Zastava Bosne i Hercegovine

Email Print
08.12.2018.

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o državnim službenicima ("Sl. glasnik RS", br. 95/2018)


Član 1.

U Zakonu o državnim službenicima ("Službeni glasnik RS", br. 79/05, 81/05 – ispravka, 83/05 – ispravka, 64/07, 67/07 – ispravka, 116/08, 104/09, 99/14 i 94/17) u članu 2. stav 1, članu 34. stav 1, članu 44. stav 1, članu 101. i članu 144. stav 1. reči: "Republički javni" u određenom padežu zamenjuju se rečju: "Državni" u odgovarajućem padežu.

Član 2.

Posle člana 5. dodaju se naslov i član 5a, koji glase:

"Kompetencije za rad državnih službenika

Član 5a

Procesi upravljanja kadrovima u državnim organima zasnivaju se na kompetencijama potrebnim za delotvorno obavljanje poslova u državnom organu.

Kompetencije, u smislu ovog zakona, predstavljaju skup znanja, veština, osobina, stavova i sposobnosti koje državni službenik poseduje, a koji oblikuju njegovo ponašanje i vode postizanju očekivane radne uspešnosti na radnom mestu."

Član 3.

U članu 9. stav 2. reči: "zasniva se na stručnoj osposobljenosti, znanju i veštinama" zamenjuju se rečima: "vrši se na osnovu provere kompetencija".

Član 4.

U članu 10. stav 1. reči: "stručnosti, rezultata rada" zamenjuju se rečima: "radne uspešnosti".

Član 5.

U članu 14. stav 2. broj: "30" zamenjuje se brojem: "35".

Posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Izuzetno od stava 2. ovog člana, državni službenik koji ostvaruje pravo na skraćeno radno vreme ima pravo na godišnji odmor najviše do 40 radnih dana."

Član 6.

Naslov iznad člana 25. i član 25. menjaju se i glase:

"Pojam sukoba interesa

Član 25.

Sukob interesa, u smislu ovog zakona, je situacija u kojoj državni službenik ima privatni interes koji utiče, može da utiče ili izgleda kao da utiče na njegovo postupanje u obavljanju poslova njegovog radnog mesta, na način koji ugrožava javni interes.

Privatni interes državnog službenika je bilo kakva korist ili pogodnost za državnog službenika ili sa njime povezano lice.

Državni službenik dužan je da preduzme sve što je u njegovoj mogućnosti kako bi izbegao bilo kakvu situaciju sukoba interesa, a ako se takva situacija nije mogla izbeći, primenjuju se odredbe ovog zakona o upravljanju sukobom interesa.

Na određivanje kruga povezanih lica, u smislu odredbi ovog zakona o sprečavanju sukoba interesa, primenjuju se propisi kojima se uređuje sprečavanje sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija."

Član 7.

Posle člana 25. dodaju se naslov i član 25a, koji glase:

"Zabrana primanja poklona

Član 25a

Državni službenik i sa njim povezana lica ne smeju tražiti, niti primiti stvar, pravo, uslugu ili bilo kakvu drugu korist datu ili učinjenu bez odgovarajuće naknade (u daljem tekstu: poklon) za sebe ili povezana lica, a koji utiču, mogu uticati ili se čini da utiču na nepristrasno ili profesionalno obavljanje dužnosti, odnosno koji se mogu smatrati nagradom u vezi sa vršenjem njegovih dužnosti, izuzev prigodnog poklona manje vrednosti.

Prigodni poklon, u smislu stava 1. ovog člana, je poklon koji se prima u prilikama kada se protokolarno ili tradicionalno razmenjuju pokloni, a koji ni tada ne može biti u novcu ili hartijama od vrednosti.

Državni službenik dužan je da o poklonu u vezi sa obavljanjem svoje dužnosti obavesti državni organ u kojem je zaposlen najkasnije narednog radnog dana od dana prijema poklona, a državni organ dužan je da vodi evidenciju o svim poklonima koje su primili državni službenici.

Na sadržinu obaveštenja o primljenom poklonu i evidencije o poklonima, kao i na način utvrđivanja vrednosti i visine poklona čiji je prijem dozvoljen shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje sprečavanje sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija."

Član 8.

U članu 26. posle stava 1. dodaju se novi st. 2. i 3. koji glase:

"Rukovodilac o davanju pisane saglasnosti iz stava 1. ovog člana odlučuje u roku od tri dana od dana dostavljanja zahteva državnog službenika za dobijanje saglasnosti.

Kad državnim organom rukovodi državni službenik, o davanju saglasnosti za njegov dodatni rad i o zabrani dodatnog rada odlučuje državni organ ili telo nadležno za njegovo postavljenje u roku od 10 dana od dana dostavljanja zahteva državnog službenika."

U dosadašnjem stavu 2. koji postaje stav 4. posle reči: "udruženjima" dodaju se zapeta i reči: "ali je državni službenik dužan da o dodatnom radu obavesti rukovodioca narednog radnog dana od dana početka obavljanja dodatnog rada".

U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 5. broj: "2" zamenjuje se brojem: "4".

Posle stava 5. dodaje se stav 6. koji glasi:

"Državni organ vodi evidenciju o dodatnom radu državnih službenika i pisanim saglasnostima iz stava 1. ovog člana."

Član 9.

Naslov iznad člana 27. i član 27. brišu se.

Član 10.

U članu 29. posle stava 1. dodaju se st. 2, 3. i 4. koji glase:

"Državni službenik može da bude član organa udruženja.

Državni službenik je dužan da obavesti rukovodioca o članstvu u organima pravnih lica, odnosno udruženja u roku od pet dana od dana imenovanja u organ.

Državni organ vodi evidenciju o članstvu državnih službenika u organima iz st. 1. i 2. ovog člana."

Član 11.

U naslovu iznad člana 30. posle reči: "organa" dodaju se tačka i rečenica: "Upravljanje sukobom interesa.", a član 30. menja se i glasi:

"Član 30.

Državni službenik dužan je da odmah po saznanju, a najkasnije prvog narednog radnog dana pismeno prijavi neposrednom rukovodiocu postojanje privatnog interesa u vezi sa obavljanjem određenih poslova, odnosno odnos zavisnosti u vezi sa obavljanjem određenih poslova sa udruženjem u čijem organu je član i da se uzdrži od daljih aktivnosti koje mogu ugroziti javni interes, dok rukovodilac ne odredi drugog državnog službenika koji će obavljati te poslove.

Smatraće se da privatni interes iz stava 1. ovog člana naročito postoji ako državni službenik učestvuje u poslovima nadzora ili kontrole, odnosno u drugim poslovima u kojima se odlučuje o pravima i obavezama pravnih lica ili preduzetnika kod kojih državni službenik obavlja dodatni rad ili je obavljao dodatni rad u periodu od dve godine pre vršenja nadzora ili kontrole, odnosno odlučivanja.

Ako neposredni rukovodilac smatra da ne postoji odnos zavisnosti ili privatni interes iz stava 1. ovog člana koji opravdava izuzimanje državnog službenika iz obavljanja određenih poslova, dužan je da o tome obavesti državnog službenika u roku od tri dana od dana prijema prijave iz stava 1. ovog člana, nakon čega državni službenik nastavlja rad na tim poslovima.

Kad državnim organom rukovodi državni službenik, on o interesu pismeno obaveštava državni organ ili telo nadležno za njegovo postavljenje.

Time se ne dira u pravila o izuzeću propisana zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak."

Član 12.

Posle člana 30. dodaju se čl. 30a i 30b koji glase:

"Član 30a

Ako državni službenik ima sumnju u pogledu toga da li postoji sukob interesa ili mogućnost prihvatanja poklona dužan je da o tome u roku od tri dana pismeno zatraži mišljenje rukovodioca, a rukovodilac je dužan da državnom službeniku dostavi pismeni odgovor u roku od pet dana od dana prijema zahteva za mišljenje.

Državni organ dužan je da odredi državnog službenika koji će biti obučen da:

1) daje savete i smernice drugim državnim službenicima i rukovodiocu u vezi sa sprečavanjem sukoba interesa;

2) učestvuje u pripremi plana integriteta naročito u delu koji se odnosi na utvrđivanje poslova koji su naročito podložni korupciji, načinu njihove kontrole i predlaganju preventivnih mera za smanjenje korupcije;

3) prima obaveštenja o primljenom poklonu i vodi evidenciju o svim poklonima, prijavama o sukobu interesa i merama koje su preduzete radi sprečavanja sukoba interesa;

4) razmatra efikasnost primene pravila o sukobu interesa u državnom organu i predlaže mere za njihovo unapređenje;

5) sačini izveštaj o upravljanju sukobom interesa u državnom organu.

Član 30b

Državni organ objavljuje godišnji izveštaj o upravljanju sukobom interesa u državnom organu."

Član 13.

U članu 32. stav 2. menja se i glasi:

"Podela radnih mesta na kojima se obavljaju bezbednosno obaveštajni poslovi, diplomatsko-konzularni poslovi, poslovi izvršenja krivičnih sankcija, poslovi koji podrazumevaju primenu posebnih propisa iz nadležnosti postupanja policije i primenu carinskih i poreskih pravila, postupka i administracije, određuje se posebnim zakonom."

Član 14.

U članu 39. stav 2. reči: "završen pripravnički staž" zamenjuju se rečima: "najmanje jednu godinu radnog iskustva u struci".

Član 15.

U članu 40. stav 2. reč: "najmanje" briše se.

Član 16.

U članu 41. stav 2. reč: "najmanje" briše se, a reči: "završen pripravnički staž" zamenjuju se rečima: "najmanje devet meseci radnog iskustva u struci".

Član 17.

U članu 43. stav 2. reči: "završen pripravnički staž" zamenjuju se rečima: "najmanje šest meseci radnog iskustva u struci".

Član 18.

Posle člana 43. dodaje se član 43a, koji glasi:

"Član 43a

Pod radnim iskustvom u struci, u smislu odredaba ovog zakona, podrazumeva se radno iskustvo na poslovima u okviru zahtevane vrste i stepena stručne spreme, odnosno obrazovanja koje se zahteva za radno mesto čije poslove državni službenik obavlja."

Član 19.

U članu 44. posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Razvrstavanje radnih mesta čija podela se vrši u skladu sa članom 32. stav 2. ovog zakona, poslovi koji se rade u svakom od zvanja i merila za opis poslova radnih mesta u pravilniku o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, vrši se uredbom Vlade koja važi za određeni organ državne uprave."

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 20.

Posle člana 44. dodaju se naslov i čl. 44a, 44b, 44v i 44g, koji glase:

"Vrste kompetencija

Član 44a

Kompetencije potrebne za obavljanje poslova radnog mesta su ponašajne i funkcionalne.

Ponašajne kompetencije

Član 44b

Ponašajne kompetencije predstavljaju skup radnih ponašanja potrebnih za delotvorno obavljanje svih poslova u državnom organu.

Ponašajne kompetencije su:

1) upravljanje informacijama;

2) upravljanje zadacima i ostvarivanje rezultata;

3) orijentacija ka učenju i promenama;

4) izgradnja i održavanje profesionalnih odnosa;

5) savesnost, posvećenost i integritet.

Pored kompetencija iz stava 2. ovog člana, ponašajne kompetencije su i:

1) upravljanje ljudskim resursima – za radna mesta rukovodilaca užih unutrašnjih jedinica i položaje;

2) strateško upravljanje – za položaje.

Funkcionalne kompetencije

Član 44v

Funkcionalne kompetencije predstavljaju skup znanja i veština potrebnih za delotvorno obavljanje poslova u državnom organu i mogu biti opšte i posebne.

Opšte funkcionalne kompetencije predstavljaju skup znanja i veština potrebnih za delotvorno obavljanje poslova na svim radnim mestima državnih službenika u bilo kojoj oblasti rada ili bilo kom radnom mestu.

Opšte funkcionalne kompetencije su:

1) organizacija i rad državnih organa Republike Srbije;

2) digitalna pismenost;

3) poslovna komunikacija.

Posebne funkcionalne kompetencije predstavljaju skup znanja i veština potrebnih za delotvorno obavljanje poslova u određenoj oblasti rada i na određenom radnom mestu.

Određivanje kompetencija

Član 44g

Aktom Vlade, na predlog Službe za upravljanje kadrovima, bliže se određuju ponašajne i opšte funkcionalne kompetencije i pokazatelji njihovog ispoljavanja, kao i posebne funkcionalne kompetencije u određenoj oblasti rada, način njihovog određivanja i oblasti znanja i veština na koje se odnose.

Posebne funkcionalne kompetencije u određenoj oblasti rada koje nisu utvrđene aktom iz stava 1. ovog člana, način njihovog određivanja i oblasti znanja i veština na koje se odnose, mogu se odrediti aktom ministra nadležnog za pravosuđe za zaposlene u sudovima, javnim tužilaštvima i Državnom pravobranilaštvu, a za ostale državne organe – aktom rukovodioca.

Posebne funkcionalne kompetencije na određenom radnom mestu mogu se utvrditi pri sastavljanju opisa poslova radnog mesta u skladu sa uredbom Vlade, odnosno aktom drugog državnog organa iz člana 44. ovog zakona."

Član 21.

U članu 45. posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Kao državni službenik na izvršilačkom radnom mestu može da se zaposli i lice koje nema položen državni stručni ispit, ali je dužno da ga položi u roku utvrđenom ovim zakonom."

U dosadašnjem stavu 2. koji postaje stav 3. posle reči: "struci" dodaju se reči: "ili sedam godina radnog iskustva u struci od kojih najmanje dve godine na rukovodećim radnim mestima ili pet godina radnog iskustva na rukovodećim radnim mestima."

Posle stava 3. dodaje se stav 4. koji glasi:

"Državni službenik koji je prvi put postavljen na položaj dužan je da u roku od jedne godine od dana postavljenja na položaj pohađa program obuke iz člana 97v u oblastima stručnog usavršavanja utvrđenim za državne službenike koji se prvi put postavljaju na položaj."

Član 22.

Član 46. menja se i glasi:

"Član 46.

Radna mesta, potreban broj državnih službenika na svakom radnom mestu, uslovi za rad na svakom radnom mestu koji se odnose na vrstu i stepen stručne spreme, odnosno obrazovanja, državni stručni ispit ili poseban stručni ispit i potrebno radno iskustvo u struci, kao i potrebne kompetencije za obavljanje poslova radnog mesta u državnom organu određuju se pravilnikom o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u državnom organu (u daljem tekstu: Pravilnik)."

Član 23.

U članu 49. posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Ako se radno mesto ne popuni premeštajem unutar istog državnog organa, radno mesto popunjava se premeštajem po osnovu sporazuma o preuzimanju neraspoređenog državnog službenika."

U dosadašnjem stavu 2. koji postaje stav 3. reč: "premeštajem" zamenjuje se rečima: "preuzimanjem neraspoređenog državnog službenika".

Dosadašnji st. 3. i 4. postaju st. 4. i 5.

Član 24.

Naslov iznad člana 49a i član 49a menjaju se i glase:

"1a Preuzimanje neraspoređenog državnog službenika

Član 49a

Državni službenik koji je upisan u Evidenciju internog tržišta rada kao neraspoređen, može biti preuzet u drugi državni organ na radno mesto razvrstano u isto zvanje, ako ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu i ako ima potrebne kompetencije.

Preuzimanje iz stava 1. ovog člana vrši se na osnovu sporazuma o preuzimanju rukovodilaca koji rukovode tim državnim organima i za koji nije potrebna saglasnost državnog službenika.

Državni službenik iz stava 1. ovog člana može biti preuzet u drugi državni organ na radno mesto razvrstano u niže zvanje ili neposredno više zvanje koje odgovara njegovoj stručnoj spremi, ako ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu i ima potrebne kompetencije.

Državni službenik može biti preuzet u drugi državni organ na radno mesto razvrstano u neposredno više zvanje ako ispunjava uslove za napredovanje.

Preuzimanje iz stava 3. ovog člana vrši se na osnovu sporazuma o preuzimanju rukovodilaca koji rukovode tim državnim organima i za koji je potrebna saglasnost državnog službenika."

Član 25.

Iznad člana 49b dodaje se naslov koji glasi: "1b Preuzimanje državnog službenika iz drugog državnog organa", a član 49b menja se i glasi:

"Član 49b

Državni službenik može biti preuzet bez konkursa u drugi državni organ ako se o tome sporazumeju rukovodioci koji rukovode tim državnim organima i uz saglasnost državnog službenika.

Državni službenik iz stava 1. ovog člana može biti preuzet pod uslovom da je na Evidenciji internog tržišta rada upisana njegova prijava za promenom radnog mesta.

Državni službenik može biti preuzet u drugi državni organ na radno mesto koje je razvrstano u isto, niže ili neposredno više zvanje.

Državni službenik može biti preuzet u drugi državni organ na radno mesto koje je razvrstano u neposredno više zvanje ako ispunjava uslove za napredovanje."

Član 26.

Iznad člana 49v dodaje se naslov koji glasi: "1v Preuzimanje službenika iz organa autonomne pokrajine i jedinica lokalne samouprave", a u članu 49v stav 1. reči: "prema posebnom propisu" zamenjuju se rečima: "na koje se primenjuju propisi kojima se uređuju prava i dužnosti iz radnog odnosa zaposlenih u organima autonomne pokrajine i jedinicama lokalne samouprave, a koji je prijavljen na Evidenciji internog tržišta rada,".

Član 27.

Posle člana 49v dodaju se naslov i član 49g, koji glase:

"1g Provera kompetencija kod preuzimanja, odnosno premeštaja

Član 49g

U slučaju premeštaja, odnosno preuzimanja državnog službenika obavezno se sprovodi provera ponašajnih i posebnih funkcionalnih kompetencija potrebnih za obavljanje poslova na radnom mestu na koje se državni službenik premešta, odnosno preuzima ako te kompetencije nisu određene kao zahtev za obavljanje poslova radnog mesta koje je državni službenik obavljao pre premeštaja, odnosno preuzimanja.

U slučaju preuzimanja službenika iz člana 49v ovog zakona obavezno se sprovodi provera svih kompetencija koje su potrebne za obavljanje poslova radnog mesta na koje se službenik preuzima.

Provera kompetencija u slučaju iz st. 1. i 2. ovog člana vrši se u postupku koji odredi rukovodilac primenom načina provere kompetencija u izbornom postupku.

Državni službenik, odnosno službenik iz člana 49v ovog zakona može se premestiti, odnosno preuzeti na drugo radno mesto ako se utvrdi da poseduje kompetencije potrebne za obavljanje poslova na koje se premešta, odnosno preuzima.

Rukovodilac državnog organa u koji se državni službenik, odnosno službenik premešta, odnosno preuzima ima pravo uvida u izveštaj o vrednovanju njegove radne uspešnosti."

Član 28.

U članu 50. stav 2. posle reči: "Vlade" dodaju se reči: "koji su u radnom odnosu na neodređeno vreme i državni službenici koji su u radni odnos na određeno vreme primljeni nakon sprovedenog javnog konkursa zbog privremeno povećanog obima posla."

U stavu 3. reč: "organa" briše se, a posle reči: "mesta" dodaju se reči: "i drugih podataka potrebnih za oglašavanje".

Član 29.

U članu 51. stav 2. zapeta i reči: "tako da jedan njen član bude državni službenik iz Službe za upravljanje kadrovima" brišu se.

Posle stava 2. dodaju se st. 3, 4. i 5. koji glase:

"Rukovodilac je dužan da upućuje državne službenike iz jedinica za upravljanje kadrovima i na rukovodećim radnim mestima na programe obuka kojima se stiču i unapređuju sposobnosti za provere kompetencija kandidata u izbornom postupku.

Konkursna komisija odgovorna je za sprovođenje konkursnog postupka u skladu sa zakonom.

Niko ne sme vršiti uticaj na člana konkursne komisije da nešto čini ili ne čini suprotno propisima."

Član 30.

Član 55. menja se i glasi:

"Član 55.

Oglas o javnom konkursu sadrži podatke o državnom organu, radnom mestu, uslovima za zaposlenje na radnom mestu, vrsti radnog odnosa, mestu rada, kompetencijama koje se proveravaju u izbornom postupku i načinu njihove provere, oblasti iz koje će se vršiti provere, roku u kome se podnose prijave, obaveštenje o obrascu prijave na konkurs, lično ime lica zaduženog za davanje obaveštenja o javnom konkursu, adresu na koju se prijave podnose, podatke o dokazima koji će biti zahtevani u konkursnom postupku, mestu i vremenu u kojem se očekuje da će započeti izborni postupak.

Ako se popunjava radno mesto kod koga je kao poseban uslov predviđeno znanje jezika i pisma nacionalne manjine, u oglasu o javnom konkursu se posebno navodi ovaj uslov, kao i eventualna pisana provera njegove ispunjenosti.

Prijava na konkurs vrši se na obrascu prijave koji obavezno sadrži lično ime kandidata, adresu prebivališta, odnosno boravišta i jedinstveni matični broj građana.

Prilikom predaje, prijava dobija šifru pod kojom lice učestvuje u daljem izbornom postupku.

Rok za podnošenje prijava na javni konkurs ne može biti kraći od osam dana od dana oglašavanja javnog konkursa u periodičnom izdanju oglasa Nacionalne službe za zapošljavanje.

Neblagovremene, nedopuštene, nerazumljive ili nepotpune prijave konkursna komisija odbacuje rešenjem protiv koga se može izjaviti žalba žalbenoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema rešenja.

Žalba iz stava 6. ovog člana ne odlaže izvršenje rešenja.

Ako se ispunjenost kompetencija u izbornom postupku može dokazivati i sertifikatima, potvrdama ili drugim pisanim dokazima koji su navedeni u oglasu o javnom konkursu, lice podnosi navedeni dokaz istovremeno sa predajom prijave."

Član 31.

Član 56. menja se i glasi:

"Član 56.

Konkursna komisija sastavlja spisak kandidata koji na osnovu podataka iz prijave na konkurs ispunjavaju uslove za zaposlenje na radnom mestu i među njima sprovodi izborni postupak.

U izbornom postupku proveravaju se kompetencije kandidata prema merilima propisanim za izbor.

Izborni postupak sprovodi se iz više obaveznih faza od kojih je intervju sa konkursnom komisijom završna faza postupka.

U svakoj fazi izbornog postupka vrši se vrednovanje kandidata i samo kandidat koji ispuni unapred određeno merilo za proveru određene kompetencije u jednoj fazi izbornog postupka može da učestvuje u proveri sledeće kompetencije u istoj ili narednoj fazi.

Kandidati koji su uspešno prošli jednu fazu izbornog postupka obaveštavaju se o vremenu i mestu sprovođenja naredne faze izbornog postupka.

Kandidati koji su uspešno prošli faze izbornog postupka pre intervjua sa konkursnom komisijom pozivaju se da, u roku od pet radnih dana od dana prijema obaveštenja, dostave ostale dokaze koji se prilažu u konkursnom postupku.

Izuzetno od stava 6. ovog člana, konkursna komisija može zahtevati dostavljanje dokaza o ispunjenosti uslova za zaposlenje koji se zahtevaju u konkursnom postupku i pre početka određene faze izbornog postupka u kojoj se provera kompetencija vrši na način koji zahteva izdvajanje dodatnih finansijskih sredstava za izborni postupak u državnom organu.

Dokaze o ispunjenosti uslova za zaposlenje koji su sadržani u službenim evidencijama pribavlja državni organ, osim ako kandidat ne izjavi da će sam dostaviti potrebne dokaze.

Kandidati koji su dostavili dokaze koji se prilažu u konkursnom postupku, odnosno za koje su ti dokazi pribavljeni, obaveštavaju se o mestu, danu i vremenu kada će se obaviti intervju sa konkursnom komisijom.

Kandidati koji ne dostave dokaze iz st. 6. i 7. ovog člana, odnosno koji na osnovu dostavljenih ili pribavljenih dokaza ne ispunjavaju uslove za zaposlenje, pismeno se obaveštavaju da su isključeni iz daljeg izbornog postupka.

Osim ako drugačije nije propisano, u izbornom postupku organ državne uprave slobodno bira način obaveštavanja kandidata, vodeći računa o njegovoj pravnoj zaštiti, ekonomičnom trošenju sredstava, javnosti obaveštavanja i jednostavnosti postupka.

Kratka i hitna obaveštenja mogu da se daju telefonom ili na drugi pogodan način, o čemu se sačinjava službena beleška."

Član 32.

Član 57. menja se i glasi:

"Član 57.

Konkursna komisija na osnovu postignutih rezultata kandidata u izbornom postupku, pravi listu kandidata koji ispunjavaju merila propisana za izbor sa postignutim rezultatima kandidata (u daljem tekstu: lista kandidata) i dostavlja je rukovodiocu.

Rukovodilac je dužan da u roku od 15 dana od dana prijema liste kandidata primi u radni odnos kandidata koji je sa najboljim rezultatom ispunio merila za izbor.

Rukovodilac organa prilikom donošenja odluke iz stava 2. ovog člana daje prvenstvo jednako kvalifikovanom kandidatu pripadniku nacionalne manjine.

Ako je izabran kandidat koji nije državni službenik, rukovodilac u roku od 15 dana od dana prijema liste kandidata, donosi rešenje o njegovom prijemu u radni odnos, a ako je izabran kandidat koji je već državni službenik, rukovodilac donosi rešenje o premeštaju primenom odredaba ovog zakona o premeštaju posle internog konkursa.

Izuzetno od stava 4. ovog člana, rešenje o prijemu u radni odnos na radnim mestima koja zahtevaju bezbednosne provere kandidata za prijem u radni odnos, donosi se u roku od 15 dana od dana okončanja postupka bezbednosne provere, ako je proverom utvrđeno da nema bezbednosnih smetnji za zasnivanje radnog odnosa.

Rešenje o prijemu u radni odnos sadrži lično ime kandidata, naziv državnog organa u koji se prima i naziv radnog mesta na koje se raspoređuje.

Na internet prezentaciji organa državne uprave koji je oglasio konkurs i Službe za upravljanje kadrovima objavljuju se lista kandidata pod šifrom njihove prijave i ime i prezime kandidata koji je izabran u konkursnom postupku.

Organ državne uprave obaveštava Službu za upravljanje kadrovima o podacima iz stava 6. ovog člana u roku od osam dana od dana konačnosti rešenja o prijemu u radni odnos, odnosno rešenja o premeštaju."

Član 33.

U članu 58. stav 2. reči: "nekog drugog kandidata sa liste za izbor" zamenjuju se rečima: "kandidata sa liste kandidata sa sledećim najboljim rezultatom".

Član 34.

U članu 60. stav 1. posle reči: "izbor" dodaju se zapeta i reči: "ako nije bilo prijava na javnom konkursu ili ako nijedan od prijavljenih kandidata nije učestvovao u izbornom postupku".

U stavu 2. reči: "obaveštavaju se svi kandidati koji su učestvovali" zamenjuju se rečima: "rukovodilac donosi rešenje koje se dostavlja svim kandidatima koji su imali pravo da učestvuju".

Posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

"Na rešenje iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba žalbenoj komisiji u roku od osam dana od dana dostavljanja rešenja, osim u slučaju kada nije bilo prijava na javnom konkursu."

Član 35.

U članu 61. stav 2. menja se i glasi:

"Sastav konkursne komisije, način provere kompetencija, kriterijume i merila za izbor na radna mesta propisuje za sudove i javna tužilaštva ministar nadležan za pravosuđe, a za ostale državne organe tela određena njihovim aktima."

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Državni organi iz stava 2. ovog člana mogu ostvariti saradnju sa Službom za upravljanje kadrovima radi pružanja stručne i savetodavne pomoći u postupku provere kompetencija."

Dosadašnji stav 3. koji postaje stav 4. menja se i glasi:

"Vlada uredbom bliže uređuje sprovođenje internog i javnog konkursa za popunjavanje izvršilačkih radnih mesta, izgled, sadržinu i način podnošenja obrasca prijave, način praćenja kandidata pod šifrom njegove prijave i faze izbornog postupka u svim državnim organima, kao i sastav konkursne komisije, način provere kompetencija i kriterijume i merila za izbor na radna mesta u organima državne uprave i službama Vlade."

Posle dosadašnjeg stava 3. koji postaje stav 4. dodaje se stav 5. koji glasi:

"Uredbom iz stava 4. ovog člana urediće se način davanja prvenstva pripadnicima nacionalnih manjina, u cilju postizanja odgovarajuće zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina i pune ravnopravnosti između pripadnika nacionalne manjine i građana koji pripadaju većini u slučajevima kada se radi o kandidatima koji su sa jednakim najboljim rezultatom ispunili merila za izbor."

Član 36.

U članu 63. stav 1. tačka 4) tačka se zamenjuje tačkom i zapetom i dodaju se tač. 5) i 6) koje glase:

"5) radi zamene državnog službenika koji je postavljen za vršioca dužnosti, dok traje njegova dužnost;

6) radi zamene državnog službenika kome miruje radni odnos zbog obavljanja pripravničkog staža."

Stav 2. menja se i glasi:

"Radni odnos na određeno vreme u slučaju iz stava 1. tač. 1), 3), 5) i 6) ovog člana zasniva se bez obaveze sprovođenja internog ili javnog konkursa, a radni odnos na određeno vreme u slučaju iz stava 1. tač. 2) i 4) ovog člana zasniva se nakon sprovedenog javnog konkursa u skladu sa ovim zakonom i ako je potreba zapošljavanja prikazana u kadrovskom planu."

Posle stava 2. dodaju se novi st. 3, 4. i 5. koji glase:

"Izuzetno od stava 2. ovog člana, državni organ može primiti u radni odnos na određeno vreme zbog privremeno povećanog obima posla bez sprovođenja javnog konkursa lice koje je u prethodne dve godine učestvovalo u javnom konkursu koji je sprovodio državni organ i ispunio merila propisana za izbor u tom konkursnom postupku, ako ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu i ima potrebne kompetencije.

Državni službenik koji je nakon sprovedenog javnog konkursa zasnovao radni odnos na određeno vreme zbog privremeno povećanog obima posla, može u istom državnom organu, bez obaveze sprovođenja javnog konkursa, da zasnuje novi radni odnos na određeno vreme zbog povećanog obima posla na radnom mestu koje je razvrstano u isto i niže zvanje od radnog mesta čije poslove je državni službenik obavljao, ako ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu i ima potrebne kompetencije.

Državni organ je dužan da pre zasnivanja radnog odnosa izvrši proveru funkcionalnih kompetencija lica iz st. 3. i 4. ovog člana u postupku koji odredi rukovodilac primenom načina provere funkcionalnih kompetencija u izbornom postupku."

U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 6. posle reči: "ispit", dodaju se reči: "i državnom službeniku na određeno vreme koji je u skladu sa st. 2. i 4. ovog člana zasnovao radni odnos zbog privremeno povećanog obima posla."

Posle stava 6. dodaje se stav 7. koji glasi:

"Državni organ vodi evidenciju kandidata sa izbornih listi koji su učestvovali u javnom konkursu."

Član 37.

Posle člana 63. dodaju se naslov i član 63a, koji glase:

"Nastavljanje rada na neodređeno vreme

Član 63a

Posle isteka radnog odnosa na određeno vreme zbog privremeno povećanog obima posla koji je zasnovan u skladu sa članom 63. st. 2. i 4. ovog zakona, državni službenik može da nastavi da radi na neodređeno vreme na radnom mestu čije je poslove obavljao na određeno vreme ako je obavljao poslove tog radnog mesta najmanje šest meseci, ako je u postupku vrednovanja radne uspešnosti na tom radnom mestu ispunio očekivanja ili prevazišao očekivanja, ako je radno mesto upražnjeno i ako se raspoređivanje uklapa u doneseni kadrovski plan."

Član 38.

U članu 66. posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Ako je položaj popunjen, konkurs za popunjavanje položaja oglašava se najkasnije u roku od 90 dana pre isteka vremena na koje je državni službenik na položaju postavljen."

Dosadašnji st. 2. i 3. brišu se.

Član 39.

U članu 67. stav 1. posle reči: "konkursa" dodaju se zapeta i reči: "ako je pohađao program obuke u skladu sa članom 45. stav 4. ovog zakona."

Posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Ako konkursni postupak za popunjavanje položaja nije pokrenut u roku iz člana 66. stav 2. ovog zakona, državni službenik postavlja se na isti položaj bez internog ili javnog konkursa, nakon isteka vremena na koje je postavljen."

Član 40.

U članu 67a stav 1. reči: "vršilac dužnosti, na" zamenjuju se rečima: "jedan ili više vršilaca dužnosti, na ukupni period do najviše".

U stavu 2. posle reči: "lice" dodaju se reči: "iz reda državnih službenika na neodređeno vreme".

U stavu 3. reči: "Interni, odnosno javni konkurs za popunjavanje položaja na koji je postavljen vršilac dužnosti oglašava se", zamenjuju se rečima: "Rešenje rukovodioca o popunjavanju položaja na internom ili javnom konkursu donosi se".

U stavu 4. posle reči: "položaj" dodaju se reči: "ili ako je došlo do neuspeha javnog konkursa".

Posle stava 4. dodaju se st. 5. i 6. koji glase:

"Izuzetno, vršilac dužnosti može biti postavljen i radi zamene državnog službenika na položaju koji odsustvuje sa rada duže od 30 dana, a najduže do njegovog povratka na rad.

Vršiocu dužnosti prestaje dužnost istekom perioda na koji vršilac dužnosti može biti postavljen u skladu sa st. 1, 4. i 5. ovog člana i položaj ostaje nepopunjen do postavljenja državnog službenika na položaj u konkursnom postupku."

Član 41.

U članu 67b posle reči: "postavljen" dodaju se reči: "i ima pravo da se vrati na radno mesto na koje je bio raspoređen pre postavljenja i nastavlja da ostvaruje pravo na platu koju je imao na tom radnom mestu pre postavljenja".

Član 42.

Član 69. menja se i glasi:

"Član 69.

Na internom konkursu kad položaj popunjava Vlada mogu da učestvuju samo državni službenici iz organa državne uprave i službi Vlade za koje je po osnovu vrednovanja radne uspešnosti utvrđeno da su u poslednja dva uzastopna vrednovanja radne uspešnosti prevazišli očekivanja, kao i državni službenici koji su već na položaju, kojima je proteklo vreme na koje su postavljeni, koji su podneli ostavku na položaj ili kojima je položaj ukinut, ako su pohađali program obuke u skladu sa članom 45. stav 4. ovog zakona."

Član 43.

U članu 72. stav 1. posle reči: "uspeo" dodaju se zapeta i reči: "odnosno ako se položaj popunjava bez sprovođenja internog konkursa."

U stavu 3. reči: "narednog dana" zamenjuju se rečima: "u prvom narednom broju periodičnog izdanja oglasa Nacionalne službe za zapošljavanje".

Član 44.

U članu 74. stav 1. reči: "osposobljenosti, znanja i veština kandidata" zamenjuju se rečju: "kompetencija".

U stavu 3. posle reči: "Interni" dodaju se zapeta i reči: "odnosno javni", reči: "iz stava 2. ovog člana" brišu se, a posle reči: "položaja" dodaju se reči: "koje se istovremeno sa rešenjem o imenovanju članova konkursne komisije dostavlja Službi za upravljanje kadrovima".

Stav 4. briše se.

Član 45.

U članu 75. stav 2. menja se i glasi:

"Sastav Konkursne komisije, način provere kompetencija, kriterijume i merila za izbor na radna mesta u Vrhovnom kasacionom sudu propisuje predsednik Vrhovnog kasacionog suda, za položaj u Republičkom javnom tužilaštvu – Republički javni tužilac, a za ostale državne organe – tela određena njihovim aktima."

Posle stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:

"Državni organi iz stava 2. ovog člana mogu ostvariti saradnju sa Službom za upravljanje kadrovima radi pružanja stručne i savetodavne pomoći u proveri kompetencija."

Dosadašnji stav 3. postaje stav 4.

Član 46.

U članu 78. stav 1. menja se i glasi:

"Državni službenik razrešava se s položaja ako mu u godišnjem ili vanrednom vrednovanju radne uspešnosti bude utvrđeno da je potrebno poboljšanje ili ako mu radni odnos prestane zbog: osude na kaznu zatvora od najmanje šest meseci ili mu je izrečena uslovna osuda na kaznu zatvora od najmanje šest meseci bez obzira na period proveravanja za krivično delo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti, konačnog rešenja kojim mu je izrečena disciplinska kazna prestanka radnog odnosa, konačnog rešenja kojim mu je na osnovu vrednovanja radne uspešnosti utvrđeno da nije ispunio većinu očekivanja, kao i iz drugih razloga predviđenih opštim propisima o radu kojima se uređuje prestanak radnog odnosa nezavisno od volje zaposlenog i volje poslodavca."

U stavu 3. posle reči: "rukovodi" dodaju se reči: "zbog odgovornosti za neostvarivanje planova rada i strateških ciljeva".

Član 47.

U članu 80. stav 1. posle reči: "postavljen," dodaju se reči: "koji je razrešen jer je u godišnjem ili vanrednom vrednovanju radne uspešnosti utvrđeno da mu je potrebno poboljšanje,".

Član 48.

Naslovi iznad člana 82. i član 82. menjaju se i glase:

"VREDNOVANjE RADNE USPEŠNOSTI I NAPREDOVANjE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

I. VREDNOVANjE RADNE USPEŠNOSTI

Cilj i predmet vrednovanja radne uspešnosti

Član 82.

Cilj vrednovanja radne uspešnosti državnih službenika je obezbeđivanje ostvarenja svih organizacionih ciljeva državnog organa, dostizanje radnog ponašanja i očekivanih vrednosti u radu u skladu sa kompetencijama, motivacija, učenje i razvoj državnih službenika.

Rezultati vrednovanja radne uspešnosti državnih službenika koriste se u utvrđivanju potreba i planiranju obuka, planiranju razvoja i stručnog usavršavanja, otklanjanju nedostataka u radu i donošenju odluka o napredovanju i raspoređivanju, odnosno premeštaju, određivanju plata i drugih primanja i prestanku radnog odnosa državnog službenika.

Vrednovanje radne uspešnosti državnih službenika vrši se na osnovu merila radne uspešnosti koja obuhvataju ponašajne kompetencije državnih službenika i rezultate rada organizacione jedinice u kojoj državni službenik obavlja poslove svog radnog mesta, odnosno kojom rukovodi.

U praćenju radne uspešnosti državnih službenika ispoljavanje funkcionalnih kompetencija služi za utvrđivanje potreba za stručnim usavršavanjem državnog službenika, kao i praćenja efekata programa stručnog usavršavanja koje je državni službenik pohađao u periodu za vrednovanje radne uspešnosti."

Član 49.

Naslov iznad člana 83. i član 83. menjaju se i glase:

"Vreme vrednovanja radne uspešnosti. Izuzeci od vrednovanja radne uspešnosti

Član 83.

Rad državnih službenika prati se tokom cele godine, a radna uspešnost vrednuje se jednom u kalendarskoj godini.

Ne vrednuje se radna uspešnost državnog službenika:

1) koji rukovodi državnim organom;

2) koji je u kalendarskoj godini radio manje od šest meseci bez obzira na razlog;

3) koji je zasnovao radni odnos na određeno vreme na radnom mestu u kabinetu, u svojstvu pripravnika i radi zamene državnog službenika koji obavlja pripravnički staž.

U period od šest meseci iz stava 2. tačka 2) ovog člana ne ulazi vreme u kojem je državni službenik bio odsutan sa rada zbog korišćenja prava na godišnji odmor.

Radna uspešnost državnog službenika na položaju, vršioca dužnosti, odnosno rukovodioca područne jedinice organa osnovane u skladu sa posebnim zakonom – zavod, filijala i druga organizaciona jedinica van sedišta organa (u daljem tekstu: rukovodilac područne jedinice organa) vrednuje se najkasnije do kraja januara tekuće godine za prethodnu godinu, a ostalih državnih službenika na izvršilačkim radnim mestima najkasnije do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu.

Izuzetno, radna uspešnost državnog službenika koji je zasnovao radni odnos na određeno vreme, vrednuje se pre prestanka radnog odnosa, ako je u kalendarskoj godini radio najmanje šest meseci.

U vrednovanju radne uspešnosti u slučaju iz stava 5. ovog člana vrednuju se ponašajne kompetencije državnog službenika.

U slučaju nastavka rada na neodređeno vreme, državnom službeniku koji je radio na određeno vreme zbog privremeno povećanog obima posla počinje da teče novi period za vrednovanje radne uspešnosti."

Član 50.

Naslov iznad člana 84. i član 84. menjaju se i glase:

"Način vrednovanja radne uspešnosti

Član 84.

Na osnovu vrednovanja radne uspešnosti utvrđuje se, u odnosu na zahteve za obavljanje poslova radnog mesta:

1) da državni službenik nije ispunio većinu očekivanja;

2) da je potrebno poboljšanje;

3) da je državni službenik ispunio očekivanja;

4) da je državni službenik prevazišao očekivanja.

Radnu uspešnost utvrđuje rešenjem državni službenik na položaju – za državne službenike koji obavljaju poslove u oblasti rada organa za koju državni službenik na položaju ima ovlašćenja i odgovornost za rukovođenje, odnosno rukovodilac područne jedinice organa za državne službenike u područnoj jedinici organa.

Radnu uspešnost za državne službenike na položaju, rukovodioce područne jedinice organa koji su za svoj rad neposredno odgovorni rukovodiocu organa i državne službenike koji za svoj rad nisu odgovorni državnim službenicima na položaju utvrđuje rešenjem rukovodilac.

Predlog vrednovanja radne uspešnosti državnog službenika daje neposredni rukovodilac državnog službenika kada državni službenik ne odgovara neposredno za rad licu koje donosi rešenje o radnoj uspešnosti.

Lice koje vrednuje radnu uspešnost državnog službenika, odnosno daje predlog vrednovanja, dužno je da u postupku vrednovanja ostvari saradnju sa licem po čijim nalozima, odlukama ili predlozima je državni službenik postupao u periodu vrednovanja u obavljanju poslova svog radnog mesta.

Radna uspešnost državnog službenika koji nije ispunio većinu očekivanja, odnosno koji prevazilazi očekivanja, mora da proizilazi iz dokaza koji se odnose na rad državnog službenika i da bude obrazložena navođenjem konkretnih primera stvarnog radnog ponašanja.

Ako predlog vrednovanja ne proizilazi iz izveštaja o vrednovanju radne uspešnosti, odnosno iz konkretnih primera stvarnog radnog ponašanja za državne službenike iz stava 6. ovog člana, lice koje donosi rešenje o radnoj uspešnosti ima pravo da zatraži da se vrednovanje radne uspešnosti preispita.

Ako ni nakon preispitivanja radne uspešnosti, predlog vrednovanja po mišljenju lica koje donosi rešenje o vrednovanju radne uspešnosti, ne proizilazi iz izveštaja o vrednovanju radne uspešnosti, odnosno iz konkretnih primera stvarnog radnog ponašanja, lice koje donosi rešenje izvršiće vrednovanje radne uspešnosti državnog službenika u skladu sa priloženim izveštajem, odnosno primerima njegovog radnog ponašanja.

Državni službenici na rukovodećim radnim mestima dužni su da pohađaju programe obuka kojima se unapređuje sposobnost za uspešno ostvarivanje vrednovanja radne uspešnosti državnih službenika.

Bliži način, merila i kriterijume za vrednovanje radne uspešnosti u svim državnim organima propisuje Vlada."

Član 51.

Naslov iznad člana 84a i član 84a menjaju se i glase:

"Praćenje rada državnog službenika na izvršilačkom radnom mestu i plan unapređenja rada. Vanredno vrednovanje

Član 84a

Rad državnog službenika prati se tokom cele godine.

Ako praćenjem rada državnog službenika, po mišljenju neposrednog rukovodioca državnom službeniku nedostaju kompetencije za delotvorno obavljanje poslova radnog mesta, neposredni rukovodilac dužan je da u saradnji sa jedinicom za upravljanje kadrovima u državnom organu, dostavi državnom službeniku pisano obaveštenje o nedostacima u njegovom radu i odredi plan unapređenja rada, koji može da podrazumeva i upućivanje na stručno usavršavanje.

Rad državnog službenika prati se u narednom periodu od najmanje tri meseca od dana određivanja plana unapređenja rada, nakon čega neposredni rukovodilac sačinjava izveštaj o ostvarivanju plana unapređenja njegovog rada, koji dostavlja državnom službeniku i licu odgovornom za upravljanje kadrovima u državnom organu.

Istekom roka iz stava 3. ovog člana rad državnog službenika može da se vanredno vrednuje i pre redovnog godišnjeg vrednovanja.

U vanrednom vrednovanju radne uspešnosti vrednuju se ponašajne kompetencije državnog službenika.

Vanredno vrednovanje radne uspešnosti državnog službenika može se vršiti samo u toku perioda praćenja njegovog rada pre redovnog godišnjeg vrednovanja.

Državni službenik nema pravo posebne žalbe na obaveštenje o nedostacima u njegovom radu, plan unapređenja rada ili izveštaj o unapređenju u radu iz st. 2. i 3. ovog člana."

Član 52.

Posle člana 84a dodaju se naslov i član 84b, koji glase:

"Praćenje rada državnog službenika na položaju i vanredno vrednovanje

Član 84b

Ako se praćenjem rada državnog službenika na položaju utvrdi da državni službenik ne ostvaruje rezultate rada, rukovodilac je dužan da mu dostavi pisano obaveštenje o nedostacima u njegovom radu i ostavi rok od najmanje tri meseca za poboljšanje.

Istekom roka iz stava 1. ovog člana, rad državnog službenika na položaju može da se vanredno vrednuje.

U vanrednom vrednovanju radne uspešnosti državnog službenika na položaju vrednuju se rezultati rada.

Vanredno vrednovanje radne uspešnosti državnog službenika na položaju može se vršiti samo u toku perioda praćenja njegovog rada pre redovnog godišnjeg vrednovanja."

Član 53.

Naslov iznad člana 85. i član 85. brišu se.

Član 54.

Naslov iznad člana 86. i član 86. menjaju se i glase:

"Posledice vrednovanja radne uspešnosti državnog službenika koji nije ispunio većinu očekivanja, odnosno kome je potrebno poboljšanje

Član 86.

Državni službenik na izvršilačkom radnom mestu kome u godišnjem ili vanrednom vrednovanju radne uspešnosti bude utvrđeno da je potrebno poboljšanje, premešta se na radno mesto razvrstano u niže zvanje koje odgovara njegovoj vrsti i stepenu stručne spreme, odnosno obrazovanja i za koje ispunjava uslove za rad, a ako takvo radno mesto ne postoji određuje mu se niži koeficijent u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate u državnim organima.

Državnom službeniku iz stava 1. ovog člana ukazuje se na oblasti u kojima je potrebno poboljšanje i upućuje se na stručno usavršavanje kojim se unapređuju njegove kompetencije.

Državnom službeniku kome u vanrednom ili godišnjem vrednovanju radne uspešnosti bude utvrđeno da ne ispunjava očekivanja, prestaje radni odnos danom konačnosti rešenja o vrednovanju radne uspešnosti.

Rešenjem iz stava 3. ovog člana utvrđuje se i da državnom službeniku prestaje radni odnos.

Državnom službeniku kome u godišnjem vrednovanju radne uspešnosti bude utvrđeno da ne ispunjava očekivanja, a neposredni rukovodilac u praćenju njegovog rada nije ukazao na nedostatke u radu i odredio plan unapređenja rada u skladu sa članom 84a ovog zakona, odnosno rukovodilac nije postupio u skladu sa članom 84b ovog zakona, ne prestaje radni odnos, već se u rešenju o vrednovanju radne uspešnosti određuje da će se državni službenik vanredno vrednovati nakon isteka roka određenog u planu unapređenja rada, odnosno nakon isteka roka za poboljšanje."

Član 55.

U članu 87. stav 2. posle reči: "istom" dodaju se reči: "ili neposredno višem".

Stav 3. briše se.

Član 56.

Posle člana 87. dodaju se naslov i član 87a, koji glase:

"Nagrađivanje

Član 87a

Državni službenik može po osnovu vrednovanja radne uspešnosti za obavljanje poslova radnih mesta koja su razvrstana u isto zvanje, da bude nagrađen određivanjem većeg koeficijenta u okviru platne grupe u koju je svrstano to zvanje prema zakonu kojim se uređuju plate u državnim organima."

Član 57.

Član 88. menja se i glasi:

"Član 88.

Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto državnog službenika kome je najmanje dva puta uzastopno utvrđeno da prevazilazi očekivanja, ako postoji slobodno radno mesto i državni službenik ispunjava uslove za rad na njemu i ima potrebne kompetencije.

Izuzetno, državni službenik koji je premešten na neposredno više radno mesto jer je dva puta uzastopno utvrđeno da prevazilazi očekivanja može, i ako ne ispunjava uslove vezane za radno iskustvo u struci, da bude premešten na neposredno više radno mesto ako je opet utvrđeno da prevazilazi očekivanja.

Rukovodilac može da premesti na neposredno više izvršilačko radno mesto državnog službenika kome je u periodu od pet godina uzastopno utvrđeno najmanje da ispunjava očekivanja.

Državni službenik može da se premesti na radno mesto rukovodioca uže unutrašnje jedinice u državnom organu, u skladu sa st. 1–3. ovog člana na predlog neposrednog rukovodioca, koji se daje nakon sprovedene analize Službe za upravljanje kadrovima o individualnom potencijalu za razvoj državnog službenika – za državne službenike iz organa državne uprave, odnosno analize jedinice za upravljanje kadrovima u državnom organu – za državne službenike u drugom državnom organu.

Nakon premeštaja državni organ upućuje državnog službenika na učešće u programu obuka rukovodilaca.

Državni organi iz stava 4. ovog člana mogu ostvariti saradnju sa Službom za upravljanje kadrovima radi pružanja stručne i savetodavne pomoći u analizi individualnih potencijala za razvoj državnog službenika.

Vrednovanje radne uspešnosti na kome je zasnovano jedno napredovanje ne uzima se u obzir za sledeće napredovanje.

Prekid u vrednovanju radne uspešnosti usled odsutnosti sa rada državnog službenika ne smatra se prekidom uzastopnosti iz st. 1–3. ovog člana."

Član 58.

U članu 89. stav 2. reč: "ocena" zamenjuje se rečima: "vrednovanja radne uspešnosti".

Član 59.

Posle člana 92. dodaju se naslov i član 92a, koji glase:

"3a Trajni premeštaj na zahtev državnog službenika

Član 92a

Državni službenik može, u skladu sa potrebama i organizacijom rada državnog organa, na svoj zahtev da bude trajno premešten na radno mesto čiji se poslovi rade u nižem zvanju od poslova radnog mesta sa kojeg se državni službenik premešta, ako ispunjava uslove za rad na tom radnom mestu i poseduje potrebne kompetencije."

Član 60.

U članu 97a stav 1. tačka 5) reči: "državnog organa" brišu se.

U tački 6) reč: "ocenjivanja" zamenjuje se rečima: "praćenja i vrednovanja radne uspešnosti", a reči: "znanja i veština" zamenjuju se rečju: "kompetencija".

Član 61.

U članu 97d stav 1. tačka 6) reči: "po jednom korisniku" brišu se.

U tački 8) reči: "znanja i veština" zamenjuju se rečju: "kompetencija".

U tački 9) tačka se zamenjuje tačkom i zapetom.

Posle tačke 9) dodaje se nova tačka 10) koja glasi:

"10) trajanje programa."

Član 62.

Član 97i menja se i glasi:

"Član 97i

Nacionalna akademija vodi Evidenciju programa stručnog usavršavanja u državnim organima u okviru Centralne evidencije programa stručnog usavršavanja u javnoj upravi.

Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži podatke o programima stručnog usavršavanja koje sprovodi Nacionalna akademija, u skladu sa ovim zakonom i programima stručnog usavršavanja koje samostalno sprovode državni organi, u skladu sa zakonom.

Posebni programi obuke koje samostalno sprovode državni organi upisuju se u Evidenciju iz stava 1. ovog člana pre početka izvođenja, čime stiču svojstvo akreditovanog programa stručnog usavršavanja u državnim organima.

Pored podataka o programima stručnog usavršavanja, Evidencija iz stava 1. ovog člana sadrži i podatke o:

1) državnim organima, odnosno korisnicima programa stručnog usavršavanja;

2) učesnicima obuke (ime i prezime; jedinstveni matični broj građana; pol, u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu podataka o ličnosti; državni organ kod koga je zaposlen; zvanje; radno mesto na koje je raspoređen, odnosno postavljen; nivo i vrsta stečenog obrazovanja i stručni naziv, odnosno naziv završene srednje škole i obrazovni profil; adresa elektronske pošte; broj mobilnog telefona; ostvareni uspeh, ako se po završetku programa vrši provera znanja učesnika);

3) sprovodiocima kojima je povereno izvođenje obuke: (naziv i sedište; broj i datum rešenja o akreditaciji; oblast akreditacije; lice odgovorno za realizaciju programa – ime i prezime, adresa elektronske pošte i broj mobilnog telefona);

4) predavačima, mentorima, koučima i drugim realizatorima programa stručnog usavršavanja (ime i prezime; jedinstveni matični broj građana; adresa i mesto prebivališta; pol, u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu podataka o ličnosti; nivo i vrsta stečenog obrazovanja i stručni naziv, odnosno naziv završene srednje škole i obrazovni profil; državni organ, odnosno drugi poslodavac kod koga je zaposlen; zvanje; radno mesto na koje je raspoređen, odnosno postavljen; broj i datum rešenja o akreditaciji; oblast akreditacije; broj tekućeg računa i naziv banke; adresa elektronske pošte; broj mobilnog telefona);

5) ocenama uspešnosti sprovedenih programa;

6) materijalima koji su pripremljeni za potrebe ili su proizvod programa stručnog usavršavanja.

Evidencija iz stava 1. ovog člana vodi se u elektronskom obliku.

Način upisa podataka u Evidenciju iz stava 1. ovog člana i njenog vođenja, propisuje Nacionalna akademija."

Član 63.

Posle člana 97l dodaju se naslov i član 97lj koji glase:

"Prikupljanje i obrada podataka

Član 97lj

Državni organi dužni su da Nacionalnoj akademiji dostavljaju podatke i materijale koji čine sadržinu Evidencije iz člana 97i stav 1. ovog zakona.

Uvid u podatke upisane u Evidenciju iz člana 97i stav 1. ovog zakona mogu izvršiti upravni inspektori i rukovodilac ili drugo lice koje odlučuje o pravima i dužnostima državnog službenika u čije podatke se vrši uvid, u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu podataka o ličnosti.

Nacionalna akademija može vršiti obradu podataka upisanih u Evidenciju iz člana 97i stav 1. ovog zakona u svrhu izvršavanja poslova iz svoje nadležnosti, u skladu sa zakonom koji uređuje zaštitu podataka o ličnosti.

Nacionalna akademija objavljuje na svojoj zvaničnoj internet stranici podatke iz člana 97i stav 2. ovog zakona.

Nacionalna akademija objavljuje na svojoj zvaničnoj internet stranici i sledeće podatke o:

1) sprovodiocima programa stručnog usavršavanja: naziv i sedište; ime i prezime lica odgovornog za realizaciju programa; broj i datum rešenja o akreditaciji; oblast akreditacije;

2) predavačima, mentorima, koučima i drugim realizatorima programa stručnog usavršavanja: ime i prezime; broj i datum rešenja o akreditaciji; oblast akreditacije."

Član 64.

U članu 98. stav 2. reči: "sa višim prosekom ocene u poslednje tri godine" zamenjuju se rečima: "koji je ostvario radnu uspešnost sa boljim rezultatom u prethodna tri uzastopna vrednovanja".

Član 65.

U članu 100. stav 2. posle reči "organe" briše se tačka i dodaju zapeta i reči: "sastav i način rada komisije za sprovođenje državnog stručnog ispita, troškove polaganja državnog stručnog ispita, izgled obrasca uverenja o položenom državnom stručnom ispitu, način izdavanja uverenja o položenom državnom stručnom ispitu i način upisa i vođenja evidencije o položenom državnom stručnom ispitu."

Član 66.

Posle člana 100. dodaju se naslov i član 100a, koji glase:

"Evidencija i uverenje o položenom državnom stručnom ispitu

Član 100a

Ministarstvo nadležno za sistem državne uprave vodi Evidenciju o položenom državnom stručnom ispitu.

Evidencija iz stava 1. ovog člana vodi se u elektronskom obliku.

U Evidenciju iz stava 1. ovog člana upisuje se: ime i prezime kandidata; jedinstveni matični broj građana; naziv visokoškolske ustanove, nivo i vrsta stečenog obrazovanja i stručni naziv, odnosno naziv završene srednje škole i obrazovni profil; naziv državnog organa, imaoca javnih ovlašćenja, odnosno drugog poslodavca kod koga je kandidat zaposlen; broj i datum rešenja kojim je odobreno polaganje državnog stručnog ispita; datum polaganja ispita; podaci o opštem uspehu na ispitu i broj i datum izdatog uverenja o položenom državnom stručnom ispitu.

Ministarstvo izdaje uverenje o položenom državnom stručnom ispitu.

Uverenje iz stava 4. ovog člana sadrži sledeće podatke koji se odnose na: ime i prezime kandidata koji je položio državni stručni ispit; datum i mesto rođenja; jedinstveni matični broj građana; naziv visokoškolske ustanove, nivo i vrsta stečenog obrazovanja i stručni naziv, odnosno naziv završene srednje škole i obrazovni profil; datum polaganja državnog stručnog ispita; program po kome je kandidat položio državni stručni ispit."

Član 67.

U članu 102. stav 1. posle reči: "vreme" dodaju se reči: "i državni službenik koji je zasnovao radni odnos na neodređeno vreme, a koji nema položen državni stručni ispit", a reči: "do okončanja probnog rada" zamenjuju se rečima: "u roku od šest meseci od dana zasnivanja radnog odnosa".

Član 68.

U članu 103. stav 2. posle reči: "odnosu" dodaju se zapeta i reči: "odnosno obavljalo rad van radnog odnosa na poslovima u svojoj struci".

U stavu 3. posle reči: "odnosu" dodaju se zapeta i reči: "odnosno na radu van radnog odnosa".

Posle stava 4. dodaju se st. 5. i 6. koji glase:

"Izuzetno od stava 4. ovog člana, ako je nakon sprovedenog javnog konkursa za obavljanje pripravničkog staža primljeno lice koje je državni službenik u radnom odnosu na neodređeno vreme, državni službenik raspoređuje se na radno mesto na kojem se obavlja pripravnički staž u statusu pripravnika, do okončanja pripravničkog staža.

Državnom službeniku iz stava 5. ovog člana, miruju prava i obaveze iz radnog odnosa u organu u kojem je zasnovao radni odnos na neodređeno vreme i ima pravo da se vrati na radno mesto na koje je bio raspoređen pre obavljanja pripravničkog staža."

Član 69.

U članu 106. stav 1. posle reči: "pripravnik" dodaju se reči: "u radnom odnosu na određeno vreme".

Posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Posle okončanja pripravničkog staža, državni službenik iz člana 103. st. 5. i 6. ovog zakona ima pravo da se vrati na radno mesto čije poslove je obavljao pre obavljanja pripravničkog staža."

Član 70.

U članu 108. stav 1. posle tačke 4) dodaju se tač. 4a) i 4b) koje glase:

"4a) ne obavesti ili neblagovremeno obavesti državni organ o primljenom poklonu manje vrednosti;

4b) ne obavesti ili neblagovremeno obavesti rukovodioca o dodatnom radu za koji nije potrebna saglasnost rukovodioca;".

Član 71.

U članu 109. stav 1. posle tačke 12) dodaje se tačka 12a) koja glasi:

"12a) nepohađanje stručnog usavršavanja na koje je upućen zbog potrebe unapređenja njegove radne uspešnosti;"

U tački 17) tačka se zamenjuje tačkom i zapetom.

Posle tačke 17) dodaje se tačka 18) koja glasi:

"18) ako je zaposleni prilikom zasnivanja radnog odnosa dao netačne podatke o ispunjenju uslova za prijem u radni odnos."

Član 72.

U članu 110. stav 1. posle reči "izrekne" dodaju se reči: "opomena ili", a reč: "isplaćene" zamenjuje rečima: "njegove osnovne plate".

Stav 2. menja se i glasi:

"Za teže povrede dužnosti iz radnog odnosa može da se izrekne:

1) novčana kazna od 20% do 30% njegove osnovne plate, za mesec u kome je novčana kazna izrečena, u trajanju do šest meseci;

2) određivanje neposredno nižeg platnog razreda;

3) zabrana napredovanja od četiri godine;

4) premeštaj na radno mesto u neposredno niže zvanje uz određivanje koeficijenta u skladu sa zakonom kojim se uređuju plate u državnim organima;

5) prestanak radnog odnosa."

Član 73.

U članu 114. posle stava 4. dodaju se st. 5–8. koji glase:

"Izuzetno od stava 1. ovog člana, rukovodilac može da odluči da se u disciplinskom postupku zbog lakše povrede dužnosti iz radnog odnosa, ne održi usmena rasprava.

Rukovodilac nije dužan da obrazloži odluku iz stava 5. ovog člana.

Državni službenik ima pravo, u roku od osam dana od dana prijema zaključka o pokretanju disciplinskog postupka iz stava 5. ovog člana, da dostavi pismeno izjašnjenje o povredi dužnosti iz radnog odnosa navedenoj u zaključku.

Ovlašćenje za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka iz stava 5. ovog člana i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti rukovodilac može preneti na rukovodioca uže unutrašnje jedinice u državnom organu."

Član 74.

U članu 118. stav 3. menja se i glasi:

"Zastarelost ne teče dok disciplinski postupak nije moguće pokrenuti ili voditi zbog odsustva sa rada državnog službenika, za vreme trajanja upravnog spora, odnosno sudskog postupka u vezi sa sprovedenim disciplinskim postupkom i izrečenom disciplinskom merom ili iz drugih opravdanih razloga."

Član 75.

U članu 131. stav 1. tačka 2) posle reči: "meseci" dodaju se reči: "ili mu je izrečena uslovna osuda na kaznu zatvora od najmanje šest meseci bez obzira na period proveravanja za učinjeno krivično delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje poslova državnog službenika".

Posle stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:

"Visoki službenički savet utvrđuje koja krivična dela državnog službenika čine nedostojnim za obavljanje poslova, odnosno vršenje dužnosti."

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 76.

U članu 133. stav 1. posle reči: "odgovarajuća radna mesta" dodaju se reči: "u istom zvanju", a reči: "sa boljim ocenama u poslednje tri godine" zamenjuju se rečima: "kojima je radna uspešnost bolje vrednovana u prethodna tri uzastopna vrednovanja radne uspešnosti".

U stavu 2. posle reči: "spremi" dodaju se reči: "i za koje ispunjava ostale uslove za rad, odnosno poseduje kompetencije".

Član 77.

U članu 134. stav 1. posle reči: "mesta", dodaju se reči: "u istom zvanju".

Posle stava 2. dodaje se stav 3. koji glasi:

"U slučaju donošenja novog, odnosno izmena pravilnika državni službenik može da bude raspoređen, odnosno premešten na neposredno više radno mesto ako ispunjava uslove za napredovanje iz člana 88. ovog zakona i nakon provere kompetencija u skladu sa članom 49g ovog zakona."

Član 78.

U članu 138. posle stava 1. dodaju se st. 2. i 3. koji glase:

"Državnom službeniku prestaje pravo na isplatu naknade plate ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu državnog organa da učestvuje u postupku provere kompetencija zbog potrebe preuzimanja u taj državni organ.

Državni službenik iz stava 2. ovog člana ostvaruje prava iz socijalnog osiguranja u skladu sa propisima o obaveznom socijalnom osiguranju."

Dosadašnji st. 2. i 3. postaju st. 4. i 5.

Član 79.

U članu 139. stav 1. reči: "Konačno rešenje" zamenjuju se rečju "Rešenje", a posle reči: "kadrovima" dodaju se zapeta i reči: "narednog dana od dana njegovog donošenja."

Član 80.

U članu 142. stav 2. posle reči: "komisije" dodaju se reči: "imaju sva ovlašćenja drugostepenog organa i".

Član 81.

U članu 143. stav 2. menja se i glasi:

"O žalbi na rešenje iz člana 55. stav 5. ovog zakona žalbena komisija dužna je da odluči u roku od osam dana od dana njenog prijema, inače se smatra da je žalba odbijena."

Dosadašnji stav 2. postaje stav 3.

Član 82.

U članu 149. posle stava 1. dodaje se stav 2. koji glasi:

"Na internet prezentaciji državnog organa koji obavlja stručno-tehničke i administrativne poslove za žalbenu komisiju, objavljuju se odluke žalbene komisije o pitanjima koja su najčešći predmet odlučivanja žalbene komisije u skladu sa propisom o zaštiti podataka o ličnosti".

Član 83.

U članu 158. stav 2. posle reči: "za politiku Vlade" dodaju se reči: "i drugih državnih organa", a posle reči: "u upravljanju kadrovima" dodaju se zapeta i reči: "utvrđuje metodologiju na osnovu koje se prati stanje u vezi sa odlivom kadrova iz organa državne uprave i uticaja odliva kadrova na rad organa, vrši analizu stanja i predlaže mere za zadržavanje kadrova i prevenciju uticaja odliva kadrova na nesmetan rad organa državne uprave, vrši proveru kompetencija lica na internom tržištu rada".

Posle stava 3. dodaju se st. 4. i 5. koji glase:

"Vlada može, na osnovu izveštaja i predloga mera Službe za upravljanje kadrovima o stanju u vezi sa odlivom kadrova sa određenih poslova iz organa državne uprave, da utvrdi sledeće mere:

1) obavezu stručnog usavršavanja i unapređenja rada i stručnih kapaciteta državnih službenika u određenoj oblasti rada;

2) omogućavanje dodatnog obrazovanja državnih službenika u određenoj oblasti rada;

3) izmenu kadrovskog plana zbog potrebe zapošljavanja većeg broja pripravnika ili državnih službenika;

4) privremeni premeštaj zaposlenih iz drugih organa državne uprave u skladu sa zakonom, na poslove na kojima postoji odliv kadrova ako bi neizvršenjem posla mogle da nastupe štetne posledice po organ;

5) pravo na korektivni koeficijent prema zakonu kojim se uređuju plate u državnim organima;

6) druge mere u skladu sa zakonom.

Mere iz stava 4. ovog člana za državne službenike u sudovima, javnom tužilaštvu i Državnom pravobranilaštvu utvrđuje Vlada, na predlog ministra nadležnog za pravosuđe."

Član 84.

U članu 159. stav 2. reči: "u organima državne uprave i službama Vlade" zamenjuju se rečima: "u svim državnim organima".

U stavu 3. reči: "vodi se kao informatička baza podataka" zamenjuju se rečima: "je informacioni sistem za podršku upravljanja kadrovima".

Član 85.

Član 160. menja se i glasi:

"Član 160.

U Centralnu kadrovsku evidenciju upisuju se podaci:

1) o državnom organu, i to:

(1) naziv državnog organa,

(2) podaci o radnim mestima u državnom organu;

2) o državnim službenicima i nameštenicima, i to:

(1) lično ime, adresa i jedinstveni matični broj građana,

(2) vrsta radnog odnosa i datum njegovog zasnivanja,

(3) radna mesta na kojima je državni službenik, odnosno nameštenik radio od zasnivanja radnog odnosa u državnom organu,

(4) vrsta i stepen stručne spreme, odnosno obrazovanja, položen državni stručni ispit i posebni stručni ispit, podaci o verifikovanim programima stručnog usavršavanja, odnosno pohađanju i ostvarenom uspehu, posebna znanja i drugi podaci o stručnosti državnog službenika, odnosno nameštenika,

(5) jezik na kome je stečeno osnovno, srednje i visoko obrazovanje,

(6) godine radnog iskustva i radnog staža, staža osiguranja i staža osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem,

(7) datum navršenja radnog veka,

(8) godišnje vrednovanje radne uspešnosti,

(9) izrečene disciplinske mere i utvrđena materijalna odgovornost,

(10) podaci potrebni za obračun plate,

(11) podaci vezani za prestanak radnog odnosa,

(12) nacionalna pripadnost, ukoliko se državni službenik, odnosno nameštenik dobrovoljno izjasni o ovom podatku;

3) o drugim licima koji obavljaju rad u državnom organu, i to:

(1) lično ime, adresa i jedinstveni matični broj građana,

(2) vrsta radnog angažovanja i datum početka rada,

(3) poslovi koje lice obavlja u državnom organu,

(4) datum prestanka rada.

Izuzetno od stava 1. ovog člana, podaci o policijskim službenicima i državnim službenicima koji obavljaju bezbednosno-obaveštajne poslove i poslove izvršenja krivičnih sankcija vode se u evidencijama organa u kojima se obavljaju ti poslovi.

Evidencije iz stava 1. ovog člana ne vode se o licima koja u skladu sa ovim zakonom imaju položaj funkcionera.

Centralna kadrovska evidencija može da sadrži i druge podatke određene zakonom i drugim propisom.

Bližu sadržinu i način vođenja Centralne kadrovske evidencije i obezbeđivanje podataka potrebnih za upis u Centralnu kadrovsku evidenciju propisuje Vlada."

Član 86.

U članu 161. stav 1. reči: "Organi državne uprave" zamenjuju se rečima: "Državni organi".

U stavu 3. posle reči: "službenik" dodaju se zapeta i reči: "odnosno lice čiji podaci su upisani u Centralnu kadrovsku evidenciju", a reči: "iz Centralne kadrovske evidencije" brišu se.

Posle stava 3. dodaju se novi st. 4. i 5. koji glase:

"Služba za upravljanje kadrovima koristi podatke upisane u Centralnu kadrovsku evidenciju za potrebe upravljanja kadrovima u organima državne uprave i službama Vlade, a Ministarstvo pravde za potrebe upravljanja kadrovima u sudovima, javnim tužilaštvima i Državnom pravobranilaštvu.

Državni organi koriste podatke upisane u Centralnu kadrovsku evidenciju za potrebe upravljanja kadrovima i druge potrebe u oblasti radnih odnosa."

Dosadašnji stav 4. postaje stav 6.

Član 87.

Naslov iznad člana 162. i član 162. brišu se.

Član 88.

Član 163. menja se i glasi:

"Član 163.

Evidenciju internog tržišta rada za državne službenike u svim državnim organima vodi Služba za upravljanje kadrovima.

Evidencija internog tržišta rada sadrži podatke o slobodnim radnim mestima, državnim službenicima koji žele trajni ili privremeni premeštaj na drugo radno mesto, podatke o neraspoređenim državnim službenicima i podatke o drugim kadrovskim potrebama, osim podataka o slobodnim radnim mestima policijskih službenika i državnih službenika koji obavljaju bezbednosno-obaveštajne poslove i poslove izvršenja krivičnih sankcija.

Evidencija internog tržišta rada sadrži sledeće podatke:

1) radna mesta u državnim organima koja nisu popunjena;

2) podatke o neraspoređenim državnim službenicima i državnim službenicima koji žele trajni ili privremeni premeštaj, i to:

(1) lično ime, adresa i jedinstveni matični broj građana,

(2) datum zasnivanja radnog odnosa,

(3) radna mesta na kojima je državni službenik radio od zasnivanja radnog odnosa u državnom organu,

(4) vrsta i stepen stručne spreme, odnosno obrazovanja, položeni stručni ispiti, drugi oblici stručnog usavršavanja, posebna znanja i drugi podaci o kompetencijama državnog službenika,

(5) godine radnog iskustva,

(6) godišnje vrednovanje radne uspešnosti,

(7) izjavu državnog službenika na koje poslove želi trajni ili privremeni premeštaj,

(8) izrečene disciplinske mere i utvrđena materijalna odgovornost,

(9) broj rešenja o neraspoređenosti, datum početka statusa neraspoređenog državnog službenika i datum do kada je državni službenik u statusu neraspoređenog državnog službenika.

Podaci o državnim službenicima upisuju se u Evidenciju internog tržišta rada iz Centralne kadrovske evidencije, ili prijave podataka koje lično dostavljaju državni službenici, odnosno državni organi koji vode svoje evidencije o državnim službenicima.

Evidencija internog tržišta rada može da sadrži i podatke iz stava 3. ovog člana za službenike u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave koji žele trajni premeštaj u državne organe i koji imaju pravo lične prijave na Evidenciju internog tržišta rada.

Podaci o državnim službenicima, odnosno službenicima u Evidenciji internog tržišta rada vode se pod šifrom koja se dodeljuje svakom državnom službeniku, odnosno službeniku prilikom preuzimanja, odnosno prijave podataka.

Podaci o kadrovskim potrebama sadržani u Evidenciji internog tržišta rada javno su dostupni.

Bližu sadržinu i način vođenja Evidencije internog tržišta rada i obezbeđivanja podataka potrebnih za upis u evidenciju propisuje Vlada."

Član 89.

U članu 164. stav 2. menja se i glasi:

"Visoki službenički savet odlučuje o pravima i dužnostima državnog službenika koji rukovodi državnim organom, a koga je na položaj postavila Vlada, vodi disciplinski postupak protiv državnog službenika koga je na položaj postavila Vlada, imenuje konkursnu komisiju za sprovođenje konkursa kad položaj popunjava Vlada, donosi kodeks ponašanja državnih službenika i vrši druge poslove određene ovim zakonom."

Član 90.

U članu 172. posle stava 4. dodaje se stav 5. koji glasi:

"Nameštenik ne može da bude raspoređen, odnosno premešten na radno mesto državnog službenika, osim ako nije izabrani kandidat na javnom konkursu u državnom organu."

Prelazne i završne odredbe

Član 91.

Podzakonska akta doneta na osnovu Zakona o državnim službenicima ("Službeni glasnik RS", br. 79/05, 81/05 – ispravka, 83/05 – ispravka, 64/07, 67/07 – ispravka, 116/08, 104/09, 99/14 i 94/17) usaglasiće se sa odredbama ovog zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Akti iz čl. 20. i 83. ovog zakona doneće se do početka primene ovog zakona.

Akti iz čl. 85. i 88. ovog zakona doneće se u roku od devet meseci od početka primene ovog zakona.

Član 92.

Pravilnici o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, uskladiće se sa odredbama ovog zakona u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 93.

Ocenjivanje za 2018. godinu izvršiće se prema propisima koji su važili do početka primene ovog zakona.

U utvrđivanju prava i dužnosti državnih službenika u skladu sa ovim zakonom, vrši se upodobljavanje ocena određenih do početka primene ovog zakona sa vrednovanjem radne uspešnosti u skladu sa ovim zakonom, na sledeći način:

1) ocena "naročito se ističe" upodobljava se vrednovanju radne uspešnosti kojim državni službenik prevazilazi očekivanja;

2) ocena "ističe se" i "dobar" upodobljava se vrednovanju radne uspešnosti kojim državni službenik ispunjava očekivanja;

3) ocena "zadovoljava" upodobljava se vrednovanju radne uspešnosti kojim je državnom službeniku određeno da je potrebno poboljšanje;

4) ocena "ne zadovoljava" upodobljava se vrednovanju radne uspešnosti kojim državni službenik ne ispunjava većinu očekivanja.

Član 94.

Vršioci dužnosti koji su postavljeni na položaj do početka primene ovog zakona ostaju na dužnosti do isteka vremena na koji su postavljeni, a najduže do 1. jula 2019. godine.

Član 95.

Nameštenici koji su u radnom odnosu na dan stupanja na snagu ovog zakona, a koji su status nameštenika stekli primenom člana 182. stav 3. Zakona o državnim službenicima ("Službeni glasnik RS", broj 79/05) ili su u radni odnos primljeni nakon sprovedenog konkursnog postupka, mogu bez konkursnog postupka da se rasporede na radna mesta državnih službenika, ako ispunjavaju uslove za obavljanje poslova tih radnih mesta i imaju potrebne kompetencije za rad na tim poslovima i ako su ispunjeni uslovi u pogledu dopuštenosti popunjavanja radnog mesta.

Danom stupanja na rad na radno mesto državnog službenika u slučaju iz stava 1. ovog člana, namešteniku prestaje da važi ugovor o radu.

Član 96.

Državni organ može u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog zakona da raspiše interni konkurs radi popunjavanja izvršilačkog radnog mesta na kojem mogu učestvovati državni službenici na neodređeno vreme u tom državnom organu i državni službenici koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona u radnom odnosu na određeno vreme u tom državnom organu, ako su u radnom odnosu na određeno vreme obavljali poslove u državnom organu zbog privremeno povećanog obima posla najmanje dve godine neprekidno pre oglašavanja internog konkursa, odnosno najmanje dve godine sa prekidima u periodu od tri godine neprekidno pre oglašavanja internog konkursa.

Interni konkurs iz stava 1. ovog člana sprovodi se shodnom primenom pravila o internom konkursu u skladu sa ovim zakonom.

Član 97.

Državni službenici raspoređeni na radno mesto razvrstano u zvanje mlađeg saradnika, odnosno saradnika do dana stupanja na snagu ovog zakona, koji imaju stečeno visoko obrazovanje na osnovnim akademskim studijama u obimu većem od 180 ESPB bodova, nastavljaju da obavljaju poslove na radnim mestima koja su razvrstana u zvanje mlađeg saradnika, odnosno saradnika sa stečenim stepenom obrazovanja.

Član 98.

Uslov u pogledu pohađanja obuke iz člana 39. stav 1. ovog zakona za ponovno postavljenje na položaj i iz člana 42. ovog zakona za učešće na internom konkursu ne odnosi se na državne službenike koji su postavljeni na položaje pre početka primene ovog zakona.

Član 99.

Postupci odlučivanja o pravima, obavezama i odgovornostima državnih službenika i nameštenika započeti do početka primene ovog zakona, okončaće se primenom propisa prema kojima su započeti.

Član 100.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a počinje da se primenjuje od 1. januara 2019. godine, izuzev odredaba čl. 23. i 24, člana 25. stav 2, u delu u kojem se odnose na preuzimanje državnog službenika sa Evidencije internog tržišta rada i čl. 26, 78, 86. i 87. koje se primenjuju od 1. januara 2020. godine, člana 28. stav 1. u delu koji se odnosi na učestvovanje na internom konkursu državnih službenika koji su u radni odnos na određeno vreme primljeni nakon sprovedenog javnog konkursa zbog privremeno povećanog obima posla, člana 36. st. 2, 3. i 4. i člana 37. koji se primenjuju od 1. januara 2021. godine.



❮ Nazad na prethodnu stranicu

Email Print