Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DETEKTIVSKOJ DELATNOSTI: Mišljenje Zaštitnika građana na Nacrt zakona


Zaštitnik građana dostavio je Ministarstvu unutrašnjih poslova Mišljenje na Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o detektivskoj delatnosti.

Zaštitnik građana podržava napore predlagača da unapredi Zakon o detektivskoj delatnosti ("Sl. glasnik RS", br. 104/2013) preciznijim definisanjem prava i obaveze subjekata u ovoj delatnosti. Istovremeno, Zaštitnik građana koristi priliku da ukaže i na moguće pravce poboljšanja rešenja i dodatnog preciziranja pojedinih odredaba sadržanih u Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o detektivskoj delatnosti.

I

Odredbom člana 1. stav 1. Nacrta propisano je da se u članu 3. stav 1. Zakona o detektivskoj delatnosti, dodaje tačka 14) u kojoj je propisano značenje pojma bezbednosna smetnja i navedeno kada ona postoji.

Iako je predlagač verovatno imao u vidu član 138. stav 2. Zakona o policiji ("Sl. glasnik RS", br. 6/2016 i 24/2018) i član 11. Zakona o oružju i municiji ("Sl. glasnik RS", br. 20/2015) Zaštitnik građana smatra svrsishodnim da se još jednom razmotri odnos ovih odredaba prema već pomenutoj odredbi člana 1. stav 1. Nacrta. Naime, imajući u vidu obim ovlašćenja detektiva i predloženo rešenje za propisivanje bezbednosnih smetnji, kao i upoređujući navedeno sa policijskim ovlašćenjima iz člana 64. i propisanim bezbednosnim smetnjama iz 138. stav 2. Zakona o policiji, može se zaključiti da je već sam obuhvat krivičnih dela koja su propisana kao bezbednosne smetnje za obavljanje detektivske delatnosti u podtački (1) uži (npr. pravosnažna osuda na kaznu zatvora za krivična dela propisana određenim glavama posebnog dela Krivičnog zakonika) u odnosu na one koje predstavljaju bezbednosne smetnje za rad u Ministarstvu (npr. ako je lice osuđivano zbog krivičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti). Tom prilikom trebalo bi razmotriti, za sve navedene odredbe, da li postoji mogućnost unapređenja tako što će se propisati da bezbednosna smetnja postoji i ukoliko je licu pravnosnažnom presudom izrečena mera bezbednosti zabrane približavanja i komunikacije sa oštećenim, za vreme na koje je mera izrečena; ukoliko su licu u skladu sa Porodičnim zakonom ("Sl. glasnik RS", br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon i 6/2015) izrečene mere zaštite od nasilja u porodici, za vreme na koje su mere izrečene i ukoliko su, u skladu sa Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici ("Sl. glasnik RS", br. 94/2016), licu izrečene hitne mere za vreme na koje su mere izrečene.

Zaštitnik građana smatra značajnim propisivanje određenih mera bezbednosti kao bezbednosnih smetnji, ali ukazuje da i mere koje nadležni državni organi izriču pre okončanja odgovarajućih postupaka (hitne mere, mere zaštite od nasilja) treba da budu propisane kao bezbednosne smetnje, dok traju. Izricanje ovih mera rezultat je odgovarajućih procena nadležnih organa o postojanju određenog nivoa rizika od događanja ili ponavljanja nasilja na strani lica protiv koga su mere izrečene, te je stoga opravdano da se ove mere – dok traju – smatraju bezbednosnim rizikom za vršenje detektivske delatnosti.

II

Odredbom člana 4. stav 1. tačka 9) Nacrta propisano je da: "Pravno lice za detektivsku delatnost i preduzetnik za detektivsku delatnost, odnosno detektiv može obrađivati podatke o: 9) povredama radnih obaveza ili radne discipline"

Kodeks o zaštiti podataka o ličnosti zaposlenih Međunarodne organizacija rada kao osnovne principe prikupljanja podataka o ličnosti navodi zakonitost, pravičnost i poštovanje svrhe za koju se podaci prikupljaju. Zaštitnik građana je mišljenja da je, u cilju zaštite prava građana, sa tog stanovišta potrebno dodatno razmotriti rešenje predloženo članom 4. stav 1. tačka 9) Nacrta. Istovremeno, Zaštitnik građana očekuje, imajući u vidu njegovu nadležnost, da će navedeno pitanje razmotriti i Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Izvor: Vebsajt Zaštitnika građana, 27.07.2018.
Naslov: Redakcija