Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o igrama na sreću ("Službeni glasnik RS", br. 88/11, 93/12, 30/18 i 95/18), u članu 9. tačka na kraju zamenjuje se tačkom i zapetom i dodaju se tač. 14)−16), koje glase:

"14)      imenovano lice je zakonski zastupnik društva ili član organa upravljanja društva u smislu propisa o privrednim društvima;

15)       saradnik je svako fizičko lice, koje:

(1)        je član organa upravljanja ili drugo odgovorno lice u pravnom licu u kome je imenovano lice na rukovodećem položaju ili je stvarni vlasnik tog lica;

(2)        je stvarni vlasnik pravnog lica u kome je imenovano lice na rukovodećem položaju;

(3)        sa imenovanim licem ima stvarno vlasništvo nad istim pravnim licem;

16)       stvarni vlasnik pravnog lica je lice definisano propisima o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika.".

Član 2.

U članu 39. stav 1. reč: "sopstveni" zamenjuje se rečju: "postojeći".

U stavu 2. posle tačke 1) dodaje se tačka 1a), koja glasi:

"1a)      dokazi o vlasničkoj strukturi lica koje otkupljuje udeo odnosno akcije od stvarnog vlasnika, a sve u skladu sa propisima o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika;".

Tačka 4) menja se i glasi:

"4)        akt nadležnog državnog organa kojim se potvrđuje da podnosilac zahteva, njegov član, njegov stvarni vlasnik, član organa upravljanja podnosioca zahteva, kao i saradnik ovih lica nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da pravnosnažnom presudom nije osuđen za krivična dela protiv privrede, imovine, pravnog saobraćaja, javnog reda i mira, službene dužnosti ili pravosuđa, ili za krivična dela pranja novca ili finansiranja terorizma ili za krivična dela za koja je izrečena kazna zatvora ili za slična ili uporediva krivična dela u skladu s propisima strane države, kao i da nije lice koje je u poslednjih deset godina počinilo težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;".

Posle tačke 4) dodaje se tačka 4a), koja glasi:

"4a)      ako se iz opravdanih razloga ne mogu pribaviti akti nadležnog državnog organa iz tačke 4) ovog stava, lica iz tačke 4) ovog stava mogu dostaviti i izjavu datu pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da nisu osuđivani, kao i da nisu članovi organizovane kriminalne grupe, ili da nisu počinili u poslednjih deset godina težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Uprava može u bilo kom trenutku zatražiti od istih lica da joj dostavi navedene dokaze ili neposredno od nadležnog organa zatražiti te dokaze;".

U tački 7) reč: "sopstvenog" zamenjuje se rečju: "postojećeg.".

Član 3.

U članu 41. stav 3. posle tačke 1) dodaje se tačka 1a), koja glasi:

"1a)      dokazi o vlasničkoj strukturi do stvarnog vlasnika, a sve u skladu sa propisima o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika;".

Posle tačke 5) dodaje se tačka 5a), koja glasi:

"5a)      bilans stanja i bilans uspeha za prethodnu godinu, odnosno izveštaji o reviziji finansijskih izveštaja osnivača odnosno člana pravnog lica, (ako su isti predmet revizije) za prethodne dve godine koje je sačinio ovlašćeni revizor, u skladu s propisima zemlje porekla člana, odnosno osnivača, kao i njegovi finansijski izveštaji za period od datuma poslednjeg izveštaja o reviziji do kraja polugodišta koje neposredno prethodi polugodištu u kojem se zahtev podnosi;".

Tačka 6) menja se i glasi:

"6)        akt nadležnog državnog organa kojim se potvrđuje da podnosilac prijave, njegov osnivač, njegov stvarni vlasnik, član organa upravljanja njegovog osnivača, kao i saradnik ovih lica nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak odnosno da pravnosnažnom presudom nije osuđen za krivična dela protiv privrede, imovine, pravnog saobraćaja, javnog reda i mira, službene dužnosti ili pravosuđa, ili za krivična dela pranja novca ili finansiranja terorizma ili za krivična dela za koja je izrečena kazna zatvora ili za slična ili uporediva krivična dela u skladu s propisima strane države, kao i da nije lice koje je u poslednjih deset godina počinilo težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;".

Posle tačke 6) dodaju se tač. 6a) i 6b), koje glase:

"6a)      akt nadležnog državnog organa kojim se potvrđuje da imenovano lice podnosioca prijave i saradnik takvog lica, te član imenovanog lica, njegov stvarni vlasnik, član organa upravljanja, kao i saradnik takvog lica kada je imenovano lice pravno lice nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da pravnosnažnom presudom nije osuđen za krivična dela protiv privrede, imovine, pravnog saobraćaja, javnog reda i mira, službene dužnosti ili pravosuđa, ili za krivična dela pranja novca ili finansiranja terorizma ili za krivična dela za koja je izrečena kazna zatvora ili za slična ili uporediva krivična dela u skladu s propisima strane države, kao i da nije lice koje je u poslednjih deset godina počinilo težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;

6b)       ako se iz opravdanih razloga ne mogu pribaviti akti nadležnog državnog organa iz tač. 6) i 6a) ovog stava, lica iz tač. 6) i 6a) ovog stava mogu dostaviti i izjavu datu pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da nisu osuđivani, kao i da nisu članovi organizovane kriminalne grupe, ili da nisu počinili u poslednjih deset godina težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Uprava može u bilo kom trenutku zatražiti od istih lica da joj dostavi navedene dokaze ili neposredno od nadležnog organa zatražiti te dokaze;".

Član 4.

U članu 52. stav 1. tačka na kraju zamenjuje se tačkom i zapetom i dodaje se tačka 15), koja glasi:

"15)      priređivač prestane da ispunjava druge uslove ili ne ispunjava druge obaveze propisane ovim zakonom.".

Član 5.

U članu 55. stav 5. menja se i glasi:

"Ulazak u igračnicu dozvoljen je punoletnim licima uz obavezu priređivača da, za potrebe sprovođenja ovog zakona, obezbedi trajnu bazu podataka (ime i prezime, datum i mesto rođenja, mesto prebivališta, odnosno boravišta, lični broj ili broj pasoša, datum i vreme ulaska i izlaska iz igračnice i dr.), kao i pisanu izjavu lica kojom pod materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavljuje da u igrama na sreću učestvuje za svoj račun i u svoje ime.".

Član 6.

U članu 56. stav 2. menja se i glasi:

"Zaposleni u igračnici dužni su da kao poslovnu tajnu čuvaju podatke o igračima do kojih su došli prilikom obavljanja posla.".

Dodaje se stav 3, koji glasi:

"Kršenjem obaveze čuvanja poslovne tajne ne smatra se dostavljanje podataka koje se vrši u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.".

Član 7.

U članu 72. stav 1. posle tačke 1) dodaje se tačka 1a), koja glasi:

"1a)      dokazi o vlasničkoj strukturi do stvarnog vlasnika, a sve u skladu sa propisima o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika;".

U tački 3) posle reči: "godinu" dodaju se zapeta i reči: "odnosno izveštaji o reviziji finansijskih izveštaja osnivača, odnosno člana pravnog lica (ako su isti predmet revizije), za prethodne dve godine koje je sačinio ovlašćeni revizor, u skladu s propisima zemlje porekla člana odnosno osnivača, kao i njegovi finansijski izveštaji za period od datuma poslednjeg izveštaja o reviziji do kraja polugodišta koje neposredno prethodi polugodištu u kojem se zahtev podnosi".

Tačka 7) menja se i glasi:

"7)        akt nadležnog državnog organa kojim se potvrđuje da podnosilac zahteva, njegov osnivač, njegov stvarni vlasnik, član organa upravljanja njegovog osnivača, kao i saradnik ovih lica nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da pravnosnažnom presudom nije osuđen za krivična dela protiv privrede, imovine, pravnog saobraćaja, javnog reda i mira, službene dužnosti ili pravosuđa, ili za krivična dela pranja novca ili finansiranja terorizma ili za krivična dela za koja je izrečena kazna zatvora ili za slična ili uporediva krivična dela u skladu s propisima strane države, kao i da nije lice koje je u poslednjih deset godina počinilo težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;".

Posle tačke 7), dodaju se tač. 7a) i 7b), koje glase:

"7a)      akt nadležnog državnog organa kojim se potvrđuje da imenovano lice podnosioca zahteva i saradnik takvog lica, te član imenovanog lica, njegov stvarni vlasnik, član organa upravljanja, kao i saradnik takvog lica kada je imenovano lice pravno lice nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da pravnosnažnom presudom nije osuđen za krivična dela protiv privrede, imovine, pravnog saobraćaja, javnog reda i mira, službene dužnosti ili pravosuđa, ili za krivična dela pranja novca ili finansiranja terorizma ili za krivična dela za koja je izrečena kazna zatvora ili za slična ili uporediva krivična dela u skladu s propisima strane države, kao i da nije lice koje je u poslednjih deset godina počinilo težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;

7b)       ako se iz opravdanih razloga ne mogu pribaviti akti nadležnog državnog organa iz tač. 7) i 7a) ovog stava, lica iz tač. 7) i 7a) ovog stava mogu dostaviti i izjavu datu pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da nisu osuđivani, kao i da nisu članovi organizovane kriminalne grupe, ili da nisu počinili u poslednjih deset godina težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Uprava može u bilo kom trenutku zatražiti od istih lica da joj dostavi navedene dokaze ili neposredno od nadležnog organa zatražiti te dokaze;".

Član 8.

U članu 87. stav 1. posle tačke 1) dodaje se tačka 1a), koja glasi:

"1a)      dokazi o vlasničkoj strukturi do stvarnog vlasnika, a sve u skladu sa propisima o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika;".

U tački 3) posle reči: "godinu" dodaju se zapeta i reči: "odnosno izveštaji o reviziji finansijskih izveštaja osnivača, odnosno člana pravnog lica (ako su isti predmet revizije), za prethodne dve godine koje je sačinio ovlašćeni revizor, u skladu s propisima zemlje porekla člana odnosno osnivača, kao i njegovi finansijski izveštaji za period od datuma poslednjeg izveštaja o reviziji do kraja polugodišta koje neposredno prethodi polugodištu u kojem se zahtev podnosi".

Tačka 7) menja se i glasi:

"7)        akt nadležnog državnog organa kojim se potvrđuje da podnosilac zahteva, njegov osnivač, njegov stvarni vlasnik, član organa upravljanja njegovog osnivača, kao i saradnik ovih lica nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da pravnosnažnom presudom nije osuđen za krivična dela protiv privrede, imovine, pravnog saobraćaja, javnog reda i mira, službene dužnosti ili pravosuđa, ili za krivična dela pranja novca ili finansiranja terorizma ili za krivična dela za koja je izrečena kazna zatvora ili za slična ili uporediva krivična dela u skladu s propisima strane države, kao i da nije lice koje je u poslednjih deset godina počinilo težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;".

Posle tačke 7) dodaju se tač. 7a) i 7b), koje glase:

"7a)      akt nadležnog državnog organa kojim se potvrđuje da imenovano lice podnosioca zahteva i saradnik takvog lica, te član imenovanog lica, njegov stvarni vlasnik, član organa upravljanja, kao i saradnik takvog lica kada je imenovano lice pravno lice nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da pravnosnažnom presudom nije osuđen za krivična dela protiv privrede, imovine, pravnog saobraćaja, javnog reda i mira, službene dužnosti ili pravosuđa, ili za krivična dela pranja novca ili finansiranja terorizma ili za krivična dela za koja je izrečena kazna zatvora ili za slična ili uporediva krivična dela u skladu s propisima strane države, kao i da nije lice koje je u poslednjih deset godina počinilo težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;

7b)       ako se iz opravdanih razloga ne mogu pribaviti akti nadležnog državnog organa iz tač. 7) i 7a) ovog stava, lica iz tač. 7) i 7a) ovog stava mogu dostaviti i izjavu datu pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da nisu osuđivani, kao i da nisu članovi organizovane kriminalne grupe, ili da nisu počinili u poslednjih deset godina težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Uprava može u bilo kom trenutku zatražiti od istih lica da joj dostavi navedene dokaze ili neposredno od nadležnog organa zatražiti te dokaze;".

Član 9.

U članu 101. stav 2. tačka na kraju zamenjuje se tačkom i zapetom i dodaju se tač. 5)−11), koje glase:

"5)        rešenje o upisu u odgovarajući registar sa prilogom o visini osnovnog kapitala iz člana 98. ovog zakona;

6)         dokazi o vlasničkoj strukturi do stvarnog vlasnika, a sve u skladu sa propisima o centralnoj evidenciji stvarnih vlasnika;

7)         osnivački akt podnosioca zahteva;

8)         bilans stanja i bilans uspeha za prethodnu godinu, odnosno izveštaji o reviziji finansijskih izveštaja osnivača, odnosno člana pravnog lica (ako su isti predmet revizije), za prethodne dve godine koje je sačinio ovlašćeni revizor, u skladu s propisima zemlje porekla člana odnosno osnivača, kao i njegovi finansijski izveštaji za period od datuma poslednjeg izveštaja o reviziji do kraja polugodišta koje neposredno prethodi polugodištu u kojem se zahtev podnosi;

9)         akt nadležnog državnog organa kojim se potvrđuje da podnosilac zahteva, njegov osnivač, njegov stvarni vlasnik, član organa upravljanja njegovog osnivača, kao i saradnik ovih lica nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da pravnosnažnom presudom nije osuđen za krivična dela protiv privrede, imovine, pravnog saobraćaja, javnog reda i mira, službene dužnosti ili pravosuđa, ili za krivična dela pranja novca ili finansiranja terorizma ili za krivična dela za koja je izrečena kazna zatvora ili za slična ili uporediva krivična dela u skladu s propisima strane države, kao i da nije lice koje je u poslednjih deset godina počinilo težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;

10)       akt nadležnog državnog organa kojim se potvrđuje da imenovano lice podnosioca zahteva i saradnik takvog lica, te član imenovanog lica, njegov stvarni vlasnik, član organa upravljanja, kao i saradnik takvog lica kada je imenovano lice pravno lice nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da pravnosnažnom presudom nije osuđen za krivična dela protiv privrede, imovine, pravnog saobraćaja, javnog reda i mira, službene dužnosti ili pravosuđa, ili za krivična dela pranja novca ili finansiranja terorizma ili za krivična dela za koja je izrečena kazna zatvora ili za slična ili uporediva krivična dela u skladu s propisima strane države, kao i da nije lice koje je u poslednjih deset godina počinilo težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma;

11)       ako se iz opravdanih razloga ne mogu pribaviti akti nadležnog državnog organa iz tač. 9) i 10) ovog stava, lica iz tač. 9) i 10) ovog stava mogu dostaviti i izjavu datu pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da nisu lica protiv kojih se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da nisu osuđivani, kao i da nisu članovi organizovane kriminalne grupe, ili da nisu počinili u poslednjih deset godina težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Uprava može u bilo kom trenutku zatražiti od istih lica da joj dostavi navedene dokaze ili neposredno od nadležnog organa zatražiti te dokaze.".

Član 10.

U članu 117. stav 1. menja se i glasi:

"Priređivači koji su obveznici u skladu sa propisima kojima se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, dužna su da u svom poslovanju postupaju u skladu sa navedenim propisima, te da svojim unutrašnjim aktima utvrde radnje i mere koje preduzimaju prema strankama, kao i kada se radnje i mere sprovode.".

Stav 2. briše se.

Član 11.

Posle člana 117. dodaju se naziv člana i član 117a, koji glase:

"Opšti uslovi za priređivače igara na sreću

Član 117a

Osnivač priređivača, stvarni vlasnik priređivača, član organa upravljanja osnivača priređivača, imenovano lice i saradnik ovih lica, odnosno kada je imenovano lice pravno lice, njegov član, njegov stvarni vlasnik, imenovano lice u takvom licu i saradnik ovih lica ne može biti lice protiv koga se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno lice koje je pravnosnažnom presudom osuđeno za krivična dela protiv privrede, imovine, pravnog saobraćaja, javnog reda i mira, službene dužnosti ili pravosuđa, ili za krivična dela pranja novca ili finansiranja terorizma ili za krivična dela za koja je izrečena kazna zatvora ili za slična ili uporediva krivična dela u skladu s propisima strane države, kao ni lice koje je u poslednjih deset godina počinilo težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Priređivač prilikom svakog imenovanja odnosno promene imenovanog lica dostavlja akt nadležnog državnog organa kojim se potvrđuje da takvo lice nije lice protiv koga se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da pravnosnažnom presudom nije osuđen za krivična dela protiv privrede, imovine, pravnog saobraćaja, javnog reda i mira, službene dužnosti ili pravosuđa, ili za krivična dela pranja novca ili finansiranja terorizma ili za krivična dela za koja je izrečena kazna zatvora ili za slična ili uporediva krivična dela u skladu s propisima strane države, kao i da nije lice koje je u poslednjih deset godina počinilo težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Ako se iz opravdanih razloga ne mogu pribaviti akti nadležnog državnog organa iz stava 2. ovog člana, priređivač može da dostavi i izjavu datu pod materijalnom i krivičnom odgovornošću da imenovano lice nije lice protiv koga se vodi istraga ili krivični postupak, odnosno da nije osuđen, kao i da nije član organizovane kriminalne grupe, ili da nije počinio u poslednjih deset godina težu povredu, odnosno ponavljanje povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Uprava može u bilo kom trenutku zatražiti od priređivača da joj dostavi navedene dokaze ili neposredno od nadležnog organa zatražiti te dokaze.".

Član 12.

U članu 130. stav 1. tačka 27) menja se i glasi:

"27)      ne obezbedi trajnu bazu podataka o licima kojima je dozvoljen ulazak u igračnicu, odnosno ne obezbedi njihove odgovarajuće pisane izjave (član 55. stav 5);".

Tačka 71) menja se i glasi:

"71)      ne postupa u skladu sa propisima kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, odnosno ne uskladi svoje unutrašnje akte sa odredbama zakona kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma (član 117);".

Član 13.

Priređivači su u obavezi da u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona Upravi za igre na sreću dostave dokaze propisane članom 3. i čl. 7−9. ovog zakona.

Član 14.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbijeˮ.

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Problemi koje bi zakon trebalo da reši, odnosno ciljevi koji se zakonom postižu

Osnovni razlozi za donošenje ovog zakona, problemi koje bi ovaj zakon trebalo da reši, odnosno ciljevi koji se ovim zakonom postižu predstavljaju usklađivanje propisa Republike Srbije sa Direktivama EU i preporukama međunarodnih organizacija. Konkretno, donošenjem ovog zakona treba da se postigne dalje usklađivanje zakonodavstva sa Direktivom EU br. 2015/849 od dana 20. maja 2015. godine, usklađivanje sa Direktivom EU br. 2018/843 od dana 30. maja 2018. godine, kao i usklađivanje sa Preporukama FATF-a (Financial Action Task Force).

S tim u vezi, konstatovano je da je potrebno pristupiti izmenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, radi stvaranja pravnog okvira za adekvatnu kontrolu i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa postojećim evropskim, odnosno međunarodnim standardima u oblasti igara na sreću.

Ciljevi koji će se donošenjem zakona postići

Osnovni cilj izmene i dopune Zakona o igrama na sreću sastoji se u u unapređenju zakonskog okvira za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma u oblasti igara na sreću i usaglašavanju zakona sa međunarodnim standardima u ovoj oblasti.

Imajući u vidu da je Republika Srbija otvorila poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji, potrebno je je nacionalno zakonodavstvo usaglasiti sa evropskim standardima.

Razmatrane mogućnosti da se problemi reše i bez donošenja zakona

Imajući u vidu da su predložena rešenja zakonska materija, nema mogućnosti da se ciljevi koji se žele postići reše bez donošenja zakona. Takođe, prema međunarodnim standardima, ova materija mora biti regulisana zakonom.

Zašto je donošenje zakona najbolji način za rešavanje problema

Uređivanjem ove materije zakonom daje se doprinos pravnoj sigurnosti, kao i poboljšanoj kontroli i preventivnom delovanju radi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma u oblasti igara na sreću. Naime, zakon je opšti pravni akt koji se objavljuje i koji stvara jednaka prava i obaveze za sve subjekte koji se nađu u istoj pravnoj situaciji, čime se postiže transparentnost u njegovoj primeni.

III. OBJAŠNjENjE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENjA

Članom 1. Predloga zakona definišu se izrazi kao što su Imenovano lice, Saradnik i Stvarni vlasnik pravnog lica.

U članu 2. Predloga zakona vrši se pravnotehnička redakcija teksta u skladu sa terminologijom Zakona o privrednim društvima. Takođe, daljim odredbama člana 2. vrši se usklađivanje sa Preporukom broj 28 Financial Action Task Force (u daljem tekstu FATF) kojim se predviđa obaveza sprečavanja lica osuđivanih za krivična dela ili njihovih saradnika da postanu vlasnici igračnica (kazina).

Članom 3. Predloga zakona vrši se usklađivanje sa Preporukom broj 28 FATF. U tom smislu, predviđena je obaveza dostavljanja informacija o stvarnim vlasnicima, revidiranim finansijskim izveštajima te podacima o osuđivanosti za lica iz vlasničke strukture, tako i lica iz same upravljačke strukture priređivača igara na sreću u igračnicama (kazina).

U članu 4. Predloga zakona predviđa se oduzimanje dozvole igračnicama (kazinima) u slučaju ne poštovanja i ostalih odredbi Zakona, u skladu sa Preporukom FATF br. 28 i 35.

U članu 5. Predloga zakona preciziraju se podaci koji se prikupljaju i čuvaju u evidenciji koju vodi priređivač u skladu sa preporukama komiteta Saveta Evrope-Manival. Takođe se dodaju sledeće reči: "kao i pisanu izjavu lica kojom pod materijalnom i krivičnom odgovornošću izjavljuje da u igrama na sreću učestvuje za svoj račun i u svoje ime", u cilju usklađivanja sa međunarodnim standardima, odnosno Preporukom FATF broj 22.

Članom 6. Predloga zakona vrši se preciziranje obaveza zaposlenih u igračnicama (kazinima) u pogledu čuvanja poslovne tajne do kojih su došli prilikom obavljanja posla.

Članom 7. Predloga zakona vrši se usklađivanje sa Preporukom broj 28 FATF. U tom smislu, predviđena je obaveza dostavljanja informacija o stvarnim vlasnicima, revidiranim finansijskim izveštajima te podataka o osuđivanosti za lica iz vlasničke strukture tako i za lica iz same upravljačke strukture priređivača igara na sreću na automatima.

Članom 8. Predloga zakona vrši se usklađivanje sa Preporukom broj 28 FATF. U tom smislu, predviđena je obaveza dostavljanja informacija o stvarnim vlasnicima, revidiranim finansijskim izveštajima te podataka o osuđivanosti za lica iz vlasničke strukture tako i za lica iz same upravljačke strukture priređivača igara na sreću - klađenje.

Članom 9. Predloga zakona vrši se usklađivanje sa Preporukom broj 28 FATF na isti način kao i u prethodnim članovima s tim da se ovo usklađivanje odnosi na priređivače igara na sreću preko elektronske komunikacije (online).

Članom 10. Predloga zakona preciziraju se obaveze priređivača koji su po propisima iz oblasti sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma određeni kao obveznici.

Članom 11. Predloga vrši se takođe usklađivanje sa Preporukom broj 28 FATF. Za razliku od prethodnih članova (čl. 2, 3, 7, 8. i 9. Predloga zakona) kojima su propisane uslovi za priređivače pre otpočinjanja obavljanja delatnosti, odnosno prilikom postupka davanja dozvole ili odobrenja, ovim novim članom su propisani isti uslovi, da priređivač, ni nakon otpočinjanja obavljanja delatnosti, ne može imati u svojoj vlasničkoj i upravljačkoj strukturi lica koja su povezana sa kriminalom, odnosno koja su osuđena za određena krivična dela i teže povrede propisa kojim se uređuje sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.

Članom 12. Predloga zakona vrši se usklađivanje kaznenih odredbi sa čl. 5. i 10. Predloga zakona.

Članom 13. Predloga zakona predviđa se rok u kom priređivači imaju postupiti u skladu sa novouvedenim izmenama.

Članom 14. Predloga zakona predviđa se stupanje na snagu ovog zakona.

VI. ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Koji su važeći propisi i dokumenti javnih politika od značaja za promenu koja se predlaže i u čemu se taj značaj ogleda

Republika Srbija se nalazi u procesu usaglašavanja i prilagođavanja zakonskih propisa sa zahtevima i standardima EU. U oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma navedeni standardi su propisani Direktivom EU br. 2015/849 od dana 20. maja 2015. godine, Direktivom EU br. 2018/843 od dana 30. maja 2018. godine, kao i u Preporukama FATF-a (Financial Action Task Force).

S obzirom na to, da je opredeljenje naše zemlje punopravno članstvo u Evropskoj Uniji (u daljem tekstu: EU), Vlada Republike Srbije je donela Nacionalnu strategiju za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Za sprovođenje Nacionalne strategije donet je Akcioni plan koji predviđa konkretne aktivnosti sa postavljenim rokovima, odgovornim institucijama i neophodnim sredstvima. Akcioni plan je donet na osnovu Nacionalne procene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u kojoj je sektor za igre na sreću ocenjen kao najranjiviji u nefinansijskom delu sistema u Republici Srbiji, kao i jedan od najizloženijih pretnjama od pranja novca i finansiranja terorizma, što je iste svrstalo u visoko rizične oblasti.

Zbog neusklađenosti sa Preporukom FATF, br. 28 (fit and proper standardi) u oblasti igara na sreću, Akcionim planom je kao mera predviđena izmena i dopuna Zakona o igrama na sreću, odnosno stvaranje zakonskih uslova za omogućavanje provere rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u postupku davanja dozvole/odobrenja za priređivanje igara na sreću.

Osnovni i posebni ciljevi koji će se donošenjem zakona postići

Imajući u vidu da je Republika Srbija otvorila poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji, osnovni cilj izmene i dopune Zakona o igrama na sreću sastoji se u usaglašavanju zakona sa međunarodnim standardima i unapređenju sistema borbe protiv pranja novca i finansiranje terorizma u industriji igara na sreću.

Kao poseban cilj određeno je stvaranje zakonskih uslova za preventivno delovanje i sprečavanje lica iz kriminalnog dela društva da budu vlasnici ili da upravljaju pravnim licima koja priređuju igre na sreću, budući da su unapred upoznati sa propisanim zabranama. Takođe, poseban cilj izmena i dopuna Zakona je i obezbeđivanje transparentnosti podataka o stvarnim vlasnicima pravnih lica i upravljačke strukture.

Ovim zakonom predviđeno je da se postojeći priređivači moraju uskladiti sa izmenama i dopunama u roku od šest meseci, nakon kojeg perioda će se izvršiti procena obima nastalih promena.

 Finansijski efekti sprovođenje zakona

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti sredstva u budžetu Republike Srbije.

Predložene izmene nemaju uticaj na povećanje ili smanjenje naknada od igara na sreću, s obzirom na to da se izmene odnose isključivo na uslove za obavljanje delatnosti a koji su u neposrednoj vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorizma.

Na koga će i kako najverovatnije uticati rešenje u zakonu

Izmene i dopune Zakona o igrama na sreću neće uticati na rad Uprave za igre na sreću.

U pogledu obveznika-priređivača, izmene i dopune će imati određeni uticaj jer se u jednom delu proširuje krug njihovih obaveza u smislu dostavljanja podataka. Međutim, po našem mišljenju, predloženi zakon neće nepovoljno uticati na poslovanje priređivača igara na sreću, odnosno neće ugroziti interese građana.

Troškovi koje će primena zakona stvoriti građanima i privredi

Donošenjem ovog zakona privreda i građani neće biti u većoj meri izloženi dodatnom trošku, imajući u vidu da su potrebna dokumenta u najvećoj meri i po važećem Zakonu o igrama na sreću bila obavezan element odlučivanja po zahtevima za odobrenja. Celokupno poslovanje obveznika-priređivača je već prilagođeno potrebama izvršavanja poslova u skladu sa zakonom koji reguliše sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma u oblasti igara na sreću, tako da predložene izmene neće iziskivati značajne dodatne troškove priređivačima.

Pozitivni efekti koje predloženo rešenje treba da pruži u potpunosti opravdavaju eventualne troškove njegovog sprovođenja, s obzirom da krajnji cilj predmetnih izmena i dopuna treba da bude unapređenje sistema borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma u Republici Srbiji i povećanje zaštite finansijskog sistema i privrede od opasnosti koje uzrokuju pranje novca i finansiranje terorizma.

Troškovi koje će primena zakona stvoriti nadležnom državnom organu

Uprava za igre na sreću kao državni organ nadležan za sprovođenje i praćenje novih zakonskih rešenja je u postupku popunjavanja sistematizovanih radnih mesta za poslove nadzora i sa tim povezani troškovi su već predviđeni budžetom za 2020. godinu. Dakle, predložene izmene neće doprineti dodatnim troškovima po osnovu njihovog sprovođenja od strane Uprave za igre na sreću.

Da li postojeća javna uprava ima kapacitet za sprovođenje izabrane opcije (uključujući i kvalitet i kvantitet raspoloživih kapaciteta) i da li je potrebno preduzeti određene mere za poboljšanje tih kapaciteta

Budući da je Uprava za igre na sreću formirana pre sedam meseci, 1. marta 2019. godine, trenutno ne raspolaže ljudskim kapacitetima za nadzor, odnosno za primenu predloženih izmena. Međutim, kao što je gore navedeno, sistematizacijom radnih mesta predviđena su radna mesta za poslove nadzora i u toku je izbor kandidata po javnom konkursu koji će se završiti do kraja godine.

Da li se izabranom opcijom uvode organizacione, upravljačke ili institucionalne promene

Predloženim izmenama se ne uvode organizacione, upravljačke ili institucionalne promene.

Da li pozitivni efekti opravdavaju troškove

Troškovi obveznika-priređivača u vezi sa poslovima koji se odnose na sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorizma svakako su neznatni u odnosu na štetu koju isti može pretrpeti ukoliko ne postupa u skladu sa zakonom. Ocenjuje se da je potreba za prevazilaženjem problema veća od mogućih indirektnih troškova koje bi primena ovog zakona mogla stvoriti.

Pored mogućnosti oduzimanja odobrenja, novčanih kazni predviđenih za privredne prestupe i prekršaje, obveznik koji zbog propusta u svom radu bude pravnosnažno osuđen pored materijalne štete, nosiće sa sobom i lošu reputaciju što može u realnom poslovanju doneti gubitke velikih razmera. Napominjemo da će predložena zakonska rešenja biti predmet ocenjivanja tehničke usklađenosti sa FATF preporukama, odnosno usaglašenosti odredaba sa FATF preporukama. U tom smislu neophodno je da preporuke na ovaj način budu implementirane u Zakon, čime se stvara pravni okvir za uspostavljanje efikasnog sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma u oblasti igara na sreću, naročito njegovog preventivnog dela.

Efikasnijim sistemom izveštavanja Uprave za igre na sreću, smanjiće se stepen rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, odnosno mogućih zloupotreba i prevara.

U prilog pravnoj sigurnosti ide i činjenica da predložena rešenja predstavlja direktnu implementaciju Preporuka FATF koje do sada nisu bile implementirane, a koje se pre svega odnose na onemogućavanje licima iz kriminogene sfere društva da budu u vlasničkoj i upravljačkoj strukturi priređivača igara na sreću.

Da li zakon stimuliše pojavu novih privrednih subjekata na tržištu i tržišnu konkurenciju

Primena zakona ne stimuliše pojavu novih privrednih subjekata na tržištu, ali će posredno, pozitivno uticati na tržišnu konkurenciju i jačanju pravne sigurnosti.

Koje će mere tokom primene zakona biti sprovedene da bi se ostvarili razlozi donošenja zakona

Ministarstvo finansija - Uprava za igre na sreću nadležna je za sprovođenje Zakona. Imajući u vidu da se predložene izmene i dopune odnose na sprečavanje pranja novca, u dogovoru sa Upravom za sprečavanje pranja novca, biće održane dodatne obuke i prezentacije.

Ministarstvo finansija, periodičnim publikovanjem biltena službenih objašnjenja i stručnim mišljenja za primenu finansijskih propisa, njihovim objavljivanjem na zvaničnoj internet strani, kao i na drugi pogodan način, dodatno obezbeđuje transparentnost, informisanost i dostupnost informacijama, kako bi se na ovaj način doprinelo ostvarivanju ciljeva postavljenih donošenjem Zakona.

Kako bi se ostvarili ciljevi koji se donošenjem zakon žele postići, po potrebi će ovo ministarstvo davati mišljenja o njegovoj primeni, a organi uprave odgovarajuća uputstva za njegovo sprovođenje.

Takođe, u okviru Uprave će se pripremiti instrukcije za postupanje, kako bi se obezbedila jednoobrazna primena odredaba zakona koje će se odnositi, kako na postupanje nadležnih organizacionih jedinica Uprave, tako i na same priređivače.

Da li je Zakon bio predmet konsultacija

S obzirom na to, da su na osnovu objavljenih ocena u Drugom izveštaju komiteta Manival iz decembra 2018. godine o pojačanom praćenju i tehničkoj usklađenosti Republike Srbije sa preporukama FATF (Financial Action Task Force), prepoznati tehnički nedostaci u pogledu adekvatne implementacije istih, neophodno je da Republika Srbija u tom smislu pristupi izmenama i dopunama Zakona o igrama na sreću, radi stvaranja pravnog okvira za adekvatnu kontrolu i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa postojećim evropskim, odnosno međunarodnim standardima u oblasti igara na sreću, a pre svega implementacija preporuke broj 28 kojom se predviđa obaveza sprečavanja lica osuđivanih za krivična dela ili njihovih saradnika da postanu vlasnici lica koja priređuju igre na sreću. Takođe je neophodno da se izvrši usklađivanje Zakona sa Direktivom EU br. 2015/849 od dana 20. maja 2015. godine i Direktivom EU br. 2018/843 od dana 30. maja 2018. godine.

Imajući u vidu da je Republika Srbija otvorila poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji, potrebno je nacionalno zakonodavstvo usaglasiti sa evropskim standardima.

Iz navedenih razloga izvršene su konsultacije sa Upravom za sprečavanje pranja novca, kao relevantnim organom državne uprave u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma od koje je dobijeno pozitivno mišljenje.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 25.10.2019.