Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O ZAŠTITI PODATAKA O LIČNOSTI: Nacrt zakona se odnosi na obaveze kompanija koje prikupljaju podatke o građanima i donosi niz mera koje omogućavaju dodatnu zaštitu


Ministarstvo pravde objavilo je Nacrt zakona o zaštiti podataka o ličnosti, za koji kaže da je usaglašen sa evropskim propisima. Stručnjaci pozdravljaju donošenje zakona, ali upozoravaju da je u rukama države i dalje prevelika moć.

Ukoliko ste postavili kameru u zgradu u kojoj živite, kršite zakon, jer nemate pisanu saglasnost za snimanje svake osobe koja u nju uđe.

"Pitanje je kako su te kamere postavljene, da li snimaju privatan prostor ili snimaju hodnik zgrade. Koji je njihov cilj: da li je poenta da pratimo ko kada i s kim ulazi u zgradu ili da li zaista želimo da zaštitimo imovinu, niz je tih praksi, uglavnom su nezakonite", kaže Ana Toskić iz organizacije Partneri za demokratske promene Srbija.

Novi zakon ipak neće urediti tu oblast. On se najviše odnosi na obaveze kompanija koje prikupljaju podatke o građanima i donosi niz mera koje omogućavaju dodatnu zaštitu. Partneri za demokratiju imaju i pohvalne reči, ali i primedbe na finalni Nacrt zakona.

Pozitivno:

1 – Zakon je usaglašen sa stvarnošću i razvojem tehnologija

2 – Proširen je krug prava građana kojima se vraća kontrola obrade podataka

3 – Preciznije su uređene mere zaštite podataka građana

Negativno:

1 – Pojedine odredbe su suviše opšte, kao da su prepisane iz propisa EU u kojima je stotinak odredbi ostavljeno državama članicama da ih urede

2 – Pojedine obrade podataka nisu uređene, kao što je video nadzor, jer će posebni vidovi obrade biti regulisani posebnim zakonom

3 - Nejasna uloga Poverenika koji postupa po pritužbama građana, da li ostaje drugostepeni organ.

Poverenik za informacije od značaja i zaštitu podataka o ličnosti tek će objaviti svoju analizu, ali je kratko saopštio da je Nacrt zakona i dalje neprihvatljiv i da deo prihvaćenih primedbi iz javne rasprave nije dovoljan.

"...Tako su otklonjeni neki nedostaci i propusti, uključujući i neke koji su bili doslovno skandalozni. Ali, i nakon tih korekcija, ova poslednja verzija je ostala ispod potrebnog minimalnog i prihvatljivog nivoa", naveo je Rodoljub Šabić.

U Ministarstvu pravde kažu da je treća verzija nacrta usaglašena sa Evropskom komisijom i EUROJUST-om. Iz Evropske komisije stigla je samo primedba na sedmogodišnji mandat Poverenika, koji uređuje drugi zakon... A za postojeći su rekli:

"U ovom trenutku, shvatamo da želite da pređete na usvajanje zakona. Molim Vas da nas obaveštavate o procesu usvajanja na Vladi i u Parlamentu. Imamo nameru da pažljivo pratimo primenu zakona i možda ćemo imati potrebe da vam se ponovo obratimo kada sagledamo kakva je primena zakona".

Iz EUROJUSTA samo kratka poruka:

"Slažemo se sa izmenama i nemamo dodatne komentare na Nacrt zakona".

Ipak i dalje je previše moći u rukama države, kaže Ana Toskić. Podseća na brojne propuste, među kojima su curenje podataka iz Policije ili baza Agencije za privatizaciju sa podacima više od pet miliona građana Srbije koja se našla otvorena na internetu.

"Društvo kao naše, u kome je privatnost građana marginalizovano pravo, treba da posveti pažnju da ona bude zaštićena i da država preduzme kako svoje pozitivne, tako i one negativne obaveze, dakle, pre svega da ograniči sebe u zadiranju u privatnost građana, a ovi slučajevi koje smo imali, na žalost, to ne potvrđuju".

Toskić strahuje da ovakav zakon, iako bolji od prethodnog, ipak neće pružiti jače garancije građanima u odnosu na državu, koja je najveći obrađivač podataka građana.

Izvor: Vebsajt N1, Nikola Radišić, 29.07.2018.
Naslov: Redakcija