Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O STANOVANJU I ODRŽAVANJU ZGRADA: Zakupci nekretnina tvrde da su potpuno obespravljeni Nacrtom propisa. Umesto 90 dana, rok za iseljenje je smanjen na osam dana. Pitanje zakupa rešavaće se prema Zakonu o obligacionim odnosima


Neplaćanje kirije, uništeni nameštaj, ogromni dugovi za komunalije, samo su neki od problema koji muče stanodavce. I podstanari imaju svoj spisak primedbi na gazde koje ne žele da potpišu ugovor o zakupu, neće da ih prijave na adresi stanovanja i kojima ne pada na pamet da plate porez državi. Muke i jednih i drugih, međutim, neće biti manje ni rešenjima koja predviđa Nacrt zakona o stanovanju i održavanju zgrada, o kome se trenutno vodi javna rasprava. Predstavnici podstanara tvrde da im je uskraćeno i ono malo prava koja su imali prema važećem Zakonu o stanovanju ("Sl. glasnik RS", br. 50/92, 76/92, 84/92 - ispr., 33/93, 53/93, 67/93, 46/94, 47/94 - ispr., 48/94, 44/95 - dr. zakon, 49/95, 16/97, 46/98, 26/2001, 101/2005 - dr. zakon i 99/2011 - dalje: Zakon).

- Prema važećem Zakonu, prava podstanara su regulisana u čl. 7, 9, 10. i 11, a u Nacrtu zakona ih uopšte nema - kaže advokat Mirko Mirković, zastupnik Udruženja podstanara "Velegrad". - Umesto da preciznije reguliše prava i obaveze i vlasnika stanova i podstanara, Nacrt zakona ih potpuno ignoriše. Ako nadležni ništa ne promene, pre usvajanja zakona, u budućnosti ćemo imati još više problema između zakupaca i stanodavaca.

Mirković kaže da je ignorisanje podstanara u Nacrtu zakona, pokušaj da se njihova prava i obaveze uređuju prema Zakonu o obligacionim odnosima ("Sl. list SFRJ", br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, "Sl. list SRJ", br. 31/93 i "Sl. list SCG", br. 1/2003 - Ustavna povelja).

- U čl. 567. do 599. ovog akta predviđene su odredbe o zakupu, ali svih nekretnina - objašnjava advokat. - On nije dovoljno precizan, a pritom su neke odredbe potpuno nepovoljne za podstanare. Jedna od njih je da je otkazni rok osam dana, umesto 90, koliko je po još važećem Zakonu o stanovanju. Dostavićemo Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastukture naše komentare i predloge, i nadam se da će ih uvažiti. Naš predlog je bio da se stanodavci obavežu ne samo da zaključuju ugovore, već da ih overe u sudu ili bar u opštini. Oni su, međutim, napisali da ugovor o zakupu može biti zaključen, a ničim ih ne obavezuju da to i urade. Ako nema kazne, to nije zakon nego samo nečija želja.

U Ministarstvu potvrđuju da se Nacrtom zakona ova oblast ostavlja u nadležnost Zakona o obligacionim odnosima. Oni napominju da je u toku javna rasprava i da će se razmotriti zahtevi Udruženja podstanara da se eventualno u Nacrtu zakona propiše duži otkazni rok od onog koji je propisan Zakonom o obligacionim odnosima.

Mnogi stanodavci imaju problema sa nesavesnim stanarima koje ne mogu da izbace, iako mesecima ne plaćaju kiriju. Jednim članom još uvek važećeg Zakona regulisano je da se u takvim situacijama mogu obratiti lokalnoj samoupravi, da im pomogne oko iseljenja, ali to u praksi nije funkcionisalo. Zato su očekivali da će im novo zakonsko rešenje omogućiti da se lakše i brže otarase dužnika koji su im zaposeli imovinu.

- Javna rasprava je u toku i očekujemo predloge od Udruženja podstanara, mada u ovom trenutku ne postoji intencija zakonodavca da se meša u ove odnose koji se po svojoj prirodi tiču dve ugovorne strane i mogu se regulisati u skladu sa njihovom voljom - kažu u Ministarstvu.

Čak 90 odsto vlasnika stanova koji nam se obraćaju za pomoć i savet žale se da im podstanari ne plaćaju kiriju - kaže Dragan Cvjetićanin, predsednik udruženja stanodavaca Srbije. - To je jedan od najvećih i najčešćih problema. Kada mu neko tako uzurpira imovinu jedino što može da uradi je da zameni bravu, fizički izbaci stanara ili da ga tuži. To u praksi uopšte nije jednostavno uraditi. Uvek se priča kako malo stanodavaca plaća porez na dobit, ali kako i da se čovek odluči na to kad ne dobija ni kiriju, a treba da plati porez!?

Izvor: Vebsajt Novosti, Z. Radović, 27.11. 2015.
Naslov: Redakcija