Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAPOSLENIMA U AUTONOMNIM POKRAJINAMA I JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE: Odgovori SKGO na pitanja gradova i opština o primeni Zakona


Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) objavila je odgovore na postavljena pitanja gradova i opština o primeni Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016 - dalje: Zakon).

• Da li se u slučaju odsustva pomoćnika predsednika zbog korišćenja porodilјskog bolovanja, koji je postavlјen na određeno vreme u skladu sa odredbama Zakona, može do njegovog povratka postaviti novo lice na istu funkciju, i da li bi to u tom slučaju bilo povećanje broja pomoćnika iznad zakonom dozvolјenog, ako je već iskorišćeno pravo na postavlјenje 3 pomoćnika?

Shodno čl. 70. Zakona je propisano da se radni odnos može zasnovati i za vreme čije trajanje je unapred određeno (radni odnos na određeno vreme na radnim mestima u kabinetu gradonačelnika, predsednika opštine ili predsednika gradske opštine, dok traje dužnost tih izabranih lica (pomoćnici gradonačelnika, odnosno predsednika opštine kao i druga lica koja zasnivaju radni odnos na radnim mestima u kabinetu).

Međutim, čl. 58. Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon i 101/2016 - dr. zakon) je propisano da se statutom opštine može predvideti da se u opštinskoj upravi postavlјaju pomoćnici predsednika opštine za pojedine oblasti (ekonomski razvoj, urbanizam, primarna zdravstvena zaštita, zaštita životne sredine, polјoprivreda i dr.).

Pomoćnici predsednika opštine pokreću inicijative, predlažu projekte i sačinjavaju mišlјenja u vezi sa pitanjima koja su od značaja za razvoj u oblastima za koje su postavlјeni i vrše druge poslove utvrđene aktom o organizaciji opštinske uprave.

Pomoćnike predsednika opštine postavlјa i razrešava predsednik opštine.

U opštinskoj upravi može biti postavlјeno najviše tri pomoćnika predsednika opštine.

Čl. 66. Zakona o lokalnoj samoupravi je propisano da u gradskoj upravi može biti postavlјeno najviše pet pomoćnika gradonačelnika.

Dakle, navedenim odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi je propisan broj pomoćnika u opštinskoj odnosno gradskoj upravi, što dalјe znači da ne postoji mogućnost da bude postavlјen veći broj pomoćnika nego što je Zakonom predviđeno, a do čega bi došlo ukoliko bi postavili drugog pomoćnika radi zamene odsutnog do njegovog povratka.

• Odlukom Skupštine grada Niša formirane su: Služba za poslove Skupštine grada, Služba za poslove gradonačelnika, Služba za poslove Gradskog veća i Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj i projekte.

Navedenom Odlukom propisano je da radom Službe rukovodi načelnik službe, koga postavlјa Gradsko veće na period od 5 godina, na osnovu javnog konkursa, osim rukovodioca Službe za poslove Skupštine grada kojom rukovodi sekretar Skupštine grada.

U kom statusu su u smislu Zakona navedeni načelnici službi: funkcioneri, službenici na položaju ili službenici?

Da li načelnici ovih službi treba da se postavlјaju nakon sprovedenog javnog konkursa?

Članom 3. Zakona propisano je da je funkcioner izabrano, imenovano, odnosno postavlјeno lice (osim službenika na položaju) u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, odnosno u organima gradske opštine, kao i u službama i organizacijama koje oni osnivaju prema posebnom propisu.

Shodno čl. 4. istog Zakona za funkcionere u jedinicama lokalne samouprave, prava i dužnosti u ime poslodavca, vrši skupština grada, opštine ili gradske opštine, odnosno radno telo skupštine koje je utvrđeno statutom ili aktom skupštine kojim se uređuje nadležnost, sastav i organizacija radnih tela skupštine.

Članom 48. Zakona je utvrđeno da je položaj radno mesto na kome službenik ima ovlašćenja i odgovornosti u vezi sa rukovođenjem i usklađivanjem rada organa, službe ili organizacije autonomne pokrajine, odnosno gradske, opštinske uprave ili uprave gradske opštine. Stavom 3. istog člana Zakona je propisano da su u jedinici lokalne samouprave i gradskoj opštini, položaji u smislu odredaba ovog zakona, radna mesta načelnika gradske, opštinske, odnosno uprave gradske opštine i njihovih zamenika.

Pored navedenog, odredbama čl. 1. stav 2. Zakona propisano je da se odredbe ovog zakona shodno primenjuju na zaposlene u organima gradskih opština, kao i službama i organizacijama koje osniva nadležni organ autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, prema posebnom zakonu, s tim da se u smislu ovog zakona sužbama i organizacijama iz st. 2. ovog člana smatraju stručne službe i organizacije koje su osnovane za obavlјanje poslova uprave.

Imajući u vidu napred navedeno, jedan od cilјeva Zakona je objedinjavanje svih stručnih poslova u okviru gradske uprave, osim kada je posebnim propisom predviđeno osnivanje posebnog organizacionog oblika za obavlјanje poslova uprave, ali izvan nje, po kom osnovu i postoje stručne službe ili posebne organizacije iz čl. 1. Zakona. U prilog tome je i činjenica da je u predstojećoj izmeni Zakona o lokalnoj samoupravi predloženo da uprava obavlјa stručne i administrativno-tehničke poslove za potrebe rada skupštine, veća i predsednika opštine.

Dalјe, imajući u vidu da je odredbama čl. 8.stav 2. Zakona predviđeno da se izbor, imenovanje, postavlјenje, kao i razrešenje funkcionera u JLS vrši u skladu sa posebnim propisima i ovim zakonom, statutom JLS i odlukama JLS kojima se uređuje osnivanje službi i organizacija, ukazujemo da se pitanje statusa funkcionera uređuje na osnovu posebnog propisa (zakona ili podzakonskog akta zasnovanog na zakonu) i na osnovu statuta i odluka skupštine koji predstavlјaju opšte akte kojima se sprovode propisi u JLS. S tim u vezi, smisao ove odredbe je da se status, broj i ovlašćenja funkcionera opravdavaju razlozima koji su navedeni u posebnim propisima kojima se uređuju određena pitanja, a koji se primenjuju u JLS (Zakon o budžetskom sistemu-budžetska inspekcija, Zakon o pravobranilaštvu-gradsko pravobranilaštvo, Zakon o ulaganjima – Kancelarija za LER i dr.). Takođe, nadležnost za postavlјenje odnosno imenovanje rukovodilaca ovih službi je tim konkretnim propisima ili eksplicitno dato izvršnom organu JLS (gradonačelniku, veću) ili skupštini, s tim da ukoliko poseban propis to nije uredio primenjuje se odredba Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon i 101/2016 - dr. zakon), kojom su definisane nadležnosti skupštine iz čl.32. zakona u smislu da slupština može, u skladu sa zakonom, između ostalog, imenuje i razrešava upravni odbor, nadzorni odbor, imenuje i razrešava direktore javnih preduzeća, ustanova, organizacija i službi čiji je osnivač i daje saglasnost na njihove statute, u skladu sa zakonom. S tim u vezi, ukazujemo i da su odredbama čl. 46.ovog zakona uređene nadležnosti opštinskog, gradskog veća, u okviru kojih nisu definisana i ovlašćenja za postavlјenja odnosno imenivanja (izuzev ovlašćena za postavlјenje načelnika uprave).

Imajući u vidu napred navedeno, mišlјenja smo da sve stručne službe i administrativno-tehničke poslove za potrebe rada skupštine, veća i predsednika opštine treba objediniti u gradskoj upravi kao delu jedinstvenog organa uprave (unutrašnje organizacione jedinice sa načelnikom kao službenikom) ili u okviru posebne uprave za ove oblasti kojima bi rukovodio načelnik uprave kao službenik na položaju, uz ispunjenje uslova za postavlјenje, odnosno da odluke kojima se uređuje organizaciona struktura gradske uprave treba uskladiti sa napred iznetim, posebno imajući u vidu primenu Zakona.

*mišlјenje MDULS broj 011-00-00060/2017-20

• Poštovani, u gradskoj opštini Mladenovac se do donošenja novog Zakona, primenjivao Zakon o zaposlenima u državnim organima kao poseban zakon pored važećeg Zakona o radu. Takođe, smo kao lex specialis primenjivali i Aneks posebnog kolektivnog ugovora za državne organe. Nakon donošenja novog Zakona dotadašnji zaposleni su stekli status službenika i nameštenika. Kako se Aneks ne odnosi na te kategorije zaposlenih već se na državne službenike i nameštenike primenjivao Poseban kolektivni ugovor za državne organe, a ne njegov Aneks moje pitanje je da li od sada treba kao lex specialis primenjivati Poseban kolektivni ugovor. Pitanje je i praktične prirode obzirom da recimo u pogledu dužine godišnjih odmora Poseban kolektivni ugovor daje šira prava, nego Aneks, a mi uskoro pristupamo izradi rešenja o godišnjim odmorima. Molim Vas za hitan odgovor.

Čl. 1a Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe ("Sl. glasnik RS", br. 25/2015 i 50/2015) je propisano da se na prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenih u organima pokrajinske autonomije i organima jedinice lokalne samouprave, kao i na pojedina pitanja od značaja za učesnike ovog ugovora, primenjuju odredbe Aneksa ovog kolektivnog ugovora.

Čl. 1a Aneksa Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe je propisano da se Aneksom Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe (u dalјem tekstu: Aneks), uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa u organima pokrajinske autonomije i jedinicama lokalne samouprave i druga pitanja od značaja za zaposlene i poslodavca.

Dakle, na zaposlene u AP i JLS se i dalјe primenjuju odredbe Aneksa Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe.

• Da li pomoćnik predsednika opštine može biti u radnom odnosu na tom radnom mestu sa 30% radnog vremena, s tim što bi zadržao ranije radno mesto sa 100% radnog vremena? Pitanje postavlјam zbog različite prakse opština.

Članom 71. Zakona je propisano da se radni odnos sa nepunim radnim vremenom može zasnovati sa licem koje nije u radnom odnosu ili koje je u radnom odnosu sa nepunim radnim vremenom uz ispunjenje sledećih uslova:

1) da obim poslova ne zahteva angažovanje zaposlenog u toku punog radnog vremena;

2) da ukupno radno vreme lica ne prelazi puno radno vreme utvrđeno opštim propisima o radu.

Zakon o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014 i 13/2017 - odluka US) u čl. 51. propisuje:

"Puno radno vreme iznosi 40 časova nedelјno, ako ovim zakonom nije drukčije određeno".

Odredbe o dopunskom radu iz čl. 202. Zakona o radu predviđaju da zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca može da zaklјuči ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najviše do jedne trećine punog radnog vremena.

Ugovorom o dopunskom radu utvrđuje se pravo na novčanu naknadu i druga prava i obaveze po osnovu rada.

Najzad, shodno Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. glasnik RS", br. 129/2007, 83/2014 - dr. zakon i 101/2016 - dr. zakon), pomoćnike predsednika opštine postavlјa i razrešava predsednik opštine.

S obzirom na navedene odredbe, a prevashodno na činjenicu da poslovi pomoćnika predsednika opštine, Zakonom opisani odnosno konkretnim statutom predviđeni, po svojoj suštini ne predstavlјaju dopunski rad, to se izvodi zaklјučak da za radno angažovanje pomoćnika predsednika opštine ne može da se zaklјuči ugovor o dopunskom radu. Pored navedenog, zakonodavac nije ni predvideo mogućnost zaklјučivanja ugovora sa pomoćnicima, što onemogućava radno angažovanje na način kako je to postavlјeno u pitanju.

• Članom 163. stav 1. tačka 3. Zakona uređeno je da službeniku prestaje radni odnos po sili zakona ako je neraspoređen, a ne bude premešten na drugo radno mesto narednog dana od proteka dva meseca otkad je postao neraspoređen, a čl. 164. Zakona da se pretanak radnog odnosa utvrđuje rešenjem, kao i da protiv rešenja žalba nije dopuštena, ali može da se pokrene upravni spor.

Ukidanjem JP "Direkcija za izgradnju" Arilјe svi zaposleni su preuzeti u Opštinsku upravu opštine Arilјe i dobili rešenja o raspoređivanju, a ostalima je prestao radni odnos po isteku dva meseca od kada su postali neraspoređeni.

Da li se na rešenje o prestanku radnog odnosa u konkretnom slučaju primenjuju odredbe čl. 163.st.1 tačka 3. i čl. 164. Zakona odnosno da li to znači da se u ovom slučaju ne može podneti prigovor žalbenoj komisiji?

Shodno članu 163. stav 1. tačka 3. službeniku prestaje radni odnos po sili zakona ako je neraspoređen, a ne bude premešten na drugo radno mesto - narednog dana od proteka dva meseca otkad je postao neraspoređen.

O prestanku radnog odnosa po sili zakona, što u prethodnom pasusu opisana situacija jeste, poslodavac donosi rešenje kojim utvrđuje razlog zbog koga je radni odnos prestao i dan kad je radni odnos prestao.

Protiv rešenja žalba nije dopuštena, ali može da se pokrene upravni spor.

Dakle, u konkretnom slučaju postoji mogućnost pokretanja upravnog spora, a žalba žalbenoj komisiji nije dopuštena.

Izvor: Vebsajt SKGO, 29.03.2017.
Naslov: Redakcija