Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PRAVILNIK O KVALITETU ŽITA, MLINSKIH I PEKARSKIH PROIZVODA I TESTENINA: Pravilnikom su bliže propisani uslovi u pogledu kvaliteta navedenih proizvoda, a u delu koji se odnosi na žita i druga prehrambena zrna definisani su novi minimalni parametri kvaliteta za pšenicu za ljudsku ishranu, kao i za industrijsku preradu, čime je preciznije definisan njen kvalitet


Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine donelo je krajem jula 2016. godine novi Pravilnik o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda i testenina ("Sl. glasnik RS", br. 68/2016 - dalje: Pravilnik), koji je stupio na snagu 19. avgusta 2016. godine, a primenjivaće se od 1. januara 2018. godine.

Kako navode iz Ministarstva, novim Pravilnikom bliže su propisani uslovi u pogledu kvaliteta navedenih proizvoda, a u delu koji se odnosi na žita i druga prehrambena zrna definisani su novi minimalni parametri kvaliteta za pšenicu za ljudsku ishranu, kao i za industrijsku preradu, čime je preciznije definisan njen kvalitet. Do sada su ovi parametri bili definisani standardima.

- Pravilnikom se daje mogućnost da se prilikom otkupa pšenice ona razvrsta za ljudsku ishranu i stočnu hranu. U cilju lakšeg pristupa inostranim tržištima i postizanja realne cene žita date su nove metode za definisanje parametara kvaliteta koje se primenjuju i na međunarodnom tržištu. Vezano za parametre kvaliteta za pirinač, umesto klasiranja definisani su minimalni zahtevi kvaliteta - ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Takođe objašnjavaju da su kod mlinskih proizvoda, u cilju ispunjavanja novih zahteva tržišta, definisani minimalni parametri kvaliteta za nove mlinske proizvode od pšenice (brašno TIP 400, integralno brašno i brašno od durum pšenice) i izvršene su određene korekcije parametara kvaliteta za ostale tipove brašna. Što se tiče testenina, sagledana je situacija na tržištu, pa je definisanje parametra kvaliteta izostavljeno za pojedine proizvode koji nisu bili zastupljeni ni u proizvodnji ni u prometu, a definisani su parametri kvaliteta za "nove" proizvode, na primer durum testenine.

- Još jedna od novina Pravilnika je što su na jednom mestu definisani parametri kvaliteta i metode, što će olakšati proizvodnju i promet žita i proizvoda od žita - kažu iz Ministarstva.

Usled proširenja asortimana pekara i uvođenja novih proizvoda na domaće tržište parametri kvaliteta definišu se prema proizvođačkoj specifikaciji, u smislu prilagođavanja realnom stanju na tržištu.

- Pravilnikom su precizno definisane kategorije pekarskih proizvoda i time su prevaziđeni problemi koji su se javljali pošto se pojedini proizvodi nisu mogli svrstati ni u jednu kategoriju, pa je sada olakšano poslovanje ovog dela prehrambene industrije. Istovremeno se omogućuje efikasnije sprovođenje službenih kontrola koje se odnose na zahteve kvaliteta ovih proizvoda - objasnili su predstavnici Ministarstva poljoprivrede.

Zakonodavac, ali i potrošači i pekarska industrija, nadaju se da će novim pravilima bar donekle biti razrešena česta dilema – kakav hleb jedemo i da li sastav proizvoda odgovara deklaraciji? Stari pravilnik često je bio nedorečen, što je pekarima ostavljalo mogućnosti za razne spekulacije.

Prema novom Pravilniku, raženi hleb će morati da ima minimum 70% ražanog brašna, burek i dalje najmanje 20% nadeva, a sva peciva tačnu specifikaciju šta sadrže, što do sada nije bio slučaj kod svih proizvoda. Upravo ovo preciziranje smatra se možda i najvažnijom izmenom propisa.

Pravilnik definiše zahteve kvaliteta za žita, mlinske i pekarske proizvode i testenine, kao i minimalne zahteve kvaliteta za žito za ljudsku upotrebu, ali i nazive proizvoda pod kojima se pojedini proizvodi stavljaju u promet. Na osnovu ovih propisanih naziva jasno se može zaključiti o kakvom se proizvodu radi, dok se za ostale, kojima nisu propisani nazivi, mogu koristiti uobičajeni nazivi proizvoda koje su krajnji potrošači prihvatili kao naziv te hrane. Ako se radi o novom proizvodu koji se stavlja u promet, onda opisan naziv kojim se opisuje hrana, po potrebi i njena upotreba, a koji je dovoljno jasan da krajnji potrošači znaju njenu pravu prirodu i da je razlikuju od drugih proizvoda s kojom bi se mogla zameniti.

Nenad Vujović, načelnik Republičke poljoprivredne inspekcije, rekao je da će ovo biti "prvi važniji iskorak u pokušaju države da se u red stavi između 2.800 i 3.000 pekara koje posluju u Srbiji".

Ipak, Pravilnikom je dat prelazni period do 1. januara 2018. godine, a iz Ministarstva poljoprivrede objašnjavaju da je razlog za tako dug rok želja da svi subjekti na koje se odnosi Pravilnik imaju vremena da se pripreme za njegovu punu implementaciju.

- Ovo se posebno odnosi na metode ispitivanja kvaliteta koje su sada u potpunosti usklađene sa metodama za proveru kvaliteta žita, mlinskih proizvoda i testenina koje se primenjuju na drugim tržištima, pre svega na tržištima EU. Pored metoda propisanih ovim Pravilnikom, parametri kvaliteta mogu se određivati merilima, u skladu sa propisima kojima se uređuje metrologija, koja se pre svega odnose na proveru parametara kvaliteta pri otkupu pšenice. Uvođenje dodatnih parametara predstavlja iskorak u dosadašnjoj proizvodnji i prometu pšenice, ali i ostalih žitarica - navode iz Ministarstva, uz napomenu da sve navedeno iziskuje vreme da se proizvođači, ali i ostali učesnici na tržištu, pripreme za usklađivanje procesa proizvodnje i prerade sa parametrima kvaliteta definisanim Pravilnikom.

Izvor: Vebsajt eKapija, 26.08.2016.
Naslov: Redakcija