Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PODSTICAJIMA U POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU: Inicijativa Poverenice za zaštitu ravnopravnosti za dopunu Zakona


U skladu sa članom 33. tačka 7. Zakona o zabrani diskriminacije ("Sl. glasnik RS", br. 22/2009) kojim je, pored ostalog, propisano da Poverenik za zaštitu ravnopravnosti inicira donošenje ili izmenu propisa radi sprovođenja i unapređivanja zaštite od diskriminacije, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti podnosi inicijativu za dopunu Zakona o podsticajima u polјoprivredi i ruralnom razvoju ("Sl. glasnik RS", br. 10/2013, 142/2014, 103/2015 i 101/2016) regulisanjem mogućnosti utvrđivanja podsticaja u polјoprivredi pod povolјnijim uslovima i/ili u različitom obimu za mlade, žene i druge osetlјive grupe stanovništva ukoliko su nosioci ili članovi polјoprivrednog gazdinstva.

Članom 3. Zakona o podsticajima u polјoprivredi i ruralnom razvoju propisane su vrste podsticaja u polјoprivredi i ruralnom razvoju, kao i mogućnost da se određeni podsticaji utvrde pod različitim uslovima i u različitom obimu ukoliko se radi o područjima sa otežanim uslovima rada u polјoprivredi. Ovom odredbom omogućeno je da se u područjima kod kojih zbog prirodnih, socijalnih ili zakonskih ograničenja ne postoje uslovi za intenzivan razvoj polјoprivredne proizvodnje, utvrde podsticaji pod različitim uslovima i u različitom obimu kako bi se posebno podstakla polјoprivreda u ovim oblastima i tim posebnim podsticajima omogućile jednake šanse za korisnike podsticaja koji posluju u ovim oblastima sa korisnicima podsticaja iz drugih područja.

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti je mišlјenja da je u oblasti polјoprivrede, na isti način kako je regulisana mogućnost utvrđivanja podsticaja pod različitim uslovima i u različitom obimu ukoliko se radi o područjima sa otežanim uslovima rada, potrebno omogućiti podsticajne mere pod povolјnijim uslovima i/ili u različitom obimu i za pripadnike određenih osetlјivih grupa stanovništva, poput mladih i žena na ruralnom tržištu rada, kao i drugih osetlјivih grupa, ukoliko su nosioci ili članovi polјoprivrednog gazdinstva koje se bavi polјoprivrednom proizvodnjom. Osnovni cilј ovakvog regulisanja jeste pobolјšanje ekonomskog položaja mladih, žena i drugih osetlјivih grupa stanovništva na selu i omogućavanja jednakih šansi korisnicima podsticaja iz ovih kategorija stanovništva, čime bi se moglo uticati i na smanjenje dalјeg pogoršanja demografskih trendova, veće zadržavanje i ekonomska aktivnost na selu, podsticanje rodne ravnopravnosti i jednakosti pojedinih osetlјivih kategorija polјoprivrednika.

Osnov za podnošenje ove inicijative se nalazi u odredbama člana 21. Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) kojim je propisna zabrana svake diskriminacije, neposredne ili posredne, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političkog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihičkog ili fizičkog invaliditeta. Stavom 4. istog člana Ustava uređeno je da se ne smatraju diskriminacijom posebne mere koje Republika Srbija može uvesti radi postizanja pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koja su suštinski u nejednakom položaju sa ostalim građanima.

Ustavna zabrana diskriminacije bliže je razrađena Zakonom o zabrani diskriminacije, a odredbom člana 14. ovog zakona propisano je da se ne smatraju diskriminacijom posebne mere uvedene radi postizanja pune ravnopravnosti, zaštite i napretka lica, odnosno grupe lica koja se nalaze u nejednakom položaju.

Članom 2. Zakona o ravnopravnosti polova ("Sl. glasnik RS", br. 104/2009) uređeno je da ravnopravnost polova, koju su svi dužni da poštuju, podrazumeva ravnopravno učešće žena i muškaraca u svim oblastima javnog i privatnog sektora, u skladu sa opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, potvrđenim međunarodnim ugovorima, Ustavom Republike Srbije i zakonima. Članom 7. ovog zakona uređeno je da se ne smatra diskriminacijom ni povredom načela jednakih prava i obaveza donošenje posebnih mera radi otklanjanja i sprečavanja nejednakog položaja žena i muškaraca i ostvarivanja jednakih mogućnosti polova.

Zakonom o mladima ("Sl. glasnik RS", br. 50/2011) regulisano je da omladinska politika obuhvata i podrazumeva sve mere i aktivnosti državnih organa, ustanova, udruženja i drugih subjekata koje su usmerene na pobolјšanje i unapređivanje položaja mladih (član 2), te da svi, a posebno subjekti omladinske politike, u okviru svojih poslova i delokruga podržavaju društveno osnaživanje mladih na način utvrđen zakonom, Strategijom i drugim instrumentima omladinske politike (član 4).

Pored navedenog, Poverenica ukazuje i na obaveze iz dokumenata međunarodnog karaktera koje je Republika Srbija usvojila. Među tim dokumentima izdvajaju se dokumenti Ujedinjenih nacija (Opšta deklaracija o pravima čoveka, Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena - CEDAW), Saveta Evrope (Evropska konvencija za zaštitu lјudskih prava i osnovnih sloboda, Evropska socijalna povelјa i Konvencija Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilјa nad ženama i nasilјa u porodici) i Evropske unije (Povelјa Evropske unije o osnovnim pravima).

Tako je Konvencijom o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena, članom 14. propisano da će države članice uzeti u obzir posebne probleme s kojima se suočava žena na selu, kao i značajnu ulogu koju ona ima u ekonomskom opstanku svoje porodice, uklјučujući njen rad u sektorima privrede u kojima se ne ostvaruje dohodak i preduzeće sve odgovarajuće mere radi eliminisanja diskriminacije žena u seoskim područjima kako bi obezbedile da one, na osnovi ravnopravnosti muškaraca i žena, učestvuju u razvoju sela i da od toga imaju koristi, posebno da bi obezbedile njihovo pravo na: (a) učešće u izradi i sprovođenju planova razvoja na svim nivoima; (d) sticanje svih vrsta obuke i obrazovanja, formalnog i neformalnog, uklјučujući opismenjavanje, kao i pristup svim uslugama u okviru mesne zajednice, kao i savetodavnim uslugama, radi proširenja njihovih opštih tehničkih znanja; (e) organizovanje grupa za samopomoć i zadruga kako bi ostvarile jednak pristup privrednim delatnostima putem zapošlјavanja ili obavlјanja samostalne delatnosti; (g) dostupnost polјoprivrednih kredita i zajmova, olakšica za prodaju proizvoda, odgovarajuće tehnologije i jednakog tretmana u zemlјišnoj i agrarnoj reformi, kao i programa za ponovno naselјavanje.

Komitet UN za eliminisanje diskriminacije žena je Republici Srbiji uputio ukupno 24 preporuke u svojim Zaklјučnim zapažanjima u vezi sa Drugim i Trećim periodičnim izveštajem o primeni Konvencije o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW/C/SRB/2−3). Komitet, između ostalog, podržava otklanjanje patrijarhalnih rodnih stereotipa, preduzimanje posebnih mera za pobolјšanje položaja ranjivih grupa žena, posebno žena na selu, te konstatuje da Republika Srbija treba da unapredi pravni i institucionalni okvir za zabranu diskriminacije i unapređivanje ravnopravnosti i da obezbedi odgovarajuće i održive budžetske i lјudske resurse za primenu strategija, politika i mera koje se odnose na eliminaciju diskriminacije žena, posebno pripadnica ranjivih grupa.

O potrebi unapređenja položaja pojedinih kategorija stanovništva na selu ukazuju i strateška dokumenta poput Nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost za period od 2016. do 2020. godine, koja predstavlјa osnovni strateški dokument Republike Srbije koji se odnosi na unapređenje rodne ravnopravnosti. Ovom strategijom se, između ostalog, predviđa pobolјšanje ekonomskog položaja žena i ženskog preduzetništva, kao i unapređenje položaja višestruko diskriminisanih i ranjivih grupa žena među kojima su, između ostalog, prepoznate i žene sa sela. U ovoj strategiji se navodi da žene koje žive u seoskim područjima čine jednu od najranjivijih grupa u pogledu jednakih mogućnosti ostvarivanja lјudskih prava u svim oblastima javnog i privatnog života, od mogućnosti da ravnopravno učestvuju na pozicijama moći i odlučivanja u državi, zajednici i porodici, do pristupa zdravstvenim, obrazovnim, socijalnim i drugim uslugama, finansijama i drugim resursima i nasleđivanja gazdinstava i druge imovine. Stil života žena na selu je pretežno tradicionalan i patrijarhalan i time su one dvostruko marginalizovane: zato što su pripadnice ruralnih polјoprivrednih domaćinstava i zato što unutar ekonomske i porodične organizacije domaćinstva imaju ograničen pristup prihodima, imovini i odlučivanju. Žene čine 55% nezaposlenog ruralnog stanovništva i 74% neplaćenih pomažućih članova/članica polјoprivrednih gazdinstava. Postoje značajne razlike u neformalnoj zaposlenosti između muškaraca (28,8%) i žena (43,4%), a žene iz seoskih područja su osam puta zastuplјenije u neformalnoj zaposlenosti od žena iz gradskih područja (5,5%). Opšti strateški cilј 2. ove strategije – Povećana ravnopravnost žena i muškaraca primenom politika i mera jednakih mogućnosti, ukazuje da su u narednom periodu prioritetne oblasti državne intervencije odnose i na pobolјšanje ekonomskog položaja žena i posebno pobolјšanje položaja žena na selu. Kroz poseban cilј 2.5 ove strategije utvrđeno je da je pobolјšanje evidentno lošeg položaja žena u ruralnim područjima povezano sa razvojem sela, te da inkluzivan i brži ruralni razvoj zahteva da se u selima obnovi socijalna kohezija i stvori podsticajno ekonomsko okruženje koje će omogućiti kvalitetniji život žena i muškaraca, što podrazumeva aktivno učešće žena i korišćenje njihovih potencijala u svim oblastima (ekonomskoj, socijalnoj, kulturnoj, zdravstvenoj) i na svim nivoima (država, lokalna samouprava, seoska zajednica). U tom smislu se predviđaju i mere, poput: obezbeđivanja prepoznavanja ženskih resursa i preduzetničkih inicijativa u seoskim područjima; stvaranja uslova za rad savetovališta i kreiranja obuka za razvijanje sopstvenih biznisa i usavršavanja iz oblasti polјoprivrede, zelene ekonomije, vođenja sopstvenog biznisa i dr; podsticanja donosioca odluka na svim nivoima odlučivanja na kreiranje modela za razvijanje proizvodnje koja posebno pogoduje ženama, kao što su organska polјoprivreda i proizvodnja na maloj površini zemlјišta; unapređenja proizvođačkih potencijala za razvoj seoskih gazdinstava koja vode žene obezbeđivanjem podsticajnih mera, uvođenjem dodatnih kriterijuma za prednost u otkupu polјoprivrednih proizvoda sa gazdinstava koja vode žene i na druge načine.

Sa druge strane, u Nacionalnoj strategiji za mlade za period od 2015. do 2025. godine navodi se da mlade žene i muškarci koji razmišlјaju o ostanku/povratku ili životu na selu nemaju adekvatne uslove i podršku. U ovoj strategiji se ukazuje i na potrebu podsticanja razvoja dodatnih mera podrške za radnu mobilnost mladih ka manje razvijenim sredinama i ruralnim područjima, kao i stimulisanja programa motivisanja mladih na radnu mobilnost ka manje razvijenim sredinama i ruralnim područjima.

U vezi sa drugim osetlјivim grupama stanovništva, u Nacionalnoj strategiji za mlade za period od 2015. do 2025. godine navodi se da definicija osetlјivih grupa od strane Svetske banke podrazumeva "deo stanovništva koji ima neke posebne karakteristike zbog kojih je izložen višem riziku od siromaštva od ostalih". Ove grupe mogu biti široko definisane, kao na primer siromašni u ruralnim područjima, a mogu biti i vrlo specifično određene, kao deca bez roditelјskog staranja, interno raselјena lica, etničke manjine, itd. Evropska unija je utvrdila neke osetlјive društvene grupe u EU: mladi, migranti, nisko kvalifikovani, siromašni radnici, beskućnici, Romi, osobe sa invaliditetom. Vlada je Strategijom za smanjenje siromaštva u Srbiji 2003. godine prvi put utvrdila osetlјive društvene grupe stanovništva u Republici Srbiji: osobe sa invaliditetom, deca, mladi, žene, stariji preko 65 godina, pripadnici romske nacionalne manjine, neobrazovani, nezaposleni, izbegla i interno raselјena lica i stanovništvo ruralnih sredina. Pored toga, Nacionalna strategija zapošlјavanja za period 2011 – 2020. godine utvrđuje sledeće posebno osetlјive društvene grupe na tržištu rada Republike Srbije: Romi, izbeglice i interno raselјena lica, osobe sa invaliditetom, ruralno stanovništvo (posebno ruralno stanovništvo koje ne poseduje zemlјu i ruralno stanovništvo u jugoistočnoj Srbiji), neobrazovane osobe, kao i žene, mladi (15–24) i starija lica (50–64), ali i dugoročno nezaposleni, samohrani roditelјi, korisnici novčane socijalne pomoći, deca bez roditelјskog staranja, žrtve trgovine lјudima i sl.

Takođe i Strategijom polјoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije za period 2014 – 2024. godine sagledane su demografske karakteristike seoskog stanovništva, njegova starosna i obrazovna struktura, te navedeno: "Rodne nejednakosti u domenu ekonomske participacije su veoma izražene među ruralnom populacijom. Među ženama je manje učešće aktivnih lica, manje zaposlenih i manje onih koje rade van polјoprivrede, nego među muškarcima. Iz perspektive regionalnih razlika, uočava se da je u AP Vojvodini neznatno manje učešće nezaposlenih lica među ženama nego među muškarcima, što ne znači i da je njihov ekonomski položaj bolјi, budući da su manje od muškaraca zaposlene u nepolјoprivrednom sektoru, manje angažovane u polјoprivredi i u izrazito većem broju neaktivne. Znatno je nepovolјniji položaj žena prema svim pokazatelјima u Južnoj i Istočnoj Srbiji, gde su rodne razlike posebno snažno ispolјene u svim segmentima tržišta rada. Pored žena, mladi na selu se takođe suočavaju sa visokim rizicima od isklјučenosti sa tržišta rada. Mladi u uzrastu 15 – 24 godine tek u 21% slučajeva su zaposleni u nepolјoprivrednim sektorima. Iako u ovoj starosnoj grupi čak polovinu čine neaktivna lica, ono što ukazuje na teškoće u pristupu radnim mestima jeste značajno veće učešće nezaposlenih, koje kod ove kategorije, kao i naredne starosne kategorije (25 – 34 godine), iznosi samo 15,5 %". Ovom strategijom je takođe određena Vizija razvoja polјoprivrede i ruralnih područja Republike Srbije, radi čije realizacije je predviđeno uvažavanje nekoliko klјučnih principa, među kojima je i dostizanje blagostanja ruralnog stanovništva kojim bi se zaustavilo dalјe pogoršanje demografskih trendova i puno uvažavanje osetlјivog položaja mladih i žena na ruralnom tržištu rada, kao i socijalnog položaja drugih osetlјivih grupa. Dalјe, ovom Strategijom je predviđeno, kao jedno od prioritetnih područja – Unapređenje socijalne strukture i jačanje socijalnog kapitala, gde je kao operativni cilј 12.9. postavlјena afirmacija preduzetništva žena i mladih u ruralnim sredinama.

Potreba unapređenja položaja mladih na selu je već prepoznata imajući u vidu da su članom 39. Zakona o podsticajima u polјoprivredi i ruralnom razvoju uređeni podsticaji za podršku programima koji se odnose na diversifikaciju dohotka i unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima, koji, između ostalog, obuhvataju i podršku mladima u ruralnim područjima. Podrška mladima detalјnije je uređena Pravilnikom o podsticajima programima za diversifikaciju dohotka i unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima kroz podršku mladim polјoprivrednicima. Ove mogućnosti se, dakle, odnose samo na jednu vrstu podsticaja i to podsticaja programima za diversifikaciju dohotka i unapređenje kvaliteta života u ruralnim područjima, dok ostale vrste podsticaja nisu obuhvaćene posebnim pogodnostima kada su u pitanju mladi. Ostale osetlјive grupe polјoprivrednika/ca (poput izbeglih lica, migranata, socijalno ugroženih i sl.) i žene uopšte nisu prepoznati kao posebne kategorije kojima su potrebni odgovarajući podsticaji radi unapređenja njihovog položaja u polјoprivredi.

Imajući u vidu navedeno, Poverenik za zaštitu ravnopravnosti predlaže da Ministarstvo polјoprivrede, šumarstva i vodoprivrede uvaži ovu inicijativu i kao ovlašćeni predlagač predloži Vladi dopunu člana 3. ili drugog odgovarajućeg člana Zakona o podsticajima u polјoprivredi i ruralnom razvoju regulisanjem mogućnosti utvrđivanja podsticaja pod različitim uslovima i u različitom obimu, ukoliko se radi o mladim, ženama ili drugim osetlјivim grupama stanovništva u ruralnim područjima. Na ovaj način bi se omogućio da navedene kategorije lica ostvare pravo na sve vrste podsticaja pod različitim, specifičnim uslovima u zavisnosti od sagledanog stanja i potreba za unapređenjem njihovog položaja, u cilјu unapređenja ravnopravnosti žena i muškaraca primenom politika i mera jednakih mogućnosti, te pobolјšanja ekonomskog položaja mladih i drugih osetlјivih grupa stanovništva na selu.

Bliže uslove i način ostvarivanja prava na sve vrste podsticaja već, u skladu sa zakonom, propisuje nadležni ministar (čl. 15, 18, 19, 20, 31, 34, 42. itd.), te bi pravilnicima kojima se uređuju pojedini podsticaji mogao biti uređen i specifičan način ostvarivanja ovih podsticaja. Sa druge strane, ukoliko se smatra celishodnijim, moguće je stvoriti i poseban pravni osnov za regulisanje bližih uslova i načina ostvarivanja prava na podsticaje ovih osetlјivih grupa polјoprivrednika, koje bi propisivao nadležni ministar.

Izvor: Vebsajt Poverenice, 25.01.2019.
Naslov: Redakcija