Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU: Nacrtom zakona je predviđeno da će predavanja na fakultetima moći da drže i predavači iz privrede, a biće uvedena i kategorija asistenata sa doktoratom. Novim zakonom biće objedinjene prosvetna, naučna i inovaciona delatnost. Tako će fakulteti imati zakonsku mogućnost da osnivaju preduzeća i pružaju usluge, a na tim projektima moći će da angažuju i studente


Predavanja na fakultetima od sledeće školske godine moći će da drže i predavači iz privrede, a biće uvedena i kategorija asistenata sa doktoratom. To znači da neko ko završi doktorske studije može da ostane kao saradnik u nastavi, dok čeka "red" za mesto docenta.

Ove novine donosi Nacrt zakona o visokom obrazovanju, koji je završen u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, i koji će u februaru ići na javnu raspravu. Novi zakon omogućiće rangiranje studenata za upis na teret budžeta sa 48 ESPB.

Iako je najavljivano da će biti izmena u načinu finansiranja, način plaćanja i za državu i za studente ostaje isti. Neće biti uvedeno sufinansiranje, prema kome bi, zavisno od uspeha, neko plaćao deset, a neko devedeset odsto pune školarine.

- Način finansiranja menjaće se iz temelja, ali ne ovim, već jednim sasvim novim zakonom - kaže prof. dr Vesna Mandić. - Svaki univerzitet potpisivaće ugovor sa Vladom, a biće određeni i kriterijumi za finansiranje. Realno je da taj model uspostavimo za dve godine, kada budemo imali jedinstveni informacioni sistem prosvete, sa podacima o broju studenata, uspešnosti studiranja, zapošljivosti i ostalim podacima za vrednovanje ustanova i studijskih programa.

Mandić kaže da će upravo jedinstveni informacioni sistem prosvete pomoći da se bolje kreira upisna politika, da se dobiju jasni podaci o tome koliko je kvalitetan određeni studijski program, koliko je neka struka tražena na tržištu rada, ali će se videti i kakva je efikasnost studiranja na svakom fakultetu i visokoj školi.

- Biće uveden jedinstveni obrazovni broj u visoko obrazovanje - otkriva prof. Mandić. - Tako ćemo moći da pratimo generacije, koliko je upisalo studije, koliko odustalo, kolika je dužina studiranja. Plan je da u sistem uvežemo i podatke PIO fonda, kako bi se videlo koliko brzo se mladi posle studija zapošljavaju, ko lako pronalazi posao, a ko na njega čeka. Na osnovu svih ovih podataka moći ćemo i da rangiramo visokoškolske ustanove.

Novim zakonom, najavljuje Mandić, biće objedinjene prosvetna, naučna i inovaciona delatnost. Tako će fakulteti imati zakonsku mogućnost da osnivaju preduzeća i pružaju usluge, a na tim projektima moći će da angažuju i studente. Za fakultete je značajno i to što će donacije biti izuzete iz kategorije sopstvenih prihoda.

- Te donacije zapravo su sredstva najčešće evropskih fondova, koje naše ustanove dobijaju za projekte u oblasti obrazovanja i nauke. Zato nije moguće da od tog novca plaćaju komunalne troškove, jer su to sredstva namenski data za realizaciju aktivnosti projekata - objašnjava Mandić.

Svi koji rade dobiće duži rok za studiranje. Dok za ostale studente važi da četvorogodišnji fakultet, na primer, treba da završe za osam godina, zaposleni, kao i studenti sa hendikepom, moći će da studiraju 12 godina. Biće uvedene i studije u kratkim ciklusima, koje će trajati jedan ili dva semestra i nositi 30, odnosno 60 bodova. To će biti pre svega stručna usavršavanja za one koji žele da specijalizuju neku oblast.

Izvor: Vebsajt Novosti, I. Mićević, 27.01.2017.
Naslov: Redakcija