Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O CENTRALNOJ EVIDENCIJI PRIVREMENIH OGRANIČENJA PRAVA LICA REGISTROVANIH U AGENCIJI ZA PRIVREDNE REGISTRE: Primena Zakona počinje 1. juna 2016. godine. Uspostavlja se centralna evidencija izrečenih mera u kojoj će na jednom mestu biti prikupljeni podaci o onim privrednim subjektima, odnosno njihovim vlasnicima, direktorima i članovima nadzornih odbora ili drugih organa čije je poslovanje sankcionisano izricanjem krivičnih, prekršajnih ili upravnih sankcija


Primena Zakona o centralnoj evidenciji privremenih ograničenja prava lica registrovanih u Agenciji za privredne registre ("Sl. glasnik RS", br. 112/2015 - dalje: Zakon), počeće od 1. juna 2016. godine.

Ovaj propis obavezuje nadležne organe: sudove, Narodnu banku Srbije, Poresku upravu i inspekcije da APR-u dostavljaju imena ovlašćenih lica u preduzećima i preduzetnika protiv kojih su izrečene kazne zato što su zloupotrebili prava iz svoje nadležnosti. Podaci o pravnim licima, odnosno preduzećima, biće javno dostupni na sajtu APR, kao i osnov upisa u evidenciju, kažu u ovoj Agenciji. Kada je reč o fizičkim licima, dakle preduzetnicima, neki podaci biće javni, dok oni iz kaznene evidencije neće biti dostupni, što je u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. glasnik RS", br. 97/2008, 104/2009 - dr. zakon, 68/2012 - odluka US i 107/2012) ili drugim zakonom kojim su označeni kao tajni podatak.

Na osnovu dobijenih podataka, APR će voditi centralnu evidenciju svih mera nadležnih organa izrečenih prema odgovornim licima koja obavljaju neku privrednu delatnost – objašnjavaju u ovoj državnoj službi. – Reč je o oročenoj zabrani rada, što uključuje i zabranu raspolaganja novčanim sredstvima, ili vršenja dužnosti u preduzećima ili kod preduzetnika. Izrečenim kaznama "biznismeni" skloni prevarama privremeno će ostajati i bez ovlašćenja, licenci, dozvola i odobrenja za rad. Sve ove zabrane i mere vremenski su ograničene.

Jedna od čestih prevara je kad vlasnik svesno prezaduži firmu, pa je namerno gurne u stečaj, ali prethodno osnuje novu, po pravilu, na tuđe ime. Tako izbegne da plati sve što duguje – preuzetu robu, državi porez, a zaposlenima plate i doprinose.

Prema rečima Dragoljuba Rajića, konsultanta Mreže za poslovnu podršku, samo u periodu od 2008. do 2014. godine takozvane fiktivne firme, često bez i jednog zaposlenog, oštetile su više od 19.500 preduzeća i preduzetnika. Legalno registrovani prevaranti gasili su svoje prezadužene firme, a da prethodno nisu platili preuzetu robu i usluge, nanevši tako savesnim partnerima štetu od oko 255 miliona evra. Oštećeni su ih prijavljivali policiji i tužili, ali je samo 2,8 odsto uspelo da nadoknadi pričinjenu štetu, kaže Rajić. Nije sklon verovanju da će primena ovog Zakona brzo povećati sigurnost u poslovanju.

Primena ovog Zakona pružiće još jednu mogućnost da se proveri kakav je potencijalni partner samo pod uslovom ako uspostavljena evidencija bude javna i besplatno dostupna, kao što je to slučaj u Nemačkoj – smatra Rajić. – Ali, ako ne bude donet novi Zakon o računovodstvu ("Sl. glasnik RS", br. 62/2013), ni ovaj Zakon "o centralnoj evidenciji prevaranata" neće nam mnogo pomoći. Poslodavci od 2013. godine lakše sakrivaju malverzacije zato što prikazuju lažne podatke o rezultatima poslovanja i stanju firme. U Srbiji firma može da se registruje za 100 dinara, neograničeno može da se zadužuje i da pravi gubitke, a poverioci ne mogu da se naplate ličnom imovinom vlasnika. Pored toga, prevaranti su sve maštovitiji. Sada beže na Kosovo i tamo registruju firme.

Svakom gašenju firme ili promeni njenog sedišta, smatra Rajić, mora da prethodi detaljna provera koliko je zadužena. Ako je gašenju firme prethodilo veliko zaduživanje, onda je jasno, kaže, da je vlasnik imao nameru da vara i takvi pokušaju moraju rigorozno da se kažnjavaju.

Od aprila 2013. do istog meseca 2016. godine ukupna dugovanja blokiranih preduzeća i preduzetnika povećana sa 142,7, na 292 milijarde dinara. Baš zbog rastuće nelikvidnosti, kaže Rajić, i oni koji savesno posluju otvore novu firmu, za slučaj da im postojećoj zapreti blokada računa zato što ne mogu da naplate potraživanja "jer mora od nečega da se živi".

Direktor APR, Zvonko Obradović, je pre godinu i po dana, najavljujući ovaj Zakon, izjavio da će se on odnositi i na privredne subjekte čiji su poslovni računi u blokadi "zato što se registruje novi biznis pri čemu ostavlja postojeću kompaniju u problemima, a otvara novu i na nju prenosi poslovanje." U tom slučaju, kako je rekao, zabrana rada ne bi trajala duže od 60 dana, ali se od takvog rešenja u donetom Zakonu odustalo.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandar Mikavica, 27.05.2016.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija