Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZVRŠENJU I OBEZBEĐENJU: Izvršni poverilac može svoje potraživanje namiriti samo iz imovine izvršnog dužnika. Ukoliko javni izvršitelj prilikom sprovođenja izvršenja npr. popiše pokretnu stvar koja se nalazi u zakupljenom stanu, a koja je vlasništvo stanodavca, a ne podstanara koji je izvršni dužnik, stanodavac ima pravo da do okončanja izvršnog postupka javnom izvršitelju podnese prigovor trećeg lica kojim će zahtevati da se utvrdi da je na tom konkretnom predmetu izvršenje nedopušteno i kom će priložiti dokaz o svom vlasništvu na toj stvari. Ukoliko javni izvršitelj odbije ovaj prigovor, vlasnik ima pravo da pokrene parnični postupak protiv izvršnog poverioca radi utvrđenja da je izvršenje nedozvoljeno


Izvršitelji mogu da zaplene, a potom i prodaju imovinu i zbog tuđeg duga, ali samo ukoliko ste dužnika (člana porodice ili prijatelja u nevolji) prijavili da živi na vašoj adresi. Šta se događa kada je dužnik podstanar, odnosno zakupac vašeg stana, objašnjavaju advokati Ognjen Kostić i Saša Parežanin.

- Kada izvršitelji dođu na adresu, normalno je da će gazda da se iznenadi zbog toga, te će naravno odmah reći da je dužnik tu prijavljen kao podstanar i priložiti ugovor koji su ranije sklopili. Međutim, iako je to ranije moglo, vlasnik stana više ne može da spreči zaplenu pravnim sredstvima, nego samo prigovorom trećeg lica. On se dostavlja tek nakon oduzimanja stvari - kaže advokat Saša Parežanin, dodajući da praksa pokazuje da ipak retko dolazi do zaplene imovine kada je u pitanju podstanar.

Tek kada su stvari oduzete, na šta gazda praktično ne može da utiče, njegov sledeći korak je dokazivanje da su stvari njegove i sprečavanje javne aukcije, odnosno dalju prodaju stvari.

Advokati ističu da, između ostalog, do zaplene imovine dolazi tek ako ne postoji drugi načini da se potvrdi potraživanje (račun u banci, automobil, imovina koja je u vlasništvu dužnika, a za koju plaća porez i drugo), i da se zaplena vrši za nešto manje dugove, koji okvirno ne prelaze pet hiljada evra.

Advokat Ognjen Kostić objašnjava da izvršni poverilac ne može namiriti dugovanje iz tuđe imovine, ali da u pojedinim slučajevima može doći i do parnice, koje obično dugo traju.

- Izvršni poverilac može svoje potraživanje namiriti samo iz imovine izvršnog dužnika, u ovom konkretnom slučaju zakupca stana. Ukoliko javni izvršitelj prilikom sprovođenja izvršenja npr. popiše pokretnu stvar koja se nalazi u zakupljenom stanu, a koja je vlasništvo stanodavca a ne podstanara koji je izvršni dužnik, stanodavac ima pravo da do okončanja izvršnog postupka javnom izvršitelju podnese prigovor trećeg lica kojim će zahtevati da se utvrdi da je na tom konkretnom predmetu izvršenje nedopušteno i kom će priložiti dokaz o svom vlasništvu na toj stvari - objašnjava advokat Kostić.

To, dakle, znači da ukoliko je izvršitelj popisao i imovinu koja nije u vlasništvu dužnika, vlasnik te imovine ima pravo da podnese prigovor, kao i dokaze do okončanja izvršnog postupka, kojim će potvrditi da je imovina njegova, a ne zakupca stana, odnosno dužnika. S druge strane, javni izvršitelj može odbiti ovaj prigovor, a Kostić nam objašnjava koji je sledeći korak u tom slučaju.

- Ukoliko javni izvršitelj odbije ovaj prigovor, vlasnik ima pravo da pokrene parnični postupak protiv izvršnog poverioca radi utvrđenja da je izvršenje nedozvoljeno. Problem je u tome što pokretanje parničnog postupka ne odlaže izvršenje, a parnični postupci nažalost jako dugo traju - kaže Kostić.

Kako dokazati da ste vi vlasnik imovine, a ne vaš stanar?

U ovom slučaju, Kostić kaže da vlasnik svoje pravo svojine na ovim stvarima može da dokazuje ugovorom, računom ili drugim dokaznim sredstvima. Imajući u vidu da gotovo niko ne čuva račun od televizora kupljen pre pet godina, vlasništvo se može dokazati svedocima, fotografijama itd.

Iz Komore izvršitelja kažu da će javni izvršitelj prvo u MUP-u proveriti adresu dužnika, te će popisati pokretne stvari koje se nalaze u državini izvršenog dužnika. Treba imati u vidu da državina nije isto što i vlasništvo, već predstavlja faktičku vlast.

- Javni izvršitelji će popisati i stvari za koje je treće lice stavilo primedbu da pripada njemu. Nakon obavljenog popisa treće lice može izjaviti prigovor javnom izvršitelju u kome će istaći to svoje pravo i priložiti dokaz - rekli su iz Komore javnih izvršitelja.

Ako je dug veliki, izvršitelji neće zakucati na vaša vrata?

- Ako se dogodi da je dug veći, recimo, 20.000 evra, niko neće ići na izvršenje, jer se to nikome ne isplati. Prethodno izvršenju se mora platiti predujam, koji zavisi od toga koliki je dug. Dalje, retko ko u svojoj kući ima imovinu u toj vrednosti, a procenitelji je uvek cene manje nego što ona košta u prodavnici - kaže Parežanin. Neplaćene komunalne usluge, računi za telefon, neizmireni sudski troškovi su najčešće situacije u kojima možemo očekivati izvršitelje na vratima.

Dakle, sve što vi kao zakupodavac treba da uradite u ovoj situaciji je da priložite primedbu odnosno dokaz o vlasništvu javnom izvršitelju. Ako se pak i dogodi da ona bude odbijena, na vama je da pokrenete parnični postupak u kome ćete dalje dokazivati vlasništvo.

Izvor: Vebsajt Blic, Jovana Aleksić, 28.10.2017.
Naslov: Redakcija