Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O DRŽAVNOJ UPRAVI NALAŽE DA SE JAVNA RASPRAVA ORGANIZUJE KADA SE BITNO MENJA UREĐENJE NEKOG PITANJA ILI KADA TO POSEBNO ZANIMA JAVNOST: Javna rasprava traje najmanje 20 dana, a rok za dostavljanje predloga ne može biti kraći od 15 dana


POSTOJI MOGUĆNOST DA ZAKONI, ČIJE JE USVAJANJE NAJAVLJENO DO JULA MESECA BUDU POSLATI U SKUPŠTINU BEZ JAVNE RASPRAVE

S obzirom na to da se najavljuje usvajanje zakona o radu koji je već uzburkao javnost, postavlja se pitanje koliko je velika brzina pisanja i usvajanja zakona dobra bez konsultovanja široke javnosti.

Vučić je naveo da će tokom prve nedelje maja reformski paket biti u parlamentu na raspravi.

 „Zamolio sam predsednicu Skupštine da do 15. jula, za oko 65 dana i noći, prvi paket reformskih zakona bude usvojen“, rekao je premijer.

U prvoj nedelji maja u Skupštinu ulazi set zakona iz oblasti pravosuđa.

Zakon o državnoj upravi nalaže da se javna rasprava organizuje kada se bitno menja uređenje nekog pitanja ili kada to posebno zanima javnost.

„U inoviranom Poslovniku Vlade, koji je na snazi od aprila 2013, preciziraju se ovi kriterijumi iz Zakona. Javna rasprava se uvek mora organizovati kada se priprema nov sistemski zakon, kada se priprema neki drugi novi zakon, osim kada nadležni odbor Vlade na obrazloženi predlog ministarstva koje priprema nacrt zakona ne utvrdi drugačije, i kada se pripremaju izmene i dopune zakona kojima se bitno menjaju rešenja iz postojećeg zakona pri čemu odbor Vlade odlučuje hoće li biti organizovana javna rasprava“, objašnjava Nenadić.

Poslovnik propisuje i rokove, odnosno da javna rasprava traje najmanje 20 dana, a da rok za dostavljanje predloga ne može biti kraći od 15 dana.

„Gotovo je izvesno da svi zakoni iz reformskog paketa ispunjavaju uslove za obavezno održavanje javne rasprave, bilo po tome što su promene u pravnom režimu krupne, ili po interesovanju javnosti.

Da bi ministarstva, Vlada i Skupština ispunili najave premijera o usvajanju tih akata u roku od 65 dana, a ujedno i obavezu održavanja javne rasprave, svi nacrti bi morali da se pojave najkasnije za dve ili tri nedelje, čak i ako rasprava u Skupštini bude održana po hitnoj proceduri. Tako nešto je moguće učiniti jedino ako je izrada nacrta ovih sistemskih zakona već odmakla“, upozorava Nenadić.

On navodi da se iz ovoga vidi da neće biti moguće ispuniti najavu premijera o „predlozima zakona u skupštini u prvoj nedelji maja“ i ujedno obezbediti poštovanje Zakona o državnoj upravi i Poslovnika Vlade. „U tom kontekstu, valja podsetiti da je premijer u izlaganju naveo i sledeće: Omogućićemo privredi, civilnom društvu i drugim zainteresovanim stranama da učestvuju u svim fazama pravnih akata od koncepta zakona do predloga, uključujući i pripremu podzakonskih akata“, napominje Nenadić.

Tatjana Babić, direktorka Agencije za borbu protiv korupcije, za Danas je navela da su javne rasprave, kao mehanizam obezbeđivanja učešća zainteresovane javnosti u procesu donošenja zakona, jedan od najznačajnijih načina borbe protiv korupcije i jedan od načina za izgradnju poverenja građana u Vladu, čiji autoritet treba da počiva upravo na tome.

Ona objašnjava da je suština procesa javne rasprave u tome da se „testira“ vrednost predloga, da se razmotre moguće opcije i očekivani efekat zakona, da se ozbiljno sagleda koji od argumenata predlagača zakona opstaje, a koji nestaje „pod lupom javnosti“.

Prema njenim rečima, ako želi da stvori i održi poverenje javnosti, Vlada mora da bude otvorena za alternativne argumente i spremna da prizna da nije uvek u pravu.

Izvor: B92