Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU: Nema jasnih indikatora za merenje kvaliteta fakulteta, rad Komisije za akreditaciju je netransparentan i ne zna se kako se biraju recenzenti, pokazuje istraživanje Beogradske otvorene škole (BOŠ) o kvalitetu visokoškolskih ustanova u Srbiji. Zakon predviđa osnivanje nacionalnog akreditacionog tela za koje nije jasno da li se finansira iz budžeta ili sopstvenih sredstava


Ne postoje jasni indikatori kojima se meri kvalitet fakulteta u Srbiji, rad Komisije za akreditaciju je netransparentan i ne zna se kako se biraju recenzenti. To je rečeno na predstavljanju istraživanja Beogradske otvorene škole (BOŠ) o kvalitetu visokoškolskih ustanova u Srbiji.

Koordinatorka projekta BOŠ Sanja Nasevski kaže da su posledice netransparentnog sistema to što niko ne može da zna kakav je kvalitet visokoškolskih ustanova u Srbiji, te ne postoje razumljivi podaci dostupni mladima kako da izaberu fakultet.

"Sam proces nije transparentan, ne znamo kako funkcioniše komisija za akreditaciju, šta se dešava u tom procesu, šta se dešava u proveri, kako se biraju recenzenti, ali ni sami članovi za akreditaciju", rekla je Nasevski na predstavljanju istraživanja.

Ona je dodala da je važno uvođenje indikatora merenja kvaliteta, jer su recenzenti podložni subjektivnim mišljenjima, što uvodi "haos u čitav sistem".

Dodaje i da je važno uključivanje stranih eksperata, ne samo u proceni doktorskih studija već na sve nivoe studija.

"Važna je veća dostupnost podataka o kvalitetu, posebno na internet prezentacijama fakulteta, koje su prva adresa za studente, za sve koji su zainteresovani za proces", pojasnila je ona.

Nasevski kaže da je prošlo dva meseca od usvajanja novog Zakona o visokom obrazovanju ("Sl. glasnik RS", br. 88/2017), za koga kaže da postoje primedbe da je ugrožena autonomija univerziteta, da je smanjen broj članova Saveta za visoko obrazovanje i KAPK-a, a da najviše članova sada imenuje Vlada Republike Srbije i Privredna komora Srbije.

Profesor novosadskog PMF-a Zorana Lužanin kaže da su standardi za akreditaciju, kada je krenula 2007. godine, napravljeni ad-hok, da se sve svodi na brojeve i tabele i da nema priče o kvalitetu.

Ona je dodala da srednjoškolci ništa ne znaju o fakultetima koje upisuju, da se obično informišu starijih drugova, roditelja, nastavnika.

Dodaje da novi Zakon neće promeniti stvari na bolje i da nije u skladu sa strategijom obrazovanja.

"Zakon predviđa osnivanje nacionalnog akreditacionog tela za koje nije jasno da li se finansira iz budžeta ili sopstvenih sredstava", naglasila je ona.

Samo novosadski univerzitet, kako kaže, za dva kruga akreditacije platio je 1,2 miliona evra, a da se ne zna da li su je svi platili i gde je novac otišao.

Ona kaže da fakultetima ne treba ukidati autonomiju, već da se mora više raditi na odgovornosti, a preduslov za to je transparentnost u radu.

Izvor: Vebsajt B92, 27.11.2017.
Naslov: Redakcija