Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

U PRIPREMI NOVI ZAKON O NAUČNOISTRAŽIVAČKOJ DELATNOSTI: Zakonom će biti predviđena kombinacija projektnog i institucionalnog finansiranja


Ove godine za nauku je iz državne kase izdvojeno oko 18,2 milijarde dinara, što je 15,2 odsto više nego prošle, kažu u resornom ministarstvu. Ipak, i dalje smo daleko od Evrope koja za nauku izdvaja prosečno dva i po puta više u odnosu svoj BDP. Gde je naša nauka u poređenju sa svetom i kakav je položaj naučnika u Srbiji?

Naučne radnike pokreću traganje za istinom, nova saznanja, razvoj novih tehnologija, međunarodna saradnja.

Međutim, u Srbiji često ni za to nemaju mogućnosti. Sredstva neophodna za istraživanja država im je prošle godine, kažu, isplatila sa zakašnjenjem od čak šest meseci.

"Vama se pokvari nešto, nemate novca bukvalno da to popravite. Hoćete da saopštite neke rezultate na naučnoj konferenciji, nemate šanse da to uradite. Mi opstajemo, uspevamo da objavljujemo naučne rezultate koji su zapaženi u svetu, ali to je, kako bih rekao, na mišiće", kaže Zoran Popović, potpredsednik Srpske akademije nauka i umetnosti za prirodne nauke.

I na mišiće, Srbija, ističe, po broju objavljenih naučnih radova u svetu zauzima ugledno 48. mesto među 230 zemalja.

Uprkos tome, poražava, kaže, što smo po spremnosti da zadržimo talente poslednji od 140 zemalja na listi Svetskog ekonomskog foruma.

U Institutu za fiziku ističu da im se u protekle četiri godine vratilo oko 40 naučnika, najviše zbog međunarodnih projekata.

"Ako ste uložili decenije svog obrazovanja da dođete do nekog nivoa i sad ste u svetu u nekoj elitnoj instituciji, vi se nećete vratiti ako nemate elitnu instituciju u zemlji koja je samerljiva sa time", napominje direktor Instituta za fiziku Aleksandar Bogojević.

Kada je reč o prosečnoj zaradi u Institutu, Bogojević kaže da je oko 600 evra.

Prosečna neto plata naučnika istraživača u Srbiji je oko 73.000 dinara, pokazuju zvanični podaci, a kad odu u svet višestruko su više plaćeni.

Za naučnike u institutima u Srbiji čak ni plata nije sigurna, jer ko nema projekat, ostaje bez posla.

Međutim, sa projektima ga lako zadrže – oko 90 odsto njih prođe državni konkurs, pa su u istom košu i najbolji i daleko lošiji.

Da to nije dobro, shvatili su i nadležni i zato pripremaju novi zakon i novo rešenje – kombinaciju projektnog i institucionalnog finansiranja.

"To znači da će istraživači imati jedan fiksni deo za platu koji će iznositi, recimo 70-75 odsto od sadašnje jedinične cene rada. To znači da će oni za tu platu morati da urade određeni posao koji ćemo definisati pravilnikom, ali će im biti garantovan i neće zavisiti od toga da li su pobedili ili nisu na nekom projektnom pozivu", objašnjava državni sekretar u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Vladimir Popović.

S druge strane, dodaje Popović, projekti će biti potpuno kompetitivni što znači da će veći broj istraživača učestvovati na konkursu, a prolaznost će biti mnogo manja nego do sada.

"Oni koji pobede na tim pozivima će dobiti dodatni grant, dodatak na platu", napominje Popović.

Nadležni su uvereni da će mnoge naučnike zadržati u zemlji najpre novim modelom finansiranja, koji će, navode, zaživeti sledeće godine.

Koliko je naučnih radnika u protekloj deceniji napustilo Srbiju, odgovaraju da ne znaju.

Izvor: Vebsajt RTS, Tamara Tankosić, 29.01.2018.
Naslov: Redakcija