SET NACRTA PRAVOSUDNIH ZAKONA: Primena evropskih standarda pri komentarisanju sudskih odluka
Ministarka pravde u Vladi Republike Srbije Maja Popović sastala se sa predsednikom Narodne skupštine Vladimirom Orlićem, predsednicom Vrhovnog kasacionog suda i Visokog saveta sudstva Jasminom Vasović i republičkom javnom tužiteljkom i predsednicom Državnog veća tužilaca Zagorkom Dolovac, u cilju podizanja svesti državnih službenika i političara o potpunom poštovanju sudskih odluka, radi realizacije aktivnosti iz Revidiranog akcionog plana za Poglavlje 23: Pravosuđe i osnovna prava.
Popović je istakla da dozvoljeno komentarisanje sudskih odluka u pravnom sistemu Republike Srbije treba posmatrati u svetlu najnovijih mišljenja Venecijanske komisije o pravosudnim zakonima, u kojima se jasno ukazuje potreba za usklađivanjem sa međunarodnim standardima.
U tom pogledu, Venecijanska komisija je ukazala u Mišljenju o nacrtima sudskih zakona, koje je usvojila na decembarskoj plenarnoj sednici, da se smatra dobrodošlom formulacija da se: “Pod neprimerenim uticajem ne može smatrati korišćenje zakonom propisanih prava učesnika u sudskom postupku, niti izveštavanje o radu suda i komentarisanje sudskih postupaka koji su u toku ili sudskih odluka, u skladu sa propisima koji uređuju javno informisanje, kao ni stručno analiziranje sudskih postupaka i sudskih odluka.”
Ova formulacija značajno proširuje mogućnost komentarisanja sudskih postupaka i samim tim više poštuje slobodu govora.
Venecijanska komisija je ukazala i na to da se samo žestoka kritika sudija u kombinaciji sa pretnjama i neosnovanim optužbama može zabraniti i tretirati kao “neprimereni uticaj”, dok je kritička analiza, pa čak i snažno neslaganje sa sudskim odlukama, u većini slučajeva normalan deo javne rasprave, bez obzira na to da li je postupak završen ili ne.
Ovakva formulacija iz Nacrta zakona o uređenju sudova u skladu je i sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (EKLjP), koja ne daje državama članicama Saveta Evrope ovlašćenje da ograniče sve oblike javnih rasprava, uključujući stručne analize, o sudskim postupcima koji su u toku pod izgovorom “održavanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva”.
U skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije, činjenica da je predmet u toku pred sudom ne znači da “ne može biti prethodne ili istovremene rasprave o predmetu na nekom drugom mestu, bilo u specijalizovanim časopisima, u opštoj štampi ili u javnosti”.
Za definisanje ograničenja slobode izražavanja nije od značaja status sudskih postupaka i sudskih odluka, već sadržaj i oblik izražavanja koji mogu dovesti do prekoračenja granica nametnutih u interesu pravilnog sprovođenja pravde.
Ovakav stav izražen je i u presudi Evropskog suda za ljudska prava Worm v. Austria, broj 22714/93, od 29. avgusta 1997. godine.
Pored toga, u prilog ovakvog stava, Venecijanska komisija u mišljenju o sudskim zakonima ukazuje i da poteškoće u pogledu određivanja “neprimerenog uticaja” najviše leže u odlučivanju o tome šta predstavlja “neprimeren uticaj” i u uspostavljanju odgovarajuće ravnoteže između, sa jedne strane potrebe da se zaštiti sudski postupak od izobličavanja i pritisaka od političara, štampe ili drugih izvora i sa druge strane interesa otvorene rasprave o pitanjima od javnog interesa u javnom životu i u slobodnoj štampi.
Na sastanku je zaključeno da će usvajanje pravosudnih zakona koji sadrže ovakva rešenja omogućiti jačanje vladavine prava u Republici Srbiji i usklađivanje sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti.
Njihovo usvajanje u Narodnoj skupštini očekuje se početkom februara sledeće godine, navodi se u saopštenju Ministarstva pravde.
Izvor: Vebsajt Vlade, 28.12.2022.Naslov: Redakcija