ZAKON O POSTUPKU UPISA U KATASTAR NEPOKRETNOSTI I VODOVA: Postupak upisa se sprovodi u pet radnih dana
Od 1. jula 2018. godine, od kada funkcioniše usluga eŠalter, podneto je oko 133.000 zahteva, izjavila je Jasmina Radovanović iz Naled-a. Sava Dedajić iz Javno beležničke komore naglašava da korist od ove usluge imaju i država i građani.
Od 1. jula 2018. građani i privreda više nemaju direktan kontakt sa Republičkim geodetskim zavodom i Poreskom upravom, već sve poslove oko dobijanja lista nepokretnosti, overe kupoprodajnog ugovora, dobijanja rešenja o upisu nekretnine mogu da završe kod javnog beležnika koji te poslove obavlja preko eŠaltera.
"Građani uvek na početku budu zbunjeni, ne znaju kakve su im obaveze i mogućnosti, ali evo nekako sada, posle šest meseci smo se uhodali. Građani osećaju benefit da mogu da na jednom mestu urade sve ono što su u obavezi da urade, bilo da se radi o ugovoru o poklonu, ugovoru o izdržavanju, kupoprodajnom ugovoru", ukazao je Dedajić.
Beležnici su u obavezi da u roku od 24 sata dostave prijavu preko eŠaltera.
"Ceo postupak se pojednostavljuje, građani ne moraju da odlaze na šest različitih mesta. Preko javnog beležnika mogu podneti prijavu, nema potrebe za odlaskom u RGZ. S druge strane, sigurnost građana je na velikom nivou, jer radnici u katastru nepokretnosti više ne proveravaju zakonitost upisa, nego lica koja su za to školovana - javni beležnici, javni izvršitelji, i sudovi od 2020. godine će to moći", ukazala je Radovanović.
Kako je rekla, efikasnost je značajno unapređena.
"Postupak upisa se sprovodi u pet radnih dana, u decembru je recimo, prosek rešavanja predmeta upisa u katastar bio 4,5 dana", rekla je Radovanović.
Nema više potrebe da stranke same podnose zahteve, ukazala je i dodala da je i ažurnost katastra podignuta na viši nivo.
"I država i građani imaju benefit od jedno-šalterskog sistema", rekla je ona.
Na pitanje da li će ovakva usluga koštati više nego ranije, po "starom" sistemu, Dedajić kaže da neće.
"Ne košta više ako znate da ste ranije imali obavezu da dođete do beležnika, do Poreske uprave, Ministarstva finansija, u lokalnu poresku administraciju. Svakako da kada imate obavezu da uradite sve na jednom mestu, to je ušteda u vremenu, a sa druge strane, nema dodatnih nameta", ukazao je Dedajić.
Jasmina Radovanović kaže da su građani možda zbunjeni zbog elektronske komunikacije, te mogu i da lično podnesu zahtev.
"Međutim, bolje je da pruže poverenje javnim beležnicima, jer će im se predmeti rešiti u kraćem roku. Mnogo je i drugih benefita upisa preko javnih beležnika...I izvršni postupak će biti značajno unapređen, a od 2021. i sudovi će imati mogućnost da svoje odluke direktno prosleđuju kroz E-šalter", ukazala je Radovanović.
Podaci građana sigurni i zaštićeni.
"Građani mogu da se osećaju apsolutno bezbednim. Javni beležnici moraju kao javnu tajnu da čuvaju podatke kao službenu tajnu, a sa druge strane, samo stranke u postupku imaju pristup tim podacima. Nijedno treće lice ne može tražiti kopiju ugovora", ukazao je Dedajić.
Izvor: Vebsajt N1, Miona Živić, 28.01.2019.Naslov: Redakcija