

Petar Petrović, predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe, kaže da smatra da će predložene izmene biti usvojene najpre u skupštini, a potom i na referendumu. On dodaje da je Ustav morao da se menja s obzirom na to da je Srbija kandidat za ulazak u EU i da njeno zakonodavstvo mora da bude usklađeno sa onim u uniji.

Drugi razlog za izmenu Ustava je taj što se duže vreme traži da iz odlučivanja o izboru sudija i tužilaca "izađu" Narodna skupština i njeni predstavnici. Da li će predloženim izmenama biti očuvana nezavisnost sudstva i samostalnost tužilaštva pokazaće praksa i kada se posle promene Ustava izvrše promene u zakonodavstvu koje reguliše ovu materiju. Ne bih da prejudiciram stvari. Težimo ka punoj nezavisnosti i samostalnosti u pravosuđu – rekao je Petrović.

Izvor: Vebsajt Politika, Miroslava Derikonjić, 23.01.2018.
Naslov: Redakcija